Ogromni dugovi, kupovane nepotrebne mašine, radnici otpušteni, zaposleni penzioneri.
Piše: zurnal.info
U vrijeme nikad veće potražnje za proizvodima iz oblasti namjenske industrije na svjetskom tržištu, u Bosni i Hercegovini firme koje se bave proizvodnjom naoružanja i vojne opreme suočavaju se s brojnim problemima. Sarajevska firma Zrak nalazi se vjerovatno u najtežem položaju – zbog nagomilanih dugova i izvršnih sudskih presuda otvoren je stečaj. Obučeni radnici dobili su otkaze, a u firmi danas rade penzioneri. Ko je kriv i šta će biti s imovinom Zraka čija se vrijednost mjeri u desetinama miliona maraka?
Emir Kominlija je u sarajevskoj firmi Zrak počeo raditi u avgustu 2013. godine. Imao je svog mentora, a obučavao ga je i jedan diplomirani fizičar koji su ranije ispekli zanat u Švajcarskoj. Nakon toga, Kominlija počinje raditi kao operater na mašini za tanke optičke slojeve.
U međuvremenu je postao i predsjednik Sindikalne organizacije Zraka. Više puta je sa svojim kolegama organizirao proteste i štrajkove. Javno je upozoravao na to da se Zrak vodi ka gašenju, da upravljačke strukture loše vode firmu, te da većinski vlasnik – Vlada FBiH – ne pomaže dovoljno Zraku.
Njihova upozorenja, ispostavit će se, bila su itekako opravdana. Zrak je od 14. aprila u stečaju, većina radnika, uključujući Emira Kominliju, dobila je otkaz.
„Zvanično se otkaz vodi od 21. jula. Postoje najave da bi se uskoro jedan broj radnika vratiti, uskoro ćemo vidjeti i je li to tačno i koliko je to radnika. Duguje nam se 11 plata, toplih obroka i naknada za prijevoz. Trenutno radim u privatnoj firmi na dostavi bijele tehnike i kućanskih aparata“, kaže Kominlija za Žurnal.
On je samo jedan od radnika koji se danas ne bave poslom za koji su obučeni. Jedan broj njih je danas u inostranstvu, drugi su u BiH pronašli poslove i ne namjeravaju se vraćati. Međutim, i dalje postoje oni, poput Kominlije, koji bi se vratili u firmu.
„Ako bude potrebe da se vratim ili da pomognem, naravno da ću uvijek biti na raspolaganju. Ipak smo se borili za tu firmu, godinama smo ukazivali na probleme. Mnogo smo toga prošli i žrtvovali za Zrak, naravno da bi nam bilo drago da se firma spasi i da krene naprijed“, priča on.
Eventualni spas firme koja se primarno bavi razvojem i proizvodnjom uređaja iz oblasti precizne mehanike, elektromehanike, optike, optoelektronike i elektronike, ipak nije na vidiku. Iz razgovora s v.d. direktorom Edinom Čanom saznajemo da se u Zraku radi na tome da se ispoštuje zaključeni ugovor s austrijskom firmom Hirtenberger, ali da okosnicu radne snage čine penzioneri, nekadašnji radnici.
„Trenutno 18 radnika radi u proizvodnji i pet u administraciji. Stečajni upravnik je, naravno, podijelio otkaze, neke je vratio i neke je rekao da će vratiti. Neki ljudi su sami napustili firmu, ne žele da se vrate. To je, trenutno, najveći problem. Ovo što radimo, većinom rade penzioneri. Ali to nije budućnost, budućnost trebaju da budu mladi“, kaže nam Čano, koji još uvijek nije upisan u sudski registar kao v.d. direktor.
No, da bi se firma okrenula budućnosti, potrebno je prvo riješiti (pre)nagomilane probleme koji su doveli Zrak do stečaja, ali i istražiti potencijalno višemilionski kriminal i odgovorna lica koja su dovela firmu u trenutno stanje.
Na zahtjeve za ponude nije ni odgovoreno
Jedan novinarski tekst sigurno nije dovoljan da bi se detaljno predstavio put Zraka od nekad orespektabilne kompanije i vrlo važne karike jugoslovenske i bh. namjenske industrije, pa sve do stečaja i vrlo neizvjesne budućnosti.
Podaci o dugovanjima Zraka dovoljno govore o načinu na koji su upravljačke strukture i Vlada FBiH vodili ovu firmu.
„Ukupna dugovanja Zraka su oko 25 miliona maraka. Najviše otpada na Poresku upravu FBiH, to je cca. 16-17 miliona maraka. Imamo 600.000 maraka duga prema Upravi za indirektno oporezivanje BiH i oko 220.000 maraka kredita prema Razvojnoj banci. Ostalo su dugovi prema radnicima s kamatom. To je negdje oko sedam miliona maraka“, kaže nam v.d. direktor Edin Čano, ističući da smatra kako to ne bi trebala biti velika svota s obzirom na imovinu i značaj firme.
Na pitanje ko je kriv za ovakvo stanje, daje vrlo jasan odgovor – prethodne uprave:
„Sve je do njih. Kako je moguće da Zrak nije imao više zaključenih ugovora? Ne znam, ja znam da kad sam ja došao, da je bio veliki broj e-mailova, zahtjeva za ponude na koje nije ni odgovoreno. Kulturno je odgovoriti, pa makar reći evo ne možemo trenutno ispuniti, ali najgore je šutjeti. Zašto se nije radilo, je li to svjesno gurano ka gašenju…“
Te prethodne uprave je direktno i indirektno birala Vlada FBiH, a najveći problemi za Zrak došli su u vrijeme kada je Vladu FBiH vodio premijer Fadil Novalić, a resorni ministar bio Nermin Džindić. Posljednji direktor koji je u njihovo vrijeme postavljen bio je Nedžad Koldžo.
O Koldžinoj (ne)sposobnosti najbolje govori podatak kojeg su istakli i revizori – u 2022. godini Zrak je zaključio samo dva ugovora, i to tek u decembru, s navedenom austrijskom firmom, u vrijednosti od 685.377 KM. I to u vrijeme nikad veće potražnje za proizvodima iz oblasti namjenske industrije na svjetskom tržištu.
Istovremeno, Koldžo i saradnici nisu obavljali zadatke kako to zakoni nalažu, ali koristeći brojne beneficije – od visokih plata, preko prava na korištenje službenog vozila i nabavku novog vozila u vrijednosti do 50.000 KM, nabavku novog mobilnog telefona, laptopa, korištenje reprezentacije.
Zbog dugova prema Elektroprivredi BiH, Zraku je prošle godine jednom prilikom isključena i struja, a što je uzrokovalo djelomični kvar mašina.
Iako bi objavljeni revizorski izvještaj, u kojem je ukazano na desetine nelogičnih i nezakonitih detalja, mogao poslužiti kao dobra polazna tačka za tužioce, treba istražiti i šta se sve dešavalo u godinama prije toga.
Podsjetimo, sindikalni predstavnici Zraka su podnosili brojne prijave, a one su došle i do inspektora Finansijske policije FBiH koji su izvršili inspekcijski nadzor koji je završen početkom 2022. godine. Neki od njihovih navoda posebno su zanimljivi.
Tako je ustanovljeno kako su kupljene dvije mašine koje nikada nisu stavljene u funkciju! Kupovane su i druge mašine koje su, prema riječima radnika, dolazile „prljave i djelomično neispravne“. Uz to, postoji sumnja i da su neke od tih mašina preplaćene.
Žurnal je pisao i kako je Zrak, pored svog vlastitog sertifikovanog osiguranja, angažovao i privatnu zaštitarsku agenciju, i to u vrijeme v.d. direktora Muhameda Suljagića. Prema informacijama do kojih smo došli, jedini zadatak zaštitara bio je da čuvaju direktora, a to je Zrak koštalo 3.200 KM mjesečno.
Imovina vrijedna desetine miliona maraka
Razlog zbog kojeg bi različitim interesnim grupama odgovaralo da se Zrak ugasi je definitivno imovina koja je zbog nagomilanih dugova pod hipotekama. Firma koja postoji još od 1948. godine danas samo u krugu firme ima oko 180 duluma zemlje, što je knjigovodstveno svojevremeno procijenjeno na oko pet miliona maraka.
„Ali 2019. godine sudski vještak je procijenio samo jedan dio imovine i tada je kvadrat bio oko 165 maraka. Od tada je rasla cijena kvadrata značajno, što znači da vrijedi puno više od tih pet miliona, tu se radi o više od 100 miliona. Zrak posjeduje i stanove, neki su u sudskom postupku, a neki su vraćeni u sudskom postupku. Zrak čak i u Varešu ima dosta zemlje, ima i tamo nekih stanova. Ima zemlje i u Hrvatskoj i u Srbiji, trebalo bi naravno u narednom periodu angažovati tim advokata da se pobrine za to i da Zrak vrati sve što je imao“, govori nam Edin Čano.
Ali nisu interesantne samo nekretnine i zemljište koje je sigurno zanimljivo raznim graditeljima stambeno-poslovnih višespratnica. Tu je i oprema koju ima Zrak. Iako je u revizorskom izvještaju poprilično potcijenjena, stručnjaci iz oblasti optoelektronike, ali i v.d. direktor Čano, stava su da Zrak ima veoma vrijednu opremu.
„Kao fizičar bio sam veoma pozitivno iznenađen kada sam vidio koliko raznovrsne opreme Zrak ima i koja leži po prostorijama i trenutno se ne koristi jer se nit prenosa znanja prekinula“, rekao nam je ranije docent na Odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA Benjamin Fetić.
Edin Čano daje svoju procjenu vrijednosti mašina: „Što se tiče opreme, mašine, glodalice, strugovi, jesu malo zastarjele tehnologije. Ali što se tiče mašine za optiku, dvije mašine vrijede sigurno preko milion i po, polovne. A knjigovodstveno sve su mašine procijenjene na 120.000 KM. Je li i to svjesno da bi neko u stečaju kupio jeftino, ne znam…“
Međutim, Zrak već godinama nije vršio popis imovine i mašina, pa se ne zna ni precizna vrijednost firme, odnosno šta to sve Zrak posjeduje. No, u svakom slučaju firma je sa svojom imovinom nekoliko puta vrjednija od kompletnih dugova koje ima.
A kako se rukovodilo imovinom najbolje pokazuju dostupni podaci u vezi sa iznajmljenim objektima. Kako su otkrili revizori, Zrak je sa 13 kupaca potpisao ugovor o zakupu, a jedinične cijene po kvadratnom metru iznose samo od dvije do šest maraka! Izdvaja se primjer Amko komerca koji za poprilično velik objekat plaća samo oko 5.000 maraka mjesečno.
Pitali smo i v.d. direktor Edina Čanu da li smatra ima li i koliko u Zraku posla za istražne organe: „Naravno da ima, puno. Ako dođu, ako su u godinama, da zarade ovdje penziju. Ima svega, od prodaje zemlje u prošlim godinama, kako se prodalo, ko je prodao, ko je kupio, zatim prodaja repromaterijala, iznajmljivanja poslovnih prostora, sve je to tema za istražne organe. Ali slabo nas posjećuju istražni organi…“
Naredni koraci
Iako je bilo planirano da Zrak do kraja 2023. godine bude u postupku finansijske konsolidacije, stečaj je, naveli smo, otvoren. Uzaludne su za sada žalbe i nove Uprave Zraka i nove Vlade FBiH, odnosno Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
Očekuje se i da zasjeda Vijeće povjerilaca, nakon čega će mnoge stvari postati jasnije. Podsjetimo, stečaju je prethodio dugogodišnji sudski spor kojim su bivši radnici potraživali oko 4,5 miliona maraka osnovice, te oko 3,2 miliona maraka kamata na osnovu neisplaćenih plata.
Vlada FBiH je ovogodišnjim budžetom planirala sedam miliona maraka za Zrak, no do sada niti jedna marka nije ušla u firmu. Nezvanično saznajemo da se planira usvojiti rebalans federalnog budžeta, nakon kojeg bi ta sredstva trebala postati operativna.
U svakom slučaju, budućnost firme je, i pored optimističnih najava, i više nego neizvjesna…