Katastrofalne poplave koje su prije tačno godinu dana pogodile BiH i Srbiju odnijele su 80 ljudskih života, a svoje domove morale su da napuste stotine hiljada građana!
Bilans štete nastale na objektima i infrastrukturi samo u BiH procjenjuje se na više od četiri milijarde maraka, dok je u Srbiji neznatno niža.
U maju prošle godine pod naletom podivljalih rijeka u BiH su nastradale 23 osobe, u Srbiji 57, a stotine hiljada ljudi pred vodenom stihijom pobjeglo je iz svojih domova.
Hiljade kuća oštećenih u vodi nikada više neće poslužiti za stanovanje jer ih je nemoguće popraviti, a ogroman broj njih i dalje čeka na početak sanacije, najčešće zbog nedostatka novca.
Pokrenuta klizišta
Voda je za samo nekoliko dana potopila cijele gradove, a najteže su pogođeni Šamac, Doboj, Maglaj, Banjaluka, Orašje, Domaljevac, Odžak, Brčko, Derventa, Tuzla, Prijedor, Travnik, Janja, Bijeljina, Zenica, Živinice, Vareš, Zavidovići, Ključ, Čelinac… Trideset opština u Republici Srpskoj i 22 opštine u Federaciji BiH pretrpjele su ozbiljne štete, a u još 31 opštini pokrenula su se klizišta.
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u poplavama je prošle godine godine svoje domove napustilo gotovo 90.000 građana u BiH iz 43.000 stambenih objekata. Bujice i klizišta srušili su blizu 2.000 kuća, a više od 1.500 osoba je i nakon povlačenja vode ostalo u privremenom smještaju.
– Najviše su stradali građani, privatni sektor, porodična mala, srednja i velika preduzeća, kao i poljoprivredni proizvođači. Šteta u Srpskoj procjenjuje se na 966 miliona evra, u FBiH je procijenjena na 1,04 milijarde evra, a u Brčkom na približno 30 miliona evra. U Srbiji je šteta procijenjena na oko 1,7 milijardi evra. U poplavama u ovoj zemlji potpuno je uništeno 485 kuća – navodi se u analizi koju je sačinila Delegacija EU u saradnji sa lokalnim vlastima za potrebe Svjetske banke na donatorskoj konferenciji održanoj u Briselu 16. jula prošle godine.
Iako svi ovi podaci govore o velikim razmjerama štete, samo su građani koji su spasavali gole živote ti koji znaju kako im je bilo od 14. do 19. maja kada su im rijeke Bosna, Sava, Vrbas, Drina i druge ušle u dnevne boravke, spavaće i dječje sobe, kada su ostali bez igdje ičega. Neki od njih nisu spasli ništa osim onoga što su imali na sebi, a drugi su nešto predosjetili pa su lične predmete odnijeli na gornje spratove ili kod rodbine.
Konvoji pomoći
– Ništa od onoga što smo cijelog života sticali nismo uspjeli da spasemo. Nije bilo vremena. Nismo ni slutili da će se tako nešto desiti! Prošli smo pakao, ali se nadamo da se nešto ovakvo neće ponoviti. Kad se sjetim samo prvog dana i onog stravičnog šuma vode koja ide oko nas, a mi nemamo kuda da pobjegnemo, sva pretrnem. Ne znam kako bismo ponovo preživljeli tako nešto – ispričala je jedna od žrtava poplave iz Šamca.
Poslije prvobitnog šoka i spasavanja golih života sa svih strana počela je da stiže pomoć. Konvoji iz 55 zemalja dovozili su hranu i vodu, lijekove, bebi-opremu, gaderobu, namještaj i drugo. Volonteri su danima dolazili iz svih krajeva da pomognu da se iz kuća iznese uništeni namještaj i izbaci blato, spriječi širenje zaraze. Vaučeri za obnovu i izgradnju u Srpskoj pomogli su građanima da saniraju štete i koliko-toliko obezbijede uslove za život.
Mur: Granice ne znače ništa!
Šef Misije OEBS-a u BiH Džonatan Mur kaže da političke ili geografske granice pred vodom ne znače ništa i da je zaštita od voda prioritet za sve zemlje članice evropske organizacije.
– Važno je da se skrene pažnja međunarodne zajednice na konkretne lokalne situacije, da vidimo na terenu primjere kako su preživljene poplave i šta može i mora da bude urađeno da se ubuduće takve krize spriječe. Neki ljudi još nisu u svojim kućama i neke škole još nisu obnovljene, to, nažalost, veoma dugo traje, ali uz pomoć i partnerstvo međunarodne zajednice želimo da saznamo koji su to prioriteti, a ne da mi odlučujemo u njihovo ime – rekao je Mur.
pressrs.ba