U okviru serije tekstova o mladim i uspješnim ljudima iz Srpske, Vladimir Vujović, viši asistent na smjeru računarstvo i informatika Elektrotehničkog fakulteta u Istočnom Sarajevu govori o svom doktorskom studiju i planovima, kako unaprijediti ovdašnji obrazovni sistem i zadržati mlade u zemlji.
“Moj predmet interesovanja su modelom upravljani razvoj softvera, domenski specifični jezici, Internet stvari (Internet of Things) i bežične senzorske mreže, a što se tiče planova za budućnost otvorene su opcije za usavršavanje i odlazak na post-doktorski studij u inostranstvo. Međutim, sa sigurnošću mogu reći da mi je proces unapređenja nastave i uvođenje novih tehnologija u nastavni proces na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu jedan od primarnih ciljeva u skorijoj budućnosti”, kaže Vujović.
On ističe da uvođenje Bolonjskog procesa u visokoškolski obrazovni sistem BiH nije rezultiralo predviđenim ciljevima zbog nedostatka finansija.
“Da bi se unaprijedio ovdašnji obrazovni sistem, barem kada se priča o inženjerskim naukama, neophodno je maksimalno angažovanje nastavnog kadra koji će konstantno analizirati tržište rada i u skladu sa tim uvoditi nove tehnološke i metodološke pristupe u nastavni proces. Razvojem informaciono komunikacionih tehnologija, klasičan pristup učenju može biti dopunjen sa učenjima zasnovanim na realnim problemima, projektima i timovima, što danas na tržištu rada predstavlja veoma bitan faktor. Iako smo svjedoci pojave velikog broja privatnih fakulteta, elektrotehnički fakulteti, na primjer, još uvijek predstavljaju obrazovne institucije poznate po svom kvalitetu i kvalitetu studenata, pa odatle i proizilazi relativno mali broj onih koji ih završavaju. Takođe, drugi faktor za nedostatak kadra (programera i softver inženjera) jesu i trenutni trendovi, odnosno migracija poslova developera sa područja Indije na područje Balkana”, zaključuje Vladimir.
Na pitanje da li ulažemo dovoljno u nauku i naučna istraživanja, Vujović odgovara da Ministarstvo nauke i tehnologije RS godišnje izdvaja značajna sredstva za stipendiranje, te finansiranje i sufinansiranje projekata mladih istraživača.
“Međutim, svake godine budžet za ovu namjenu je sve manji. Kod onih koji su zaposleni na univerzitetima u RS, dodatni problem stvara i činjenica da za stručno napredovanje moraju učestvovati na konferencijama i publikovati radove, za čije kotizacije često moraju posegnuti iz vlastitih sredstava. Dakle, kako bi se stanje popravilo, nerealno je očekivati da resorno ministarstvo pronađe sredstva, ali ista se mogu dobiti iz grantova i projekata Evropske unije. U tom smislu, ministarstvo bi trebalo da oformi timove stručnjaka koji bi u saradnji sa univerzitetima aplicirali sa projektima na međunarodnim tenderima, a samim tim priuštili sredstva za finansiranje naučnih istraživanja”, smatra ovaj mladi doktorant.
Nadalje, Vujović kaže da mladi, obrazovani i talentovani ljudi zbog ekonomski loše situacije u zemlji imaju veoma malu mogućnost da sebi priušte nešto više od „preživljavanja“.
“Veliki broj njih nije u stanju da sebi priušti stan, automobil i druge pogodnosti koje u svijetu sa svojim znanjem mogu ostvariti. Dakle, da bi se mladi zadržali u RS i BiH, neophodna je primjena socijalne politike koja bi im obezbijedila mogućnosti da žive i rade kao njihovi vršnjaci iz zemalja EU kao i da im se pruži perspektiva, jer su upravo oni ti koji pokreću društvo i promjene. Takođe, svjedoci smo vremena u kojem su na cijeni neke druge vrijednosti, ali mladi ljudi ne trebaju da se vode sa tim. Znanje će uskoro, opet biti u modi, jer to je jedini ispravan i pravi put”, zaključuje Vujović.
Podsjećamo, on je na “Festivalu nauke 2015” proglašen za najboljeg istraživača na trećem ciklusu studija. Objavio je veliki broj naučnih radova, od čega su tri rаda u vodećim međunarodnim časopisima sa impakt faktorom, koji obrađuju nove tehnologije i njihovu primjenu u sistemima automatizacije životnog prostora kao i razvoj sistema za nadgledanje i rano otkrivanje požara. Uz to, Vladimir je učestvovao u reаlizаciji „Tempus“ projekаtа i projekаtа finаnsirаnih od strаne Ministаrstvа nаuke i tehnologije RS, člаn je orgаnizаcionog odborа i аktivni recenzent međunаrodne konferencije iz informаcionih tehnologijа „Infoteh Jahorina“, te Tehničkog komitetа zа informаcione tehnologije Institutа zа stаndаrdizаciju BiH.
Šta će zamijeniti naftu i gas!?
Vujović kaže da električna energija, prema principu ponude i potražnje, još uvijek ne predstavlja okosnicu svjetske ekonomije, ali da se u budućnosti može očekivati tendencija rasta potražnje čiste energije proizvedene iz obnovljivih izvora.
“To će u prvi plan dovesti električnu energiju kao nešto što će na svjetskoj ekonomskoj sceni zamijeniti naftu i gas. Očigledno da postajemo svjesni ove činjenice, čemu u prilog ide i protokol iz Kjota o smanjenju emisije stakleničkih gasova”, navodi on.
eTrafika.net – Bojan Rečević