Korupcija u obrazovanju je postala rasprostranjena pojava u BiH. Više od polovine studenata anketiranih na privatnim i javnim univerzitetima u deset gradova BiH vidi korupciju kao veoma raširenu pojavu u visokom obrazovanju, a svaki četvrti student ima lično iskustvo korupcije, bilo da je platio ispit ili da je to od njega traženo, pokazalo je istraživanje o percepciji korupcije u visokom obrazovanju u BiH koje je proveo Transparency International.
Svjedočanstvo iz srednje škole ili fakultetska diploma, seminarski, magistarski, pa čak i doktorski rad, mogu se kupiti na “crnom tržištu”, to ovdje kod nas nije nikakva novost. Postoje nezvanični podaci o tome kako Balkanom “kruže desetine hiljada plagiranih diplomskih i doktorskih radova”.
Korupcijom i mitom ozaničeni budući “pravnici” i “ekonomisti”, “stručni savjetnici” hodaju pored nas a da nismo ni svjesni. Međutim šta ako jedan takav “doktor” svakog dana “liječi” vaše bližnje, Vašu djecu? Jeste li o tome razmišljali?
U procesu stvaranja ovakvog “društva znanja” učestvuju svi. Od onih koji su spremni izdvojiti određenu sumu novca kako bi dobili određeno zvanje, do onih koji takve koruptivne novce primaju.
Profesor iz Banjaluke Ivan Šijaković je jednom prilikom rekao kako oni koji su danas na vlasti, i koji će biti sutra, su povezani i svi imaju udjela u snižavanju kvaliteta visokog obrazovanja.
Organizacija Transparency International BiH je nedavno imao medijsku kampanju “Naučimo.ih lekciju” upravo sa fokusom na korupciju u obrazovanju.
Portparolka TI BiH Ivana Korajlić kaže kako je korupcija u obrazovanju, kao i nažalost u svim drugim oblastima, izrazito rasprostranjena, a ogleda se u svim aspektima rada obrazovnih ustanova, počevši od procesa zapošljavanja u obrazovnim ustanovama (što je ujedno i problem koji građani najčešće prijavljuju), nepotizma, pa preko načina raspolaganja sredstvima (nabavke i ugovaranja), kronizma u dodjeli naučnih zvanja, davanja i primanja mita u zamjenu za prijem/ocjenu/ispit, pa čak do kupovine knjiga, i sl.
„Ovo nažalost dovodi do potpunog urušavanja obrazovnog sistema i devalvacije zvanja i diploma, pa samim tim i znanja“ ističe naša sagovornica.
Prema dostupnih podacima u BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je 10 javnih, a 35 privatnih a studentima se nudi obrazovanje po više od 1.600 studijskih programa.
Nažalost, sa porastom broja obrazovnih ustanova, čiji standardi i kvalitet rada su upitni, povećale su se i mogućnosti i za kupovinu i falsifikovanje diploma. Naravno, sve je to odgovor na potrebe koje su se javile nakon rata i sa porastom kriterijuma koji se traže za zaposlenje – veliki broj ljudi se našao u situaciji da obavlja određeni posao sa srednjom stručnom spremom, a da se odjednom za tu istu poziciju zahtijeva viša ili visoka stručna sprema.
“Na ovome su profitirali mnogi, od privatnih obrazovnih ustanova, na kojima ste praktično preko noći mogli diplomirati, pa do falsifikatora -ovdje je linija veoma tanka, jer način na koji mnoge obrazovne ustanove izdaju diplome, takođe se može svrstati pd falsifikaciju, jer ih praktično štancaju, ne tražeći nikakvo znanje ili obaveze prije toga, osim novca” ističe Korajlićeva.
Druga kategorija je, nastavlja naša sagovornica, kupovina doktorskih zvanja, gdje smo imali odjednom inflaciju doktora nauka, koji su ova zvanja takođe stekli na brzinu, preko svojih veza na univerzitetima ili fakultetima, ili čak često fiktivnim diplomama.
“Sjetimo se samo silnih doktorskih diploma sa Slovenskog humanitarnog univerziteta u Moskvi koje su medjusobno jedni drugima potpisivali visoko pozicionirani zvaničnici RS, da bi se ispostavilo da “univerzitet” ni nema dozvolu za rad u Rusiji. Istim tim “doktorima nauka” ovdje su čak i priznavane lažne diplome kroz nostrifikaciju, i pitanje je koliko ih još uvijek ima koji pod lažnim zvanjima rade čak na univerzitetima i predaju studentima” naglašava ona.
Inspektorat RS: Kontrolu vršimo po zahtjevu poslodavaca
Sa nezakonito stečenim i falsifikovanim diplomama posla imaju prosvjetni inspektori RS, koji kontrole zakonitosti sticanja i izdavanja ovih dokumenata vrše po zahtjevu ustanova odnosno poslodavaca
„Kontrola se vrši u vaspitno-obrazovnoj ustanovi koja je izdala diplomu na koju se odnosi zahtjev, uvidom u dokumentaciju i evidencije, naravno ukoliko se ista nalazi u Republici Srpskoj. Ukoliko je riječ o školskim ispravama stečenim u drugim državama (Srbija, Hrvatska i dr.) prosvjetna inspekcija zahtjeve za kontrolu tih školskih isprava prosljeđuje nadležnom Ministarstvu i prosvjetnoj inspekciji konkretne države, a radi provjere zakonitosti sticanja i izdavanja diplome, o čemu nas isti naknadno obavještavaju.“ rečeno je za BUKU u Inspektoratu RS.
Portparolka ove ustanove Dušanka Makivić izjavila je za BUKU kako je u 2016. godini republička prosvjetna inspekcija izvršila provjeru vjerodostojnosti 114 školskih isprava, od čega 1 svjedočanstavo osnovne škole, 46 svjedočanstava srednjih škola i 67 diploma visoko-školskih ustanova.
„Kod 11 svjedočanstava srednjih škola i 2 diplome visoko-školskih ustanova utvrđeno je da postoji osnovana sumnja da je počinjeno krivično djelo falsifikovanja školskih isprava, jer se u evidencijama obrazovne ustanove ne nalaze podaci o licu na koje diploma glasi“ navela je Makivić.
Ona objašnjava dalju proceduru nakon što je obavljena inspekcija.
„Zbog sumnja da je diploma falsifikovana, informacije o utvrđenom činjeničnom stanju dostavljamo Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske radi preduzimanja daljih mjera iz njihove nadležnosti, odnosno vođenja postupka prema licima koja su počinila navedeno krivično djelo.
S obzirom na tehničke mogućnosti koje pruža moderna tehnologija, neodgovorni i nesavjesni pojedinci u vlastitim domovima falsifikuju različite vrste dokumenata, diploma i uvjerenja, a za provođenje istražnih radnji i procesuiranje ovih lica nadležni su Ministarstvo unutrašnjih poslova i Okružna tužilaštva“ rečeno nam je u Inspektoratu RS.
Ostatak teksta možete pronaći na linku portal BUKA.com
“Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)”