Firma „Dwelt“ u vlasništvu Stefana Krnete, zeta Ranka Škrbića, dobila je unosan posao vrijednosti preko 200.000 KM od Elektroprivrede RS i to samo par mjeseci nakon udruživanja sa „Prointerom“.
Direktori kompanija „Prointer“ i „Dwelt“ Bojan Vujić i Krneta su prije samo nekoliko mjeseci stavljajući potpise i rukujući se ozvaničili saradnju i tada najavili zajednčki pohod na digitalnizaciju energetskog sektora.
Tada su iz „Prointera“, firme u kojoj radi Igor Dodik, sin predsjednika SNSD-a i srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika, kazali kako su potpisali sporazum o saradnji sa jednom mladom, startap kompanijom.
Ipak, da ni ova priča ne može proći bez kumovsko-rodbinskih veza pokazuje podatak da je direktor ovoe startap firme, kako to navode u samoj kompaniji „Dwelt“ niko drugi do zet bivšeg ministra zdravlja i socijalne zaštite Ranka Škrbića, inače Dodikovog kuma.
Prema podacima do kojih je došao portal Moja Hercegovina, samo tri mjeseca poslije udruživanja i početka saradnje sa „Prointerom“, firma „Dwelt“ dolazi na mapu državnih firmi i polako se priključuje onim kompanijama koje većinu prihoda crpe iz budžeta.
Tako je „Dwelt“ odmah dogovorio posao vrijedan 198.988 KM bez PDV-a sa Elektroprivredom Republike Srpske i to za nabavku softvera za usluge obračuna električne energije krajnjim kupcima.
Ono što je najzanimljivije u cijelom ovom slučaju jeste podatak da je Elektroprivreda RS sklopila ugovor sa „Dweltom“ na krajnje netrasparentan način, odnosno Pregovaračkim postupkom bez objavljivanja obavještenja o nabavci.
To znači da je Elektroprivreda direktno pregovarala sa ovom firmom bez da je bilo omogćueno bilo kojoj drugoj firmi da se uključi u ovaj proces. Odnosno, za ovaj posao nije prethodno objavljeno informaciono ni obavještenje o transparentnosti. Sve je dogovoreno i urađeno „u četiri oka“.
Iz Elektroprivrede su se po običaju vadili na hitnost, pa su kazali da su morali provesti ovakav nepopularni postupak što prije i da nisu mogli vršiti nabavku putem otvorenog postupka.
„Hitnost i izuzetna važnost nabavke softvera za usluge obračuna električne energije krajnjim kupcima, za potrebe snabdijevanja električnom energijom krajnjim kupcima, razlog je da se predmetna nabavka sprovede putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja, jer se ne mogu ispoštovati utvrđeni minimalni rokovi otvorenim postupkom prema Zakonu o javnim nabavkama.“
Inače, „Dwelt“ je osnovan 2015. godine, kada i „Prointer“. Te prve godine ova firma je imala samo 1.153 KM dobiti, a sljedeće 2016. su bili u minusu 7.805 KM. Tada nisu imali ni jednog zaposlenog radnika, da bi već 2017. godine, nakon što su zaposlili jednu osobu ostvarili dobit od 32.325 KM, a prošle godine im je dobit porasla na 146.844 KM, a broj zaposlenih na dvoje.
Nakon toga, „Dwelt“ je u ovoj godini „ubola“ i jedan tender sa gradom Gradiška vrijednosti preko 150.000 KM, a najunosniji posao su ugovorili prije nekoliko dana sa Elektroprivredom i to nakon najavljene i ozvaničene saradnje sa „Prointerom“.
Igor Vukajlović iz Udruženja građana Tender navodi da se ovdje radi o očigledno netransparentnom postupku koji je za cilj imao namještanje unosnog posla jednoj kompaniji.
On navodi da je sam izbor pregovaračkog postupka bez objave dovoljan razlog da se posumnja u zakonitost cijelog procesa dodijele posla. Kako nam je ispričao, u BiH postoje strogo propisani uslovi pod kojim se može provoditi pregovarački postupak bez objave, a u Elektroprivredi ih u ovom slučaju nisu ispoštovali.
„To što su iz Elektroprivrede stavili da su se odlučili na ovakav postupak zbog hitnosti i to zbog rokova, ne opravda ih ni malo. Hitnost koja opravdava pregovarački postupak bez objave obavještenja se odnosi na situaciju u kojoj su ugroženi životi ili gdje bi došlo do značajne materijalne štete. Sve to mora biti zajedno uklopljeno da bi se moglo pristupiti ovakvom postupku,“ rekao je Vukajlović za naš portal.
On navodi da je ovaj slučaj još jedan u nizu primjera zloupotrebe javnih nabavki.
„U ovom konkretnom slučaju ne postoji nikakav osnov za hitnost. Ustvari, ne da se ne može staviti razlog hitnost, već je ovo nezakonito. Inače, u 99 odsto slučajeva gdje se u javnim nabavkama pravda ovakav postupak hitnošću nisu ispunjeni uslovi za taj osnov. Problem je što to niko ne kažnjava. Jedino može revizija da ukaže na to“, rekao je Vukajlović.
Prema njegovim riječima ovo je namješten postupak pri čemu je pričinjena šteta drugim potencijalnim ponuđačima i izbjegnuta transparentnost za šta postoje i kazne, koje vjerovatno niko neće osjetiti na svojoj koži.
„Možda je najbolje postaviti cijeli slučaj tako da vidimo šta bi se desilo da oni nisu uradili ovakvu nabavku i da nisu po hitnom postupku nabavili taj softver. Razumljivo je kad se desi nekakva havarija, kad ljudi nemaju struje pa se vrši hitna nabavka, ali kad se nabavlja softver to je onda nezakonit postupak. Jer, kako se do sad radilo bez tog softvera. Dakle, oni su mogli desetine godina čekati i raditi kao što se radilo, a sad nemaju dva mjeseca za otvoreni postupak. To je čisto namještena nabavka. Ja ne znam zašto su to uradili, jer obično se takve nabavke u praksi elegantnije namjeste. Ali, ovo je baš primjer očigledne netransparentnosti i izbjegavanja odgovarajućeg postupka. U ovakvim slučajevima postoji mogućnost da se neko od eventualnih ponuđača žali i traži obeštećenje, jer nije mogao da učestvuje u takvom postupku. Za ovakva postupanja postoje i predviđene kazne i ovdje je definitivno riječ o jednoj nezakonitosti koja se kod nas sve češće dešava“, rekao je Vukajlović.
Moja Hercegovina