Bosna i Hercegovina mora da ozbiljno i što prije započne proces energetske tranzicije, jer će u suprotnom doživjeti finansijski i društveni kolaps, zaključak je najnovije analize Centra za životnu sredinu “Energetska tranzicija: teret ili razvojna šansa za BiH”. Analiza je dio kampanje “Stop prljavoj energiji-budućnost je obnovljiva” čiji je cilj prelazak elektroenergetskog sektora BiH na obnovljive izvore energije, te zaštita životne sredine i zdravlja građana, a u njoj se autori argumentovano obraćaju čestim zabludama vezanim za neophodnu energetsku tranziciju koja nam predstoji.
Izvor: Saopštenje
Ovaj dokument nedavno je predstavljen i na online događaju kojem je prisustvovalo više od 40 stručnjaka i predstavnika BiH institucija iz energetskog i drugih sektora Bosne i Hercegovine, uključujući predstavnike relevantnih institucija.
Igor Kalaba, jedan od autora i asistent na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu ističe da kampanja “Stop prljavoj energiji, budućnost je obnovljiva” traje već sedam godina, ali da rad Centra za životnu sredinu na ovom polju traje još duže.
“Čak i nakon toliko vremena primijetili smo da su određene zablude i dalje duboko ukorijenjene ne samo u široj, već i u stručnoj javnosti i među pojedinim donosiocima odluka. Neke od tih zabluda su ekonomske prirode, npr. da su obnovljivi izvori energije skupi, neke su tehnološke – da je energetski sistem baziran na obnovljivim izvorima nestabilan, i sl. Ovom analizom odgovaramo na ta pitanja i doprinosimo debati i što skorijem početku energetske tranzicije u BiH”, ističe Kalaba.
Kroz tri poglavlja analize: politički, tehničko-tehnološki i ekonomski aspekt, autori su prikazali trenutnu sliku energetske tranzicije, najnovije trendove, te prepreke i prilike za BiH u procesu dekarbonizacije proizvodnje energije. Utvrđeno je da je energetska tranzicija zbog niza razloga najbolji put za BiH, ne samo zbog međunarodnih obaveza, već primarno zbog dobrobiti BiH i njenih građana, te da je najisplativija ako se poduzme čim prije. Pored toga, ona je tehnički izvodiva, a stabilan energetski sistem koji se oslanja isključivo na obnovljive izvore je uz promjenu paradigmi i upotrebu modernih tehnologija itekako moguć.
Damir Miljević, ekonomista i jedan od autora analize naglašava da brojevi nisu podložni debatama i politikanstvu – sektor uglja je gubitaš i sa novim trendovima će to nastaviti da bude, dok cijena obnovljivih izvora drastično pada iz godine u godinu.
“Neophodno je što prije prilagoditi sve strateške dokumente i otpočeti proces energetske tranzicije, ali ne zato jer je to naša obaveza ka EU ili Energetskoj zajednici, već zato jer je to nova šansa za našu ekonomiju. Takođe, neophodno je što prije izvršiti izmjenu sistema podsticaja obnovljivih izvora energije, budući da trenutni sistem favorizuje iznimno štetne male hidroelektrane koje uz pomoć novca građana uništavaju naše vodotokove i ekosisteme, a troše novac koji bi se morao usmjeriti u podršku za građane koji mogu postati proizvođači energije, te tako smanjiti troškove energije za svoja domaćinstva, a u isto vrijeme rasteretiti elektroprivrede u BiH“, govori Miljević.
Na kraju, kao svojevrsni zaključak cjelokupne analize, nalaze se preporuke za donosioce odluka, a to su:
- Hitno revidirati postojeće strategije i zakonodavstvo vezano za energetiku (uključujući obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost), transport, građevinarstvo i zaštitu životne sredine. Revidirani dokumenti se moraju referisati na tačno određen datum dekarbonizacije elektroenergetskog sektora BiH, koji ne bi smio biti kasniji od 2050. godine, koja je trenutni cilj u EU. Osim finalnog datuma, neophodno je odrediti i tzv. pragove (2030, 2040) kada bi se vršila detaljna analiza trenutnog stanja i prilagođavanje strategija u slučaju da emisije ne opadaju zadovoljavajućim tempom.
- Početi primjenjivati princip “Zagađivač plaća” (uključujući emisije CO2), a prikupljena finansijska sredstva usmjeriti ka aktivnostima vezanim za dekarbonizaciju.
- Ukinuti državne subvencije za fosilna goriva i njihovo korištenje, a novac preusmjeriti na troškove energetske tranzicije, sa posebnim naglaskom na opštine trenutno ovisne o rudnicima i termoelektranama, te odgovarajuće zbrinjavanje radnika koji će izgubiti radna mjesta vezana za termoelektrane i rudnike.
- Reformisati sistem subvencionisanja obnovljivih izvora energije: ukinuti sve subvencije za komercijalna postrojenja za proizvodnju električne energije, preusmjeriti ih isključivo na projekte građanske energije (protrošači, energetske zadruge i drugi vidovi proizvodnje za vlastite potrebe), energetsku efikasnost i borbu protiv energetskog siromaštva.
Cilj analize, kao i kampanje “Stop prljavoj energiji-budućnost je obnovljiva” je stvaranje otvorene i inkluzivne diskusije o energetskoj tranziciji te pokretanje iste, u cilju zaštite životne sredine i zdravlja građana, te stvaranju dugoročno stabilnog i održivog energetskog sistema u BiH.