Nekontrolisano iskopavanje šljunka u koritu rijeke Bosne, od Doboja preko Vukosavlja, Modriče i Šamca, sa kojim se mještani ovih opština bore godinama, ostavlja strašne posljedice duž ove rijeke, jer se svaki put kada padne jača kiša, izlijeva iz korita, plavi plodne poljoprivredne površine i raznosi smeće sa divljih deponija.
Piše: Andrijana Pisarević; Foto: Ustupljene fotografije
Kako su za portal eTrafika ispričali članovi neformalne grupe građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“, njihove redovne prijave u saradnji sa Centrom civilnih inicijativa iz Doboja, Inspektoratu Republike Srpske i Javnoj ustanovi „Vode Srpske“ zbog nelegalnog iskopavanja dale su neke rezultate, ali to nije ni blizu dovoljno da bi se zaustavilo uništavanje obale i zemljišta oko nje.
Nove prijave su podnesene i u proteklih mjesec dana, potvrdio nam je Mehmed Trnjanin iz sela Kotorsko, smještenog uz rijeku Bosnu, kod Doboja. Kaže da su inspektori do sada napisali desetine hiljada maraka kazni, ali nelegalna eksploatacija nikada nije stala.
“Ovaj problem postoji decenijama, a tri ili četiri firme uništile su korito posljednjih godina. Šljunak se iskopava, napravili su sebi pristupne puteve i iza sebe ostavili kratere i rupe, koje su kasnije ljudi napunili smećem. Možete misliti šta nam se dogodi kada padne jaka kiša i Bosna krene da puni kratere i raznosi smeće. Tu gdje kopaju nekada je bilo obradivo zemljište na kojem se sijao kukuruz i druga hrana. Sada su tu ogromne rupe jer ih nisu zatrpali, napunjene smećem i raznim materijalima”, objašnjava Trnjanin.
Naš sagovornik objašnjava da se zemljište u tom dijelu više ne može obrađivati, a da on lično uopšte više ne može da pronađe dvije njive u vlasništvu njegove porodice.
“Zbog nelegalnog i nekontrolisanog iskopavanja i plavljenja terena morali smo zatvoriti jedini bunar koji je bio naše crpilište pitke vode. Nije ovo malo područje, oko pet kilometara dužinom rijeke, pored koje živi preko 3.500 ljudi. Dešava nam se i da se smeće nekontrolisano odlaže u velike rupe. E, to je tek tragedija. Godinama se borimo protiv divljih deponija, prijavljivali smo, postavljali i kamere, ali tome nikako da stanemo u kraj. Vlasti ne preduzimaju ništa da se to spriječi”, kaže on.
Trnjanin dodaje da zbog nekontrolisanog iskopavanja trpe mnogo štetnih posljedica, jer je narodu već dosadilo da se stalno svađa sa radnicima koji dolaze da kopaju ili onima koji bacaju smeće.
“Moramo shvatiti da nije ‘pet do dvanaest’, nego ‘dvanaest i pet’, vrijeme je da se donesu strože kazne, jer inspekcije kontrolišu i pišu kazne, ali ne mogu da zaustave iskopavanja i uništavanje”, kaže Trnjanin.
Mještani odlučni: “Uborak” mora biti zatvoren, mi ne odustajemo od borbe
Centar civilnih inicijativa koji sarađuje sa građanima okupljenim oko neformalne inicijative, podnio je niz prijava zbog iskopavanja šljunka i pijeska u vodotoku rijeke Bosne na području Johovca, Grada Doboja i na drugim lokalitetima. Borba protiv nelegalnog vađenja šljunka iz rijeke Bosne koji direktno pogađa više od 100.000 stanovnika ovog područja i nanosi višemilionsku štetu budžetu RS i lokalnim budžetima je svakodnevna i ne vidi joj se kraj.
Iz pomenutog udruženja saznajemo da su samo u avgustu podnijeli devet prijava za sliv rijeke Bosne, a koje se odnose na nelegalno iskopavanje šljunka i pijeska iz njenog korita.
Momir Dejanović, osnivač Centra za humanu politiku, kaže da problem nekontrolisane i neodobrene eksploatacije šljunka i pijeska iz korita rijeke Bosne i poljoprivrednog zemljišta uz nju postoji oko 25 godina. Kaže da je neodobrena i nenaplaćena eksploatacija šljunka imala za posljedicu višemilionsku budžetsku štetu zbog neplaćanja propisanih naknada, bogaćenje vlasnika šljunkara i korupciju, a sve je uticalo na plavljenje okolnog zemljišta i naselja prilikom visokih vodostaja.
“Eksploatacija šljunka izvan korita rijeke Bosne dovela je do devastacije poljoprivrednog zemljišta i životne okoline. Na ovaj problem više puta su bezuspješno ukazivali građani i organizacije civilnog društva”, kaže naš sagovornik.
Odmah poslije poplava 2014. godine, na problem eksploatacije šljunka ukazano je u reviziji učinka “Upravljanje eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka”.
“Tom prilikom je utvrđeno da nadležne institucije nemaju vlastite i pouzdane podatke o količinama izvađenog materijala iz vodotoka, koje isključivo dobijaju od vlasnika šljunkara. Utvrđeno je da su erozije i devastacije u donjim koritima rijeka izazvane neplanskim vađenjem materijala i nečišćenjem nanosa, da značajan dio korita rijeka u kojim se nalazi nekomercijalni mulj nije čišćen što je jedan od uzroka poplava 2014. godine i da ne postoji efikasan inspekcijski i drugi nadzor”, kaže Dejanović.
Za ovakvo stanje, smatra on, najodgovornije su “Vode Srpske” kao upravljač vodotoka, inspekcija za vode i tužilaštva.
“Lokalna vlast je potpuno nezainteresovana za ovaj problem. ‘Vode Srpske’, koje imaju kancelariju u Doboju sa više zaposlenih, uopšte ne kontrolišu i ne prijavljuju bespravnu eksploataciju šljunka. Primjer za ovo je čišćenje korita Bosne kod Doboja u prošloj godini za koje je dozvolu izdalo pomenuto javno preduzeće. Umjesto ‘Drvoprerade Đurić’ iz Dervente kome je izdata dozvola, šljunak iz korita Bosne vadila je dobojska firma ‘Đurković’ bliska lokalnoj vlast”, kaže Dejanović.
U ugovorenom roku nije očišćeno korito Bosne, što se vidi na fotografijama sprudova koji su trebalo da budu uklonjeni. To je Centar za humanu politiku prijavio “Vodama Srpske”, vodnoj inspekciji i tužilaštvu čijeg reagovanja nije bilo.
“Na dijelu korita rijeke Bosne između Modriče i Šamca izdate su dozvole za vađenje šljunka pod koruptivninm uslovima, prilikom čega je jednoj firmi iz Šamca onemogućeno da vadi šljunak za koju je bila spremna da plati duplo veću naknadu”, tvrdi Dejanović.
U posljednje dvije godine vađenje šljunka na zemljištu na kojem se gradi autoput na koridoru “5c” vrši firma “Integra inžinjering”, koja šljunak koristi za nasipanje autoputa, kaže on, te dodaje da postoji mogućnost da za ovo vađenje šljunka nije izdata odgovarajuća dozvola i plaćene propisane budžetske naknade.
“Republička inspekcija kontroliše, a dobojsko tužilaštvo istražuje i optužuje samo manji dio šljunkara. Ako se slučajno desi da dobojsko tužilaštvo nekoga optuži, bude donesena osuđujuća presuda sa novčanom ili uslovnom kaznom koja stimuliše vlasnike šljunkara da nastave bespravnu eksploataciju šljunka i enormno bogaćenje”, tvrdi Dejanović.
U “Vodama Srpske” rekli su nam da su “za aktivnosti nelegalne eksploatacije materijala iz vodotoka na teritoriji Republike Srpske nadležni inspekcijski i pravosudni organi Republike Srpske”.
“Javna ustanova ‘Vode Srpske’, kao nadležna republička institucija za integralno upravljanje vodama na teritoriji Republike Srpske, u skladu sa Zakonom o vodama i drugom pripadajućom pravnom regulativom, putem javnih poziva sklapa ugovore sa izvođačima radova za uređenja riječnih korita, dislokaciju i vađenja materijala iz vodotoka. Takvi ugovori se sklapaju za lokacije koje se određuju u skladu sa Zakonom o vodama, Pravilnikom o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokaciji i vađenju materijala iz vodotoka, i drugim pripadajućim zakonskim i podzakonskim aktima. Stručna lica iz JU “Vode Srpske” prate realizaciju tih ugovora”, rekli su nam iz pomenutog preduzeća.
Dodali su da u slučajevima kada njihove službe utvrde da negdje postoji nelegalna eksploatacija materijala iz vodotoka, ili zaprime prijave građana o postojanju nelegane eksploatacije, o istima se obavještavaju inspekcijski organi Republike Srpske na dalje postupanje.
U Inspektoratu RS su nam rekli da republička vodna inspekcija broji pet inspektora koji su u četiri oblasti nadzora (zaštita voda, zaštita od voda, uređenje vodotoka i korišćenje voda) u prosjeku godišnje izvrše do 1.000 kontrola, što predstavlja njihov fizički maksimum.
“S obzirom na ograničene resurse nastojimo ravnomjerno organizovati rad kako bi sve oblasti bile podjednako obuhvaćene kontrolom. Inspekcijskim nadzorom u 2021. godini republička vodna inspekcija izvršila je 840 kontrola, a 262 su bile neuredne zbog čega je izrečeno 247 upravnih mjera. Od toga su 232 mjere otklanjanja nepravilnosti, u 11 slučajeva je zabranjen rad, i u četiri naređeno rušenje. Izdato je i 39 prekršajnih naloga. Ukupna vrijednost izdatih prekršajnih naloga iznosi 134.700 КM. Prekršajnih i krivičnih prijava nije bilo”, rekli su nam u inspekciji.
Tvrde da u oblasti uređenja vodotoka koja obuhvata poslove čišćenja riječnog nanosa, ovaj organ već godinama ukazuje na probleme sa kojima se susreće i koji mu otežavaju rad. Neriješene međudržavne granice na vodotocima Drine, Save i Une, kao i međuentiteske granice na vodotoku Bosne najizraženiji su problemi.
“Na području Doboja imali smo 140 prijava i pritužbi građana. Samo jedno pravno lice je kažnjeno prekršajno, a kod druga dva su uočene nepravilnosti koje su potom otklonjene. U određenom broju kontrola inspektori nisu preduzimali nikakve mjere kako ne bi ometali istražne radnje Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske”, rekli su u inspektoratu.
Kontinuirana kampanja građana okupljenih oko ove inicijative rezultirala je odlukom Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS da uvaži inicijativu grupe da JU “Vode Srpske” dobije nadležnost da kažnjava nesavjesne šljunkare i kada djeluju van korita rijeke i najavilo razmatranje ove inicijative prilikom donošenja novog Zakona o vodama RS.
Izvršeno je ukupno 108 kontrola u kojima je izdato 104 prekršajna naloga u vrijednosti od 129.000 KM. Grupa aktivno prati dodjelu lokacija za vađenje materijala iz vodotoka u slivu rijeke Bosne, uočene sumnje sa dokazima će prijavljivati nadležnima, podnositi prijave i tražiti intervenciju nadležnih za sprečavanje nelegalne eksploatacije.
Javna ustanova „Vode Srpske” je aneksirala ugovore iz 2021. i rok za izvođenje radova produbljivanja i čišćenja korita rijeke Bosne na devet lokaliteta u ove četiri lokalne zajednice je produžen do 31. maja ove godine, a time i eksploatacija šljunka.
Na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva predstavnicima grupe saopšteno je da donošenje novog Zakona o vodama kasni zbog pandemije virusa korona, pa će grupa u nastavku pratiti donošenje ovog ključnog akta koji bi trebalo da bolje uredi ovu oblast, posebno u dijelu inicijative uključivanja u nadzor i “Vode Srpske”.
Grupa je najavilia da namjerava aktivno da prati dodjelu lokacija za vađenje materijala iz vodotoka u slivu rijeke Bosne, uočene sumnje sa dokazima će prijavljivati nadležnima, podnosiće prijave i tražiće intervenciju nadležnih za sprečavanaje nelegalne eksploatacije.