Usvojene izmjene i dopune nacrta Krivičnog zakona Republike Srpske su udar na slobodu govora i ograničavanje slobode medija. Proglašenje klevete kao krivičnog djela može biti opasan korak ka ućutkivanju kritičkih glasova, takođe, ima intenciju da nanese štetu ugledu i imovini novinara i medijskoj zajednici, ali i ostalim građanima_kama koji iznose kritičke stavove.
Tekst i foto: Melani Isović
Na negativan uticaj najavljenih izmjena upozorava predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i predsjednica Evropske federacije novinara, Maja Sever. Podsjeća da novinari u Hravtskoj jako dobro znaju koliki pritisak u svakodnevnom radu čine tužbe.
„Otvaranje mogućnosti podizanja kaznene prijave, jeste jasan znak ušutkivanja novinara, takođe i velike novčane kazne su pokazatelj zle namjere ovog zakona. Jer u nekim zemljama postoji mogućnost kaznenog gonjenja zbog klevete, ali radi se o malim iznosima, dakle bez mogućnosti da se financijski uništi medij i novinara. Ovakvim kaznama prijetnja je opasnija, jer otvara mogućnost tužiteljima da financijski potpuno unište neku medijsku kuću“, ističe Sever u razgovoru za eTrafiku.
Ona podsjeća na evropske standarde i preporuke za SLAPP, koje je predstavila Evropska komisija.
„Među preporukama je i savjet da se kleveta dekriminalizira. Isto tako, pozivaju se zemlje članice Europske komisije da poduzmu brojne mjere kako bi se olakšao pritisak SLAPP tužbama na novinare i aktiviste. Svako zaoštravanje kaznenog okvira u odnosu na slobodu izražavanja, jeste narušavanje slobode i demokracije“, objašnjava Sever.
Da se radi o direktnom udaru na slobodu izražavanja, saglasni su i u „Transparency International“ BiH. Kako ističu, prilikom najave ove inicijative vlasti nisu krile da im je cilj da ućutkaju glasove kritičara.
„Imali smo analizu i jasno upozorenje izvjestilaca UN-a da će to dovesti do udara na slobodu izražavanja. Mi smo u cijeloj priči uočili i proceduralne nedostatke, jer se nacrt i prednacrt zakona razlikuju. U probitnoj verziji ova krivična djela koja se tiču klevete nisu se pominjala, a u dokumentu koji je kreiran 3. marta vidimo da su ubačene, i na kraju je predlagač rekao da nije bilo komentara i sugestija. Ovim se pokušalo izbjeći učešće javnosti u donošenju ovog zakona“, objašnjava Srđan Traljić iz TI-a BiH.
Bosna i Hercegovina je dekriminalizovala klevetu prije više od 20 godina. Vraćanje klevete među krivična djela predstavljalo bi veliki korak nazad u zaštiti slobode govora.
„Ovo što se sada radi suprotno je i sa globalnim trendom dekriminalizacije klevete, što uključuje i evropski region. Praksa je pokazala da se zakoni o krivičnoj kleveti često koriste protiv novinara, nepodobnih medija, političkih neistomišljenika i ostalih koji kritički govore vlastima“, napominje Traljić.
U usvojenom Nacrtu navedene su kazne koje broje nekoliko desetina hiljada maraka. One idu čak do 120.000 KM.
„Zatvorska kazna za izgovornu riječ nikad nije i neće biti adekvatna i to smo jasno vidjeli u dopisu izvjestilaca UN-a. Takođe kazne nisu prilagođene imovinskom stanju tako da ćemo u praksi imati moćnike koji će i dalje moći da rade što su radili do sada – pune javni prostor gomilom najprizemnijih uvreda, dok će obični građani biti zastrašeni i kod pisanja komentara na društvenim mrežama. Svrha ovog zakona je cenzura preostalih medija koji nisu pod kontrolom vlasti i zastrašivanje kritičara“, upozorava Traljić.
Ove izmjene Krivičnog zakonika ne tiču se samo medija i novinara. Svaki građanin može biti optužen za klevetu.
„Nažalost, u društvu koje se decenijama pokorava raznim autoritetima nemamo izgrađenu svijest o važnosti slobode izražavanja, tako da je političarima puno lakše objasniti da ovim ‘štite državu’ od nekog imaginarnog neprijatelja progonom sopstvenih građana nego medijima i aktivistima koji pokušavaju objasniti da se ovo tiče svakog čovjeka“, zaključuje Traljić.
Predmetni nacrt direktno sužava i ugrožava pravo na slobodu javnog izražavanja. Upravo iz tog razloga svjedočimo građanskom revoltu prethodnih dana na početku razgovora ističe Jovana Kisin Zagajac, advokatica.
„Sporni nacrt ne guši samo slobodu medija i istraživačko novinarstvo već bitno sužava formu i način na koji će novinar izvještavati o određenoj temi, i to dok iznosi istinite tvrdnje. Jer istinitost činjenica koje novinar objavljuje ne isključuje krivičnu odgovornost za uvredu i iznošenje porodičnih prilika, za koje je propisano da se može raditi i o istinitim tvrdnjama a da ipak novinar bude krivično sankcionisan“, objašnjava Kisin Zagajac.
Ukoliko zakon bude usvojen u formi prijedloga i stupi u snagu svakako će uticati na cenzuru ali i psihičko uznemiravanje novinara i novinarki.
„Iako je predviđena zatvorska kazna, u slučaju nemogućnosti plaćanja novčane, ograničena na dvije godine, ona će svakako uslijediti ukoliko osuđeni ne isplati novac u datom roku, a samo saznanje da novinaru prijeti zatvorska kazna ukoliko objavi određenu vijest, izvjesno stvara efekat cenzure jer psihički uznemirava novinara“, navodi Kisin Zagajac.
Stav Evropskog suda za ljudska je takav da javne ličnosti i moraju imati veći stepen tolerancije kada je u pitanju kritika njihovog rada i ponašanja zbog samog nošenja javne funkcije.
„Svjedoci smo da su političari na našim prostorima vrlo uvredljivi, pa će neminovno svaka kritika vlasti koja ne bude po ukusu naših političara završiti na adresi Tužilaštva u obliku krivične prijave. Nakon toga padamo u ruke tužilačke odluke i postupanja, a što se već u brojnim slučajevima pokazalo da i nema oblike nezavisnosti kakvo bi pravosuđe trebalo da ima“, naglašava Kisin Zagajac.
Korak unazad
Evropski sud za ljudska prava ima jasan stav da se treba ići ka dekriminalizaciji klevete.
„U nekim državama taj proces je već okončan, u nekima još nije dovršen, ali evropski put kada je u pitanju kriminalizacija klevete jeste njena dekriminalizacija. Ovo što čitamo u spornom Nacrtu je korak unazad koji je suprotan svim dokumentima Evropske unije i Savjeta Evrope, te svim odlukama Evropskog suda za ljudska prava“, govori Kisin Zagajac.
Odsustvo reakcija od političkih subjekata iz Federacije Bosne i Hercegovine je potpuno očekivano.
„Koliko god nas političari iz oba entiteta uvjeravali da jedni s drugima nemaju ništa zajedničko i da su im interesi potpuno različiti, vrlo je jasno i očito da i jedni i drugi vladaju po apsolutnom istom principu. A taj princip je briga o sebi i za sebe, bez ikakve odgovornosti po javni interes. Shodno tome, odsustvo reakcije političara iz susjednog entiteta sasvim je očekivano“, pojašnjava Kisin Zagajac.
Berislav Jurič urednik portala Bljesak.infor i član upravnog odbora Vijeća za štampu i onlajn medija, ističe da je sloboda izražavanja u Bosni i Hercegovini ugrožena na više načina. Najviše je ugrožena otupljivanjem želje da se bude slobodan i izvrtanjem pojma slobode.
„Kriminalizacije klevete samo je jedan dio (doduše prilično veliki) mozaika koji nas svrstava u zemlje pognutih glava i zatvorenih usta. Jasno je da će ovakav zakon, ako on prođe, za rezultat imati smanjenje volje da se propituje i ispituje djelovanje vladajućih i kritika njihova rada, jer će se i svjesno i nesvjesno upaliti autocenzure u medijima“, iskazuje Jurič.
Pravosuđe pod kontrolom politike
Jedan od najvećih problema jeste što javnost ne vjeruje pravosuđu i njihovoj nepristrasnosti. Dosadašnje iskustvo govori da u ovakvim sporovima neće biti na strani istine.
„U zemlji koja godinama hoda po rubu sve je zabrinjavajuće. Moramo biti svjesni da su ljudi u pravosuđu jednako čvrsta karika kaosa u kojem živimo kao i politika. Stoga, neće biti teško pretpostaviti tko će zauzeti koju stranu. Čast izuzecima, ali oni ne mogu spasiti obraz pravosuđa“, ističe Jurič.
Šef Odjela za komunikciju i portparol Delegacije EU u BiH, Ferdinand Koenig, ističe da planovi za inkriminisanje klevete u Republici Srpskoj, ukoliko se ostvare, predstavljali bi veliki korak unazad u smislu garantovanja slobode izražavanja kao osnovnog ljudskog prava.
„Sadašnje stanje slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini već je zabrinjavajuće. Političari i javni dužnosnici uporno koriste građanske tužbe da zastraše novinare i da ih natjeraju na autocenzuru, kako je navedeno u posljednjem Izvještaju Evropske komisije o BiH. Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona o kojima se trenutno raspravlja u Republici Srpskoj dodatno bi se ograničila mogućnost informisanja javnosti, debate i ispitivanja postupanja političara i javnih funkcionera, čime bi se proširio prostor za korupciju“, navodi Koenig.
Uvođenje zakona o kriminalizaciji klevete uticalo bi se i na status kandidata Bosne i Hercegovine, koje je Evropsko vijeće dalo u decembru 2022. godine.
„Kriminalizacija klevete bi, osim toga, ozbiljno uticala na efikasnost civilnog društva i slobodu izražavanja i medija u Republici Srpskoj, što bi negativno uticalo na napredak u ispunjavanju ključnih prioriteta navedenih u mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. Evropsko vijeće dalo je Bosni i Hercegovini status kandidata, uz očekivanje da će se Bosna i Hercegovina pozabaviti nizom reformskih oblasti. Jedna od njih je jačanje slobode izražavanja i slobode medija“ ističe Koening.
On dalje napominje da zagovornici kriminalizacije klevete često navode da neke od članica EU takođe imaju klevetu kao krivično djelo. Međutim, radi se o zemljama u kojima jako dobro funkcionišu tijela za medijsku samoregulaciju i koje imaju provjerene pravosudne institucije.
„Ovo je u suprotno sa kontekstom smanjenja javnog prostora i zabrinutosti za slobodu medija za BiH i RS. Štaviše, pojam krivičnog djela klevete se smatra zastarjelim, a dekriminalizacija klevete u BiH, 2002. godine, bila je velika prekretnica za zemlju“ naglašava Koening.
Apel vlastima Republike Srpske
Zbog toga, Delegacija EU u BiH apeluje na vlasti Republike Srpske da ne idu dalje sa izmjenom Krivičnog zakona, već da osiguraju punu zaštitu slobode izražavanja i slobode medija u skladu sa ključnim prioritetima iz mišljenja komisije.
UN komitet za ljudska prava je naglasio da zakoni o kleveti „ne smiju, u praksi, služiti za gušenje slobode izražavanja“, kao i da države treba da razmotre dekriminalizaciju klevete.
„Komitet je pocrtao važnost pažljive izrade zakona o kleveti, kako bi se osigurala puna usklađenost sa Članom 19 (3). Ovo uključuje izbjegavanje pretjeranih kaznenih mjera, kao i valjane odbrane, uključujući i javni interes u ovoj materiji i odbranu istine. Komitet je, takođe, naglasio da primjenu krivičnog prava treba omogućiti samo u najozbiljnijim predmetima, te da služenje zatvorske kazne nikad nije odgovarajuća kazna“, ističu iz UN-a.
Dalje govore, u izvještaju Vijeću za ljudska prava o „Dezinformacijama i slobodi mišljenja i izražavanja“, potvrdili su da se „krivično pravo treba koristiti samo u veoma izuzetnim i najgorim okolnostima podsticanja na nasilje, mržnju ili diskriminaciju”. Prema njima, zakoni o krivičnoj kleveti predstavljaju nasljeđe kolonijalne prošlosti i za njih nema mjesta u modernim demokratskim društvima.
„Treba ih ukinuti. Slično tome, u izvještaju Vijeću za ljudska prava o „Jačanju slobode medija i bezbjednosti novinara u digitalnom dobu“, potvrdili smo da države treba da ukinu krivičnu klevetu i podrivačke zakone o kleveti, kao i zakone koji kriminaliziraju kritiku državnih institucija i dužnosnika. Kriminalizacija govora (osim u najgorim slučajevima pozivanja na nasilje i mržnju) je nesrazmjerna, guši novinarstvo i šteti demokratskom diskursu i učešću javnosti“, navode iz UN-a.
Podsjećaju na Rezoluciju 76/173 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o bezbjednosti i nekažnjivosti novinara koja je usvojena prošle godine i koja je podržana od strane Bosne i Hercegovine.
„Ova Rezolucija poziva Vlade da osiguraju da se zakoni o kleveti ne zloupotrebljavaju kako bi se cenzurisali novinari i miješali u njihov rad, te da, po potrebi, revidiraju i ukinu takve zakone, u skladu sa obavezama Država prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima“, piše u njihovom dopisu.
Ističu da što se tiče regulisanja govora, presumpcija ide u korist slobode izražavanja.
„Stoga, kada se ograničava govor, treba odabrati mjeru sa najmanjim stepenom narušavanja. Sasvim jasno se ovaj zahtjev krši krivičnim gonjenjem na preširoko postavljenim i neodređenim osnovama i sa strogim kaznama“, pojašnjavaju iz UN-a.
Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih, a možda i jedina zemlja svijeta, koja uvodi rekriminalizaciju klevete. To je evidentan korak unazad u vrijeme kada je kleveta već bila krivično djelo.