Izmišljanje izjava, montiranje fotografija i zloupotreba društvenih mreža, neke su od taktika koje političke stranke koriste u predizbornoj kampanji. U njihovoj suštini nalaze se dezinformacije, a cilj je diskreditovanje političkih protivnika i rušenje njihovog ugleda u javnosti.
Piše: eTrafika; Foto: Ajdin Kamber – Fotobaza.ba
Kako se približavaju prijevremeni izbori za predsjednika Republika Srpske, tako su u javnosti sve prisutnije dezinformacije koje se odnose na predsjedničke kandidate. Vođeni iskustvom prethodnih izbora u Bosni i Hercegovini, stručnjaci za provjeru informacija odlučili su da preventivno djeluju.
Portali Raskrinkavanje i Istinomjer imaju bogato iskustvo u provjeri činjenica, političke odgovornosti i transparentnosti vlasti, a svoja saznanja redovno dijele na društvenim mrežama. Iako je njihov posao provjera informacija koje su se već pojavile u javnosti, ovog puta su odlučili da preduhitre dezinformacije i govore o njima prije nego što se pojave. Na osnovu ranijeg iskustva, oni mogu da pretpostave koje dezinformacije i narativi mogu da se pojave te iz kog izvora.
„Do početka predizborne šutnje objavit ćemo ukupno deset video sadržaja na našim kanalima, u kojima unaprijed nudimo činjenice za konkretne netačne tvrdnje, koje će se sigurno pojavljivati tokom aktuelne preizdborne kampanje”, objašnjavaju iz Udruženja građana i građanki „Zašto ne”, u sklopu kog djeluju portali Raskrinkavanje i Istinomjer.
Udruženje je na društvenoj mreži Fejsbuk upisano kao „Istinomjer” i „Raskrinkavanje”, na Instagramu takođe „Istinomjer” i „Raskrinkavanje”, dok svoje sadržaje na Tik Toku dijeli pod korisničkim imenom „Zašto ne”.
„U videima koje objavljujemo ukazujemo na pet uobičajenih strategija i taktika uticaja na glasače koje smo uočili tokom ranijih izbora. Cilj nam je da upozorimo javnost na ove strategije i ukažemo na to kako ih prepoznati i provjeriti jednom kada se pojave”, navode iz Udruženja.
Dodik nije osuđen zbog verbalnog delikta
Neke od strategija su izmišljanje izjava, montiranje fotografija i zloupotreba društvenih mreža, dok sve strategije u svojoj suštini sadrže neki oblik dezinformacija.
„Mandat bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika prestao je da važi nakon što je pravnosnažno osuđen na godinu dana zatvora. Pojedini političari tvrde da je Milorad Dodik osuđen zbog ‘verbalnog delikta’, a slične tvrdnje očekujemo i tokom aktuelne predizborne kampanje. No, da li je to istina? Najkraće rečeno – nije. Krivično djelo zbog kojeg je Dodik osuđen odnosi se na ono što je uradio, a ne što je rekao”, sadržaj je jednog od objavljenih videa, pod nazivom: „Zbog čega se održavaju prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj?”
Pretpostavljaju da će tokom predizborne kampanje u Republici Srpskoj biti ponavljano da Kristijan Šmit nije legalno imenovani visoki predstavnik, pa su odlučili da publici ponude konkretne činjenice.
„Nigdje nije propisano da visokog predstavnika mora potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a. Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma uspostavljena je Institucija visokog predstavnika za BiH, ali u njemu nije navedeno da Vijeće sigurnosti UN-a treba potvrditi visokog predstavnika, već da treba biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama. Generalni sekretan UN-a Antonio Guterres rekao je da UN nije potpisnik Dejtonskog sporazuma i nije nadležan za izbor visokog predstavnika”, dio je videa „ Da li je visoki predstavnik u BiH legalan?”
Oni upozoravaju i na pet konkretnih tema i tvrdnji koje se već koriste u kampanji, a to su: presuda Miloradu Dodiku, legalnost Visokog predstavnika, (ne)ustavnost sudova i odluka suda, državna imovina i Dejtonski sporazum.
„Kampanja za prijevremene predsjedničke izbore u Republici Srpskoj poklapa se s tridesetogodišnjicom potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Uz ovaj sporazum vežu se tvrdnje, političkih aktera iz Republike Srpske, poput onih da je BiH nastala u Dejtonu kao državna zajednica sastavljena od dva entiteta, da je to konfederalna zajednica, kao i da su Federacija i RS bile države prije potpisivanja mirovnog sporazuma”, pojašnjavaju u videu pod naslovom: „BiH nije državna zajednica dva entiteta”.
Propaganda upakovana u novinarske tekstove
U svojoj kampanji bave se i lažnim medijima, koji se pojavljuju tokom svake predizborne kampanje i zapravo više liče na politička glasila nego na legitimne medije. Neke od njihovih osobina su nedavno osnivanje, nepostojanje informacija o ljudima koji stoje iza medija, te navijačko izvještavanje.
„Izborni zakon BiH čak propisuje da onlajn mediji koji izvještavaju o izbornoj kampanji moraju objaviti informacije o svom vlasništvu. Dakle, izvještavanje anonimnih portala o izborima u BiH protivno je zakonu. Riječ je o političkoj propagandi kojoj je cilj da utiče na stavove glasača i glasačica. Umjesto u materijale političkih subjekata, propaganda je upakovana u novinarske tekstove”, upozoravaju u videu: „Zašto pred izbore niču novi portali?”
Tokom rada ne susreću se samo sa lažnim medijima i lažnim informacijama, već i sa u potpunosti izmišljenim izjavama, pa čak i intervjuima. Ovi sadržaji su uvijek kontroverzni i produbljuju podjele u društvu, po bilo kojoj osovi, zbog čega su izrazito opasni.
„Uz kompletno izmišljene izjave, česti su i primjeri manipulativnog i pogrešnog predstavljanja stvarnih izjava”, ističe se u videu: „Kako prepoznati lažne izjave političara?”
Igranjem kviza do činjenica
Kako bi došli do što šire i raznolike publike, te im pomogli da na osnovu tačnih infomacija odluče za koga će da glasaju, ekipa Raskrinkavanja i Istinomjera napravila je tri kviza pod naslovima: „Prepoznaj političke neistine”,
„Šta je prethodilo prijevremenim izborima u Republici Srpskoj?” i „Izborne manipulacije u medijima”.
Tokom rješavanja kviza možete da saznate da Interpol nije, u zvaničnom dokumentu, iznio stav da su Milorad Dodik i Nenad Stevandić podvrgnuti političkoj torturi.
„Sud BiH je na prijedlog Tužilaštva BiH, u martu 2025. godine, zatražio od Interpola raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem jer su prešli državnu granicu uprkos nalogu za hapšenje zbog neodazivanja pravosudnim organima u BiH. Iako je Interpol odbacio zahtjev za raspisivanjem međunarodne potjernice za Stevandićem i Dodikom, u svom obrazloženju naveo je da mu je zabranjeno djelovanje u slučajevima političkog karaktera, poput napada na ustavni poredak, a ne zato što su Stevandić i Dodik bili podvrgnuti političkoj torturi”, pojašnjavaju.
S obzirom na to da je državna imovina jedna od tema koju političari često potežu u svojim javnim nastupima, portal Istinomjer pojasnio je da Dejtonski sporazum ne propisuje entitetsku već samo državnu imovinu.
„Državna imovina je pitanje koje u BiH još uvijek nije riješeno, jer nikada nije donesen zakon na državnom nivou koji bi definisao raspolaganje nad imovinom. Ustavni sud BiH je, u nekoliko navrata, donio odluke koje su poništile pokušaj Republike Srpske da imovinu uknjiži kao entitetsko vlasništvo, a Ured visokog predstavnika u BiH donio je odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Dejtonski sporazum nigdje ne navodi postojanje entitetske imovine”, navedeno je.
Jedna od čestih dezinformacija u javnom prostoru Republike Srpske je i ta da je ovaj entitet odbacio postojanje Suda i Tužilaštva BiH.
„Milorad Dodik se ipak na kraju odazvao pozivu Tužilaštva. U zajedničkom saopštenju Suda i Tužilaštva BiH, objavljenom 4. jula 2025. godine, navedeno je da je Milorad Dodik u pratnji branioca dobrovoljno pristupio u Tužilaštvo BiH, gdje je i ispitan”, pojašnjeno je u jednom od objavljenih kvizova.