Proteklih sedam sedmica Ana Georgieva (21) iz Bugarske i Sara Boscarol (21) iz Italije provele su u Banjaluci, gdje su došle preko studentske organizacije AIESEC kako bi držale kurseve njemačkog i italijanskog jezika.
Ana je iz Sofije, ali posljednje dvije godine živi u Frankfurtu gdje studira ekonomiju. Ovo joj je bio prvi kontakt sa BiH.
„Nisam mnogo znala o vašoj zemlji, ali mi se čini da nije mnogo drugačija od Bugarske. Banjaluka je divan grad, bila sam i u Sarajevu jer sam doputovala avionom, ali sam tamo bila samo nekoliko sati pa nisam mogla upoznati grad. Primijetila sam da tamo neke zgrade nisu još uvijek popravljene od rata, dok je ovdje drugačija situacija“, kaže Ana za eTrafiku.
Njen zadatak bio je držati kurs njemačkog jezika u školi DIALOGOS, a u početku je imala strah od toga.
„Plašila sam se jer nikad nisam držala časove i nije mi baš ugodno pričati pred mnogo ljudi, ali je grupa mojih studenata zaista bila odlična pa je sve jako dobro prošlo“, govori ona kroz smijeh.
Kako kaže, imala je sasvim dovoljno vremena upoznati Banjaluku, družiti se i izlaziti.
„Prve sedmice je vrijeme bilo mnogo ljepše pa smo mogli da razgledamo grad. Mnogo je manji grad u odnosu na Sofiju, ali je jako lijep, posebno centar. Izgleda kao grad na moru, ne znam zašto“, govori ona, i dodaje kako nikad ranije nije upoznala nikoga iz BiH, te da joj je prva sedmica bila teška i svela se na prilagođavanje novoj sredini jer nije znala šta je sve očekuje u gradu na Vrbasu.
Sara studira političke nauke, a posljednjih sedam sedmica držala je besplatne časove italijanskog jezika Banjalučanima koji ih ne mogu priuštiti. Za razliku od Ane, njoj ovo nije bio prvi dodir sa BiH, jer je dolazila u našu zemlju prije nekoliko mjeseci i tada stekla nekoliko prijatelja iz raznih gradova.
„Prije samog dolaska znala sam dosta ljudi odavde, jer sam bila već u aprilu. Tada sam čula različita mišljenja o svemu što se dešavalo na ovim prostorima, a dosta toga smo učili i u školi. Ipak, ovo je prvi put da sam u Republici Srpskoj, jer sam tada posjetila Federaciju“, kaže ona.
U Banjaluci su joj se svidjele crkve i to što je grad dinamičan, te na svakom koraku mo že upoznati nove ljude. Kao poteškoću navodi jezik.
„Teže mi je da razumijem jezik, jer nije nimalo sličan italijanskom. Išla sam na časove srpskog jer želim da ga naučim. Sada mi je mnogo lakše da ga razumijem i sporazumijem se u nekim svakodnevnim situacijama“, priča Sara.
Ove dvije djevojke su na razgovor sa nama došle sa knjigom „Reč po reč“, koja je namijenjena onima žele naučiti srpski jezik. Kada smo završili razgovor požurile su na posljednji čas srpskog, kako bi naredni put došle u BiH još spremnije.
Ipak, da su na časovima ostvarile značajan napredak govori i činjenica da nam je tolikom intervjua prišao poznanik kako bi se pozdravio, a kada se upoznao sa njima i razmijenio poneku riječ, uopšte nije shvatio da se radi o strankinjama.
eTrafika.net – Vanja Stokić