Milorad Mandić poznatiji kao Manda, vječiti dječak, sanjar, čovjek razigranog duha koji je bio idol našeg djetinjstva i bez koga su bile skoro nezamislive dječije emisije, juče nas je zauvijek napustio na mjestu koje je najviše volio – daskama koje život znače.
Veliki prvak srpskog glumišta, vječiti dječak koji je veći dio svog života posvetio djeci i svojim jedinstvenim darom i glumačkim šarmom obilježio jednu epohu srpskog teatra, filma i televizije, svakom svojom ulogom nesebično nam je davao sebe.
Vedrio je tmurne dane, tjerao nas na suze, ali suze od smijeha. Generacije mališana stasavale su uz njegove bajke za laku noć, pjesmice, dječije emisije, filmove, serije… Skoro da nema onih koji nisu pjevušili njegove pjesme „Trla baba lan“, „Đuskaju, đuskaju“, i nestrpljivo iščekivali nove epizode emisija “Bajke za laku noć“, „S one strane duge“, „Više od igre“….
Uz njega smo odrastali, njemu se divili, svi smo ga voljeli… Bili smo njegovi, a on je bio naš.
Manda je često govorio o svom djetinjstvu, odrastanju, kao i druženju sa mališanima koje je najviše volio. Jednom prilikom izjavio je da je odrastao u skromnoj porodici, vaspitavan tako da nema mnogo želja, ali da je nastojao da svojoj djeci kao i svaki roditelj pruži sve.
O druženju sa mališanima, sa kojima je proveo veći dio radnog vijeka, govorio je:
„Ja sam jedno vrijeme bio tata svoj djeci dok sam radio dječije emisije. Neko dijete mi potrči u zagrljaj, raduje se, pruža mi ruke, a ja, šta treba da kažem: Bježi bre, tamo, prošlo mi je ‘radno vrijeme’! Morao sam da dijelim ljubav. To radim i dan-danas.” ( “Vesti onlajn, 2010. godina).
https://www.youtube.com/watch?v=XKk5KGp6Foo
Ono što je jako zanimljivo, jeste da Manda uopšte nije planirao da postane glumac, već pilot. Međutim, nakon Elektrotehničke škole koju je upisao na nagovor oca i odsluženog vojnog roka, čudni životni putevi Mandu su ipak odveli u umjetnost, pa je tako na jedan vrlo zanimljiv način postao član Eksperimentalnog studija.
Dok je bio u večernjem izlasku, prolazio je pored studija i čuo muziku. Ušao je unutra i glumci koji su pravili zabavu su ga rado primili na svoju žurku. Ostali su do zore, a Manda je narednog dana postao jedan od njih.
Nakon šest godina, odlučio je da napokon upiše FDU i upao u prvu klasu koju je vodio profesor Vlada Jevtović, a koju su kasnije prozvali “dvanaest veličanstvenih” i koja je proglašena najuspješnijom klasom u istoriji Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu.
Osim po neprevaziđenoj glumačkoj harizmi i duhovitosti, Mandu ćemo pamtiti po nezaboravnim ulogama Viljuške, Terze, Radovana, Kurjaka, Milašina, kapetana Uzelca i brojnim drugim ulogama koje je ostvario u filmovima i serijama, prepičavajući njegove sjajne replike poput one iz filma „Lepa sela, lepo gore“:
https://www.youtube.com/watch?v=IhlpY_NQyik
Svojom harizmom, vanserijskim talentom, i nesebičnošću osvojio je milione ljudi, a ono što je sigurno jeste da je bio i da će ostati jedna od najsjanijih zvijezda našeg glumačkog neba.
Mando, hvala ti za sve. Vidimo se s one strane duge!
eTrafika.net – Nataša Mihajlović