Područje Hercegovine je kraj prirodnih bogastava i fantastičnih turističkih destinacija čiji potencijali nisu dovoljno iskorišteni, a ni dovoljno promovisani. Tako se rijetko čuje za Ravno i Zavalu, a ni Stolac nije na listi lokacija koje se moraju posjetiti. Baš zato, odnosno kako bi se promovisao domaći turizam i bolje upoznale neistražene lokacije, u sklopu inicijative “Odmori u BiH” grupa bh. novinara je posjetila hercegovačke dragulje – Neum, Stolac i Ravno.
Piše: Melani Isović, naslovna fotografija: Mirza Agić
U najmanjem bh. gradu Ravno nalazi se hotel Stanica, koji je zapravo renovirana prijemna zgrada željezničke stanice koja je puštena u promet 1901. godine, a zatvorena 1976 godine. Ova pruga je povezivala južne jadranske luke sa srednjom Evropom. Voz Ćiro je povezivao države, narode i različite kulture, ali i stanovništvu omogućavao bolji životni standard.
Idući prema Popovom polju nalazi se čarobno selo Zavala. Samo ime ga dobro opisuje jer je smješteno između brda Ostroga i Klisure. Selo Zavala se u dokumentima spominje 1362. godine. Jedna od destinacija je i manastir Zavala, odnosno manastir Vavedenja Presvete Bogorodice. Proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Najstariji pisani dokument o njemu datira još iz 1514. godine, a radi se o ugovoru o prodaji jednog vinograda manastiru. Unutrašnjost manastira je oslikao hilandarski monah Georgije Mitrofanović. U manastiru Zavala dio svog života je proveo sveti Vasilije Ostroški.
U podnožju manastira nalazi se biospeleološki muzej Vjetrenica, koji je otvoren 2016. godine i prvi je muzej te vrste na svijetu. Posjetiteljima se predstavljaju biljni, životinjski i podzemni svijet te se iznosi paleontološka i arheološka slika tog područja.
Tristo metara niže nalazi se pećina Vjetrenica, zaštićeni spomenik prirode od 1950. godine. Već na ulazu osjeti se snažan vjetar po kojem je pećina i nazvana. Temperatura je znatno niža u odnosu na hercegovački kamen na putu do nje. Vjetrenica se spominje 77. godine kada joj se divio Plinije stariji, a 1981. godine proglašena je geomorfološkim rezervatom prirode. U špilji je nastanjeno oko 200 različitih vrsta životinja, od kojih je 37 pronađeno upravo na ovom mjestu.
Uz Zavalu se vežu počeci turizma Popovskog polja, a turistički voz povezivao je ovo mjesto sa Dubrovnikom. U saradnji sa Hrvatskom radi se na revitalizaciji ove uskotračne pruge, ovaj put kao biciklističke trase, kako bi se očuvala istorijska baština i razvila nova turistička ponuda. Ćiro ovom trasom ne saobraća od 1976. godine.
Specijalizovani turistički časopis ‘Lonely Planet’ uvrstio je 2019. godine Ćirinu biciklističku stazu među top deset destinacija. Ove godine 1. septembra je potpisan ugovor o projektu Ćiro II koji opština Ravno kao glavni partner predvodi sa opštinom Konavle (Hrvatska) i Agencijom za izgradnju i razvoj Herceg Novi (Crna Gora).
Naredna stanica je bila jedini bh. grad koji izlazi na Jadransko more – Neum.
Turističko odredište Neum je smješteno na poluostrvu Pelješac i zahvaljujući tome more je mirno i zaštićeno od jakih vjetrova te je idealno za osobe moje ne preferiraju velike valove i nemirno more. Zaliv je dug šest, a širok 1,2 kilometra. Zauzima površinu od oko osam km2.
Put nas je dalje vodio uskim putevima Svitave do Stoca. Prvo mjesto koje smo obilazili je Makova Hiža. To nije rodna kuća pjesnika Maka Dizdara već mjesto u koje se namjeravao vratiti, ali mu se ta želja nikada nije ostvarila. Umro je u Sarajevu 1971. godine. Prilikom obilježavanja 90. godišnjice njegovog rođenja Makovi potomci okupljeni oko Fondacije Mak Dizdar odlučili su postumno ispuniti njegovu želju i stvoriti Makovu hižu. To je muzejsko- galerijski centar posvećen njegovom životu i djelu.
U srcu Stoca nalazi se Čaršijska džamija koja je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu džamiju podigao je sultan Selim-han 1519. godine, što je vidljivo iz dva natpisa na turskom jeziku iznad njenog ulaza. Predstavlja jednu od najvećih bosanskohercegovačkih džamija sagrađenih u 16. vijeku, a slovi i za jednu od najstarijih u Hercegovini.
Nezaobilazna destinacija je srednjovjekovni grad Vidoški. Dobio je ime po rijeci Vidoštici, koja se danas zove Bregava. Prvi put Vidoški se spominje kao grad u zemlji hercega Stjepana Kosače 1444. godine. Stari grad podijeljen je u tri cjeline: donji, srednji i gornji grad. Imao je 13 kula i bio je najbolje utvrđeni grad u Hercegovini u 17. vijeku. Unutar grada nalazi se deset cisterni za vodu, skladište brašna, objekti za stanovanje i džamija koja je stradala 1906. godine i nikad nije obnovljena. Proglašen je 2003. godine nacionalnim spomenikom kulture Bosne i Hercegovine.
Najstariji most u Stocu je Inat ćuprija. Pored nje nalaze se vodenica, džamija, kafana i hamam. Izgrađena je u 17. vijeku i nesimetričnog je izgleda – jedan luk se završava na obali, a drugi u koritu rijeke. Legenda kaže da se graditelj na ovaj način želio osvetiti tadašnjem uzurpatoru.
Naša posljednja destinacija je bio nacionalni spomenik Mehmedbašića kuća.
Nacionalni spomenik, poznat kao Kuća Junuz-age Mehmedbašića, nosi naziv prema imenu svog posljednjeg vlasnika, koji je kuću uvakufio. Nalazi se u ulici Brade u Stocu, koja je dio stare mahale, koja se u izvorima spominje kao Hamam-mahala.
Okolina Stoca bogata je kvalitetno izrađenim stećcima. Nekropola Radimlja uvrštena je na UNESCO listu svjetske baštine. Čine je 133 stećka, od kojih je 63 ukrašeno. Smatra se da su ukrašeni stećci poticali od imućnijih porodica.
U okviru inicijative “Odmori u BiH“ pokrenuta je web platforma na adresi odmoriubih.ba, čiji je cilj promocija bh. turizma, ali nudi i mogućnost kupovine ponuda za odmor u Bosni i Hercegovini. Podršku ovoj inicijativi pruža Evropska Unija u BiH.