Bolja budućnost, nezatrovana političkim prepucavanjima, ratnim huškanjem i zloupotrebom istorije, presudni su za normalan suživot svih građana Bosne i Hercegovine, posebno mladih. Upravo za njihov bolji život i razumijevanje potrebno je prije svega obezbijediti mir i stabilnost. Projekat „Mirotraganje“ na nedavno održanim radionicama je za cilj imao podsticanje demokratskih vrijednosti i aktivizma kod mladih. Kroz projekat su, između ostalog, učili o kritičkom razmišljanju i podsticanju komunikacijskih vještina.
Piše: Snježana Aničić Petković
Ideja za pokretanje projekta potekla je od četiri mlade studentice: Jelene Kerezović, Anastasije Ćorović, Jelene Dubravac i Almedine Mehić, koje dolaze iz različitih dijelova BiH. Projekat je finansijski podržan od strane „Humanity in Action“ Bosna i Hercegovina. U pitanju je nevladina organizacija koja se bavi promovisanjem i podsticanjem demokratskih vrijednosti i aktivnog građanstva među mladima u BiH.
Jedan od osnovnih ciljeva projekta je bio da mladi iz Banjaluke i Brčkog upoznaju svoje gradove na drugačiji, inovativan, zabavan, interaktivan i poučan način, tj. da saznaju za stvari, mjesta i ljude koji su i te kako uticali na život grada i njihovih stanovnika i stanovnica, a o kojima se nedovoljno priča u društvu.
„Mladi su mogli da nauče šta su prave vrijednosti koje svi građani i sve građanke BiH treba da njeguju i da nauče. Da postoje stvari koje su zajedničke svim ljudima u zemlji, bez obzira na njihovu vjeru, naciju, pol, političko uvjerenje i druge različitosti, a koje se često koriste za raspirivanje mržnje među ljudima“, rekle su naše sagovornice.
Upravo zbog toga, organizatorke su izabrale simboličan naziv projekta „Mirotraganje“. Kako su rekle, mladi u BiH žele prosperitet i uspjeh u našoj državi, a jedini put ka tome je vladavina prava i mir.
„U oba grada skupila se mala harizmatična grupa mladih koji su uspješno odradili ovaj projekat. Učesnici i učesnice su izjavili/e da su jako zadovoljni/e onim što su čuli, vidjeli i saznali, te su istakli kako bi se ponovo prijavili na sličan projekat i preporučili ga i svojim prijateljima/cama“, dodale su.
Aleksandar Rade Ćorović, jedan od učesnika, kaže da je najveći razlog njegovog učešća želja da upoznaje istoriju mjesta u kojem se nalazi.
“Stečeno iskustvo sa inicijative je veoma pozitivno. Ne samo da sam saznao nekoliko detalja za koje nisam znao ranije, već sam čuo i nekoliko ličnih priča te je to bilo pozitivno iskustvo na koje nisam računao. Iskreno, ja sam bio u paru sa veoma pozitivnom i živahnom osobom, bila je zaintigrirana zadacima i nagradama. Ostala ekipa je isto bila pozitivno iznenađena i zadovoljena čitavim programom”, govori Ćorović.
Dodaje da, iako se trudi da gradi put mira, savjetuje mnoge svoje vršnjake da više putuju i upoznaju ljude različitih nacionalnosti unutar BiH. Smatra da u našem društvu više nije toliko problem mir, već samo otuđenje od društva i stvaranje ležernosti prema društveno korisnom radu i izgradnji zajednice.
“Postoje tri problema koji dovode do nemira u društvu čime se zaustavlja neki konkretan napredak u našem okruženju. Prvi su socio-dobne frustracije, tj. pritisak okruženja, unutrašnja neeispunjenost i seksualne frustracije. Zatim političko-ekonomska nepismenost, kako političara tako i individualaca na svim nivoima vlasti i društvenog staleža, te nesposobnost adaptacije potrebama tržišta. I revanšistički stav ‘craba mentaliteta’, ovaj stav prenosimo na naše međuljudske i međuetničke odnose a on nas zaustavlja da procesuiramo na zdrav način bol u našem društvu”, ističe Aleksandar Rade Ćorović.
Ćorović napominje da je realni problem u BiH i pojedinačna bol, a njen opipljivi rezultat jeste mržnja zbog čega se mnogo toga i ne mijenja.
“Mi tretiramo naše društvo lijekovima protiv mržnje, a ne boli i to je pogrešna terapija. Iz ključnih razloga jer je lakše okriviti/osuditi mržnju, umjesto da se uistinu suočimo sa našom i tuđom bolju, shvativši da je to ista bol”, napominje.
Dvije Jelene, Anastasija i Almedina ističu da se neće zaustaviti na ovome. Plan je da u narednom periodu realizuju druge slične projekte jer smatraju da je to neophodno, ako uzmemo u obzir sveukupno stanje u društvu koje nije na zavidnom nivou.
„Mlade treba probuditi iz apatije u kojima se već predugo nalaze“, rekle su za kraj i dodale da su zadovoljne sprovedenim aktivnostima i srećne jer su uvidjele da ima mladih koji bi da mijenjaju sve ono loše što nam se dešava.
S druge strane, svjesne su da je takvih i dalje mali broj i da je potrebno uložiti još puno truda da bi naše društvo napokon krenulo naprijed.
Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država USAID kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD.
