Već 17 godina udruženje „Kolona BB” iz Ugljevika okuplja bivše stanovnike Starog Ugljevika, nastojeći očuvati sjećanja na nekadašnji način života i poboljšati uslove u sadašnjoj zajednici. Kroz brojne inicijative i volonterski rad, članovi ovog Udruženja ostavili su značajan trag – od izgradnje šahovskog parka do ozelenjavanja javnih prostora. Iako su se često susretali s administrativnim i političkim preprekama, njihova posvećenost nikada nije jenjavala.
Piše: Martina Stanišić; Foto: Privatna arhiva
Prije osnivanja Udruženja, grupa od sedam-osam prijatelja redovno se sastajala i prisjećala života u Starom Ugljeviku, za koji su smatrali da je bio ljepši i topliji nego sadašnji. Iz tih razgovora rodila se ideja da osnuju Udruženje koje će njegovati uspomene na stari kraj, ali i pokušati poboljšati život u sadašnjem Ugljeviku. Željeli su da njihova sjećanja ne ostanu samo priče, već da kroz konkretne projekte unesu dio nekadašnje atmosfere u sadašnje okruženje.
Stari Ugljevik je naselje pored sadašnjeg Ugljevika, takođe poznato pod nazivom Kolona. Nastalo je uz sam rudnik 1899. godine, a statistike pokazuju da je ovdje živjelo oko 350 ljudi. Kako se rudnik širio, naselje se vremenom urušavalo, ljudi su iseljavani na prostor sadašnjeg Ugljevika, udaljenog četiri kilometra.
„Mi smo željeli da ovdje živimo onako kako smo nekada živjeli, da pokušamo da prenesemo duh Starog Ugljevika u novi grad. Nažalost, nije sve išlo kako smo zamislili, iako smo mnogo radili”, kaže Dragoslav Ilić iz Udruženja „Kolona BB”.
Danas broje oko 160 članova, od kojih neki dolaze i iz drugih gradova poput Brčkog, Banjaluke i Bijeljine. Udruženje funkcioniše po principu članarine, stariji članovi izdvajaju određeni procenat od svojih plata, dok omladina koja aktivno pomaže ne plaća članarinu.
Od samog početka, članovi Udruženja su se trudili da kroz male, ali značajne promjene doprinesu zajednici.
„Naše aktivnosti zavise od ideja i potreba koje u tom trenutku prepoznamo. Pravili smo kante za smeće, postavljali česme ispred škola, farbali igrališta za djecu, uređivali školske učionice”, objašnjava Dragoslav.
Jedan od prvih velikih projekata bio je izgradnja šahovskog parka prije 16 godina. Zamislili su ga kao prostor gdje će stariji moći provoditi vrijeme uz partije šaha, dok se djeca igraju u blizini. Međutim, ideja o parku u centru Ugljevika tada nije naišla na podršku, pa je realizovana tek prije nekoliko godina. Takođe, Udruženje je zaslužno za dovođenje voza Ćire u Ugljevik, iako to malo ko zna.
„Najveće zasluge za to pripadaju Mirku Babiću, kustosu muzeja u Bijeljini, koji nam je pomogao da ga dovedemo. Međutim, planirali smo da Ćiro stoji sa dva vagona, u kojima bi bio kafić ili biblioteka na otvorenom. Na kraju smo dobili osakaćenog Ćiru, park koji nije onakav kakav smo tražili, i šahovske stolove koji su tek djelimično ostvarili našu zamisao”, iskren je Dragoslav.
Pored toga, članovi su godinama organizovali akcije čišćenja, sakupljali su plastične flaše iz potoka, presovali ih i slali na reciklažu, a od prikupljenog novca su finansirali ekskurzije za djecu.
„Kad smo to radili, odmah su nas gledali kao da nismo normalni”, prisjeća se Dragoslav kroz smijeh.
Njihov trud nije stao ni kada su naišli na prepreke. Uređivali su i brdo Njemac, gdje su postavili stepenice kako bi omogućili lakši pristup. Sada planiraju da, uz pomoć donacija, tamo naprave muzejsku kućicu i nastave s organizovanjem bioskopa na otvorenom.
„Kolona BB” njeguje i nekoliko važnih tradicija. Svakog 16. juna obilježava se Dan Ugljevika, kada se okupljaju i prisjećaju nekadašnjih vremena. Takođe, 14. februara organizuju Dan ljubavi, događaj koji okuplja i mlađe i starije generacije.
Pored toga, iz Starog Ugljevika preuzeli su običaj paljenja logorske vatre, oko koje se ljudi okupljaju i prisjećaju lijepih dana iz prošlosti.
„Nekada smo imali i veliki projekat prikupljanja i čuvanja starih fotografija Ugljevika. Ljudi bi često dolazili, gledali fotografije i plakali prisjećajući se nekadašnjih vremena”, kaže Dragoslav.
Iako su mnogo postigli, članovi Udruženja se često suočavaju s preprekama. Kaže da je politika često usporavala njihove projekte, bilo kroz birokratske prepreke ili nedostatak podrške iz opštine.
„Da bi ‘završio’ nešto u opštini, morao si nositi papire i dolaziti po deset puta. Naše ideje su često nailazile na prepreke, iako su bile jednostavne i korisne za zajednicu”, ističe.
Jedna od najvećih prepreka bio je vandalski odnos pojedinaca prema njihovom radu. Klupe i dječije kućice koje su postavili često su bile uništavane.
„Prije, kad bismo dobili velike kolutove od struje sa termoelektrane, koristili smo ih za klupe. Međutim, uvijek bi se našao neko ko bi ih bacio u potok ili uništio”, dodaje.
Ipak, nije razočaran. Kaže da je ponosan na sve što su ostvarili, ali i da su kroz godine postali svjesni ograničenja. Svako ko želi može postati član „Kolone BB”. Potrebna su dva sadašnja člana koji garantuju za novog člana, a visina članarine zavisi od godina starosti.
„Omladina koja je aktivna uz nas ne plaća članarinu. Bitno je samo da imaju volju da pomognu i da budu dio zajednice”, objašnjava Dragoslav.
Njihove aktivnosti može pratiti svako, čak i oni koji nisu članovi mogu se uključiti u akcije sadnje drveća, uređenja prostora ili pomoći u organizaciji događaja. Članovi „Kolone BB” ne odustaju od svojih planova. I dalje žele da unaprijede zajednicu, ali ističu da je najveći problem odlazak mladih.
„Odlaze nam djeca, omladina… Imali smo mnogo ideja, ali je teško realizovati ih kada nema dovoljno ljudi koji bi ih podržali. Ipak, nastavićemo da radimo ono što možemo”, zaključuje Dragoslav.
Za sve koji žele da se pridruže ili podrže rad udruženja, mogu da ih pronađu putem društvenih mreža i pridruže se njihovim akcijama.
Finansira Evropska unija.
Ovaj članak je produciran uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključivo odgovornost portala eTrafike.net i ne odražava nužno stavove Evropske unije.