12 znakova da možda patite od anksioznog poremećaja

Zabrinuti? Nervozni? Razlika između anksioznih poremećaja i “normalne” anksioznosti nije uvijek jasna.

Šta je normalno?

Svako se s vremena na vrijeme osjeća nervoznim ili uznemirenim – kada govori u javnosti, na primjer, ili prilikom finansijskih poteškoća. Za neke ljude, međutim, anksioznost postaje tako česta, ili tako snažna, da počinje da preovladava njihovim životima. Kako možete znati da li je vaša svakodnevna anksioznost prešla u poremećaj? Nije lako. Anksioznost dolazi u mnogo različitih oblika kao što su panični napadi, fobije i socijalna anksioznost – a razlika između zvanične dijagnoze i “normalne” anksioznosti nije uvijek jasna.

Ako redovno doživljavate bilo koji od sljedećih simptoma, možda ćete željeti da razgovarate sa svojim doktorom.

Previše zabrinutosti

Značaj generalizovanog anksioznog poremećaja (GAD) – najšireg tipa anksioznosti podrazumijeva previše brige o svakodnevnim stvarima, velikim i malim. Ali šta čini “previše”? U slučaju GAD-a, to znači da imate trajne uznemirene misli većinu dana u nedjelji, tokom šest mjeseci. Takođe, anksioznost mora biti toliko loša da ometa svakodnevni život i praćena je primjetnim simptomima, kao što je zamor. Razlika između anksioznog poremećaja i normalne anksioznosti jeste da li vaše emocije izaziva mnogo patnje i disfunkcije.

Iracionalni strahovi

Napetost mišića

Hronični problemi sa probavom

Trema

Samosvjesnost

Socijalni anksiozni poremećaj ne uključuje uvijek govor pred publikom ili bivanje u centru pažnje. U većini slučajeva, anksioznost je izazvana svakodnevnim situacijama kao što je razgovor na zabavi ili jedenje i pijenje pred čak i malim brojem ljudi. U takvim situacijama, ljudi sa socijalnim poremećajima anksioznosti imaju tendenciju da osjećaju kao da su sve oči uprte u njih  i često doživljavaju stid, drhtanje, mučninu, znojenje ili teškoće u govoru. Ovi simptomi mogu biti toliko neprijatni i da otežavaju upoznavanje novih ljudi, održavanje odnosa i napredovanje na poslu ili u školi.

Panika

Napadi panike mogu biti zastrašujući -iznenadni osećaj straha i bespomoćnosti koji mogu trajati nekoliko minuta, praćeni strašnim fizičkim simptomima kao što su problemi sa disanjem, udaranjem srca, znojenje, slabost ili vrtoglavica, bol u grudima, bol u stomaku i osjećaj vrućine ili hladnoće. Nema svako ko ima panični napad poremećaj anksioznosti, ali ljudima koji ih više puta doživljavaju može biti dijagnostikovan panični poremećaj. Ljudi sa paničnim poremećajem žive u strahu kada, gdje, i kako se može desiti njihov idući napad, i oni imaju tendenciju da izbjegavaju mjesta na kojima su se napadi dogodili u prošlosti.

Flešbekovi

Prisjećanje na uznemirujući ili traumatični događaj – nasilni susret, iznenadnu smrt voljene osobe, predstavlja znak posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSD), koji dijeli neke osobine sa poremećajima anksioznosti .

Perfekcionizam

Izbirljiv i opsesivni um poznat kao perfekcionizam ide ruku pod ruku sa poremećajima anksioznosti, ako se neprestano procjenjujete ili imate puno preuranjene anksioznosti oko pravljenja grešaka ili ako ne zadovoljavate svoje standarde, onda vjerovatno imate poremećaj anksioznosti. Perfekcionizam je posebno prisutan kod opsesivno-kompulsivnih poremećaja (OCD), koji je, kao i PTSP, dugo posmatran kao poremećaj anksioznosti. OCD se može

suptilno dogoditi, kao u slučaju nekoga ko ne može izaći iz kuće tri sata jer mu šminka mora biti sasvim ispravna.

 Kompulsivno ponašanje

Da bi se dijagnostikovao opsesivno-kompulsivni poremećaj, opsesivne i uznemirujuće misli osobe moraju biti praćene kompulsivnim ponašanjem, bez obzira da li je mentalno (govori sebi da će biti dobro iznova) ili fizičko (pranje ruku, ispravljanje stvari.. ). Opsesivno razmišljanje i prinudno ponašanje postaju izuzetno opasni kada određene radnje – takođe poznate i kao “rituali” preovladaju životom osobe. Ukoliko je zvuk vašeg radija pojačan na 3, i slučajno se pokvari i podesi na 4, hoćete li biti u panici ukoliko to ne uspijete popraviti?

Samopouzdanje

Učestala sumnja u sopstveno samopouzdanje je česta pojava poremećaja anksioznosti, uključujući generalizovani poremećaj anksioznosti i OCD. U nekim slučajevima, sumnja se može okretati oko pitanja koje je ključno za identitet osobe, poput „Šta ako sam gej?” ili „Da li volim svog muža jednako koliko on mene voli?” Ovi napadi su naročito česti kada se na pitanje ne može odgovoriti.

Izvor: health.com