Dopisi institucija upućuju na zaključak da je kompanija Max Media d.o.o. Sarajevo moćnija od svih državnih propisa i stručnih mišljenja. Inače, klijenti Max Medije su najveća javna preduzeća, poput Lutrije BiH i BH Telecoma d.d. Sarajevo, a kojima godinama rukovode kadrovi SDA.
Piše: inforadar.ba/Naslovna fotografija: Fuad Fočo
Proteklih nekoliko dana završeno je zidanje treće etaže privatnog poslovnog objekta i javnog toaleta u vlasništvu marketinške agencije Max Media d.o.o. Sarajevo, u Ulici Hamdije Kreševljakovića kod mosta Drvenija u Općini Centar.
Kao što smo više puta dokumentovali i na šta je Inforadar više puta upozoravao, riječ je o gradnji u zaštićenoj zoni, i to na osnovu nezakonite građevinske dozvole i bez saglasnosti državne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, međutim i dalje je građevinski lobi očito jači od pravne države koja ne reagira.
Podsjećamo, još 15. decembra 2020. Inforadar je objavio da je zadnjeg dana na poslu bivši načelnik općine Centar Nedžad Ajnadžić, znajući da vrši koruptivno djelo, potpisao građevinsku dozvolu za izgradnju poslovnog objekta i javnog toaleta firmi Max media d.o.o. Sarajevo, koja je bila zadužena za njegovo oglašavanje u izbornoj kampanji.
Dozvolu je potpisao iako je znao da je zabranjena gradnja na tom prostoru Općine Centar. Prethodno je vršio pritisak na službenike Odjela za urbanizam koji su odbili učestvovati u očitoj korupciji, te ih je razriješio i ukinuo im ovlaštenja.
U međuvremenu, taj prostor i još neki uz rijeku Miljacku stavljeni su pod zaštitu kao „histrijski, urbani pejzaž Sarajeva“, čime je automatski zabranjeno izdavanje građevinskih dozvola i izvođenje bilo kakve gradnje.
Rješenje je, dakle, potpisao Ajnadžić 8. decembra 2020. godine, a postalo je pravosnažno 29. decembra te godine. Upravo je ta činjenica bila čvrst dokaz u rukama novog načelnika Centra Srđana Mandića koji o razlozima svoje prešutne legalizacije nelegalne gradnje skoro godinu i po začuđujuće šuti. Mandićev ne amnestira ni to što je za ovo saznao tek po dolasku na funkciju, obećavši tada da će sve vratiti u „zakonski okvir“.
Podsjećamo da je aktuelni načelnik Srđan Mandić dužnost od bivšeg načelnika preuzeo 24. decembra 2020., dakle pet dana prije isteka roka u kojem je građevinska dozvola postala pravosnažna.
Na naš nedavni upit zašto nelegalna gradnja nije spriječena, iz Općine Centar su nam odgovorili da je načelnik Mandić (tek) formirao ad hoc grupu koja je izvršila analizu spisa u predmetima za izgradnju objekta na Drveniji, investitora Max Media.
„Nakon sačinjavanja izvještaja o utvrđenom činjeničnom stanju materijal je početkom decembra 2021. proslijeđen na adrese više federalnih i kantonalnih institucija, te Uredu za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo“, odgovoreno je na upit Inforadara.
Još prije godinu i po iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH potvrdili da su u Općini bili dužni obustaviti sve daljnje aktivnosti nakon donošenja njihove Odluke od 3. novembra 2020. te da su morali, osim konsultacija sa kantonalnim Zavodom za zaštitu spomenika, dobiti od njih i Rješenje za moguću gradnju.
Umjesto da investiror zadovolji zakonske procedure, 30. decembra 2020., tačno u 8 sati ujutro, on je u zaštićenoj historijskoj zoni posjekao stabla, čime je ozvaničio početak gradnja nelegalnog privatnog objekta.
Državna Komisija je, a o čemu smo više puta pisali, u nekoliko navrata ukazivala na propuste i insistirala na pribavljanju Rješenja koje bi omogućilo početak gradnje. Tako je i 25. avgusta 2021. glavnoj inspektorici Općine Centar Sarajevo uputila pismeni zahtjev za hitan inspekcijski nadzor spornog poslovnog prostora s javnim toaletom. Komisija je istovremeno informisala i najvažnije međunarodne i domaće nadležne institucije.
U odgovoru za Inforadar iz Komisije su tada kazali da nisu dobili odgovor nadležne općinske inspekcije, kao ni izmjenu projekta na osnovu predloženih mjera koje su ranije dostavljene.
S tim u vezi državna Komisija je 14. decembra prošle godine uputila Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uredenja, zaštite okoliša i građenja Kantona Sarajevo zahtjev za poništenje Rješenja Općine Centar o građenju poslovnog objekta „zapadno od Drvenija mosta s javnim toaletom u ul. Hamdije Kreševljakovića po pravu nadzora shodno čl. 260 (1) 1)i čl. 260(1) 3) ZUP-a.
Između ostalog, iz Komisije navode:
„Zaključno sa 10.12.2021.godine nije pribavljena ni saglasnost niti mišljenje bilo kojeg organa za zaštitu kulturnog nasljeđa (Komisije, kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta). Prema informacijama kojima raspolaže Komisija, Općina je tražila mišljenje Kantonalnog zavoda i dobila odgovor koji je stao u par rečenica. U datom odgovoru Kantonalni zavod se nije niti jednom rečenicom odredio prema predloženom projektnom rješenju. U konačnici, Općina je ipak dala dozvolu za građenje stranci za što nije imala bilo kakav pravni osnov, uz obavezu da naknadno pribavi saglasnost, što nije učinjeno“, navodi se u zahtjevu za poništenje Rješenja koje je Komisija uputila Kantonalnom ministarstvu.
Upravo ovakvi dopisi najrelevantnijih institucija upućuju na zaključak da je kompanija Max Media d.o.o. Sarajevo moćnija od svih državnih propisa i stručnih mišljenja. U Općini Centar tvrdili su nam da je ova Agencija nelegalno koristila prostore za dio bilborda i svjetlećih reklama, te da je Ajnadžić Max Mediji protuzakonito potpisao i stotinjak dozvola za mjesta za oglašavanje.
Inače, Klijenti firme Max Media su najveća javna preduzeća, poput Lutrije BiH i BH Telecoma d.d. Sarajevo, a kojima godinama rukovode kadrovi SDA.
Tokom prošle predizborne kampanje za njihove, odnosno potrebe Nedžada Ajnadžića, šišala su se drveća, gazila trava, šarale fasade, a krajem decembra prošle godine je posječeno i nekoliko stabala na Drveniji uz samu Miljacku. Gotovo da nije bilo prostora a da se tokom protekle izborne kampanje s bilborda, fasada i svjetlećih reklama nije smiješio Ajnadžić.
Ubijeđen da će dobiti još jedan mandat, lakonski je potpisivao odluke, smjenjujući neposlušne službenike koji su osporavali ovakvu gradnju. Nakon ovakve sramne uzurpacije historijske jezgre grada i građenja bez potrebne dokumentacije zanimljivo je da se u vezi s ovim slučajem nadležna tužilaštva očito ne žele da bave svojim poslom. Uostalom, izborna je godina.