Prvi koraci ka osnivanju udruženja građana „Otaharin“ u Bijeljini, pokrenuti uključivanjem romske djece u obrazovni sistem. Veliki broj problema s kojima se suočava romska zajednica je iniciralo da počnu da šire svoje djelatnosti i programske ciljeve, a jedno od njih je socijalno poduzetništvo zapošljavanja Roma i Romkinja.
Tekst: Ilma Husika; Foto: Ilma Husika, Muhamed Čulić
Programska direktorica udruženja, Bojana Jovanović, ističe da su jedna od rijetkih organizacija koja se bavi interaktivnim pristupom inkluziji Roma. Prepoznate su četiri ključne oblasti: obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i osiguranje. Pored rada na tim pitanjima, Udruženje se bori protiv diskriminacije i radi na unaprijeđenju ljudskih prava Roma i Romkinja.
S ciljem zapošljavanja članova ove zajednice, Udruženje je u decembru 2017. godine, osnovalo socijalno preduzeće. Jovanović je naglasila da su usmjereni na zapošljavanje Romkinja jer im je potrebnije da se ekonomski osamostale.
„Krenuli smo s jednim plastenikom 2018. godine, a sad evo 2022. praktično imamo čitav prostor. Ovdje se radi od ranog jutra, trenutno imamo jagode u plastenicima i zavisi od kulture koja je trenutno na repertoaru i šta je to što nam dolazi, kao i od potreba samog socijalnog preduzeća, kazala je Jovanović.
Ona govori da se zbog viševjekovnog lošeg isustva s ljudima koji dolaze iz većinske populacije, Romi i Romkinje se povlače u svoju zajednicu i bivaju ograničeni. Također, prepoznat je problem napuštanja osnovnog obrazovanja, jer onog momenta kada Romi krenu u školu oni ne znaju većinski jezik, te u samom startu bivaju označeni kao djeca koja ne mogu da prate nastavni plan i program.
„Kada radimo sa mladima trudimo se da to budu inkluzivne aktivnosti, da u naše aktivnosti uključujemo ne samo djecu i mlade koji su Romi i Romkinje, nego i one koji dolaze iz većinske populacije, kako bi djeca u suštini imala mogućnost da budu prisutna, da se ne boje onoga što ih čeka onog momenta kada izađu iz romske zajednice“, objasnila je.
Prema statističkim podacima, u gradu Bijeljina ima registrovanih oko 350 djece koja žive na području grada, od tog broja njih 155 je pohađalo neki nivo obrazovanja, od osnovne škole do fakultetskog obrazovanja. Udruženje djeci i mladima pruža dodatne vještine i znanje kako bi zaista bili konkurentni na tržištu rada i kako bi uspjeli da se zaposle.
„Mi kroz Udruženje omogućujemo obrazovanje na godišnjem nivou, pružamo besplatne udžbenike, besplatan školski pribor i torbe. Trudimo se, u komunikaciji sa roditeljima i sa institucijama, da tu djecu vratimo u obrazovanje, a to je poprilično težak posao”, istakla je Jovanović.
Centra za mlade Rome je uspostavljen 2009. godine, te se on transformisao u Dnevni centar za mlade Rome i Romkinje, a trenutno ima devet uposlenika. U njemu rade socijalni radnik, pedagog, psiholog, defektolog, dvije učiteljice i asistent. Centar pruža široki spektar socijalanih usluga korisnicima, te je otvoren za sve korisnike.
„Kroz Dnevni centar se pruža svakodnevni edukativni program za djecu i roditelje. Imamo usluge pranja veša, održavanje lične higijene, prvu pomoć za korisnike, zatim medijaciju zajednici, to jeste, povezivanje između naših korisnika i instituacije. Također, imamo program podrške porodici“, kazala je Jovanović.
Za kraj je navela da je najteže dobiti finansiranje za socijalne usluge zato što su one zanemarene. Donatori su dugi niz godina bili podrška socijalnim uslugama, ali u zadnje vrijeme sve manje imaju razumijevanja zato što smatraju da je to u nadležnosti države.
Uposlenica Udruženja građana za promociju „Otaharin“ Sabira Hašimović već godinama se bori za ženska prava Roma i Romkinja.
„Otaharin je meni pomogao kao ženi Romkinji koja je bila u zajednici, svi znamo kako Romkinje žive i meni je pomogao jako mnogo. Živjeti kao i svi ostali ljudi mi mnogo znači“, kazala je Hašimović.
Sabira poručuje da Rome treba prithvatiti, te da treba da imaju jednaka prava kao i ostali građani ove države.
„Moram naglasiti da nama i obrazovanje fali jer obrazovana žena lakše nađe posao i osnaži se, nego ona koja to nije”, kazala je.
U početku nije bio veliki odziv Roma na radionice, ali naglašava da se vremenom broj povećao. Sabira je posebno istakla uličnu akciju koja je realizovana na Svjetski dan Roma kao jedan uspješan i veliki korak koji je romska zajednica uradila.
„To je bio jedan jako veliki uspjeh jer su Romi htjeli da se uključe i da traže svoje pravo,” istakla je Hašimović, te poručila Romkinjama da budu snažne i da poslije pada mogu ustati još jače.
Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta “Social Media Caravan”, koji realizuju organizacija LIR CD, Banja Luka i Arbeiter-Samariter-Bund Deutschland, pod pokroviteljstvom Evropske unije.