Policijski službenici i službenice među prvim su osobama kojima se žene u Bosni i Hercegovini obrate kada nasilje u porodici eskalira.
Izvor: Saopštenje
Od njhovog pristupa prema preživjeloj – profesionalnog i ljudskog, nerijetko ovise naredni koraci kako same žene koja je prijavila nasilje, tako i ostalih nadležnih institucija.
Kako bi odgovor policije u različitim dijelovima BiH bio ujednačen i doprinio zaštiti prava preživjelih, UN Women BiH uz podršku Švedske od 2019. godine pomaže ministarstvima unutrašnjih poslova kroz razvoj edukativnih programa i modula. Na ovaj način, otvara se put da policijske ustanove u budućnosti samostalno preuzmu brigu o obrazovanju i senzibiliziranju svojih službenika i službenica za teme nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja.
U programu obuke dosad je učestvovalo 100 policijskih službenika/ca koji su usvojili znanja o pravilnom postupanju u slučajevima prijava nasilja u porodici. No, pored toga što će im ova znanja pomoći da i sami/e bolje razumiju svoje obaveze, ovi će policijski službenici/e u budućnosti svoje znanje moći prenositi i drugim kolegama i kolegicama jer su se kroz obuku upoznali i sa nizom nastavnih materijala i edukativnih izvora.
Ovakav pristup osigurava trajni resurs da se policija obučava na standardiziran način u skladu sa propisima i međunarodnim standardima, objašnjava Nina Karađinović, koordinatorica projekta iz Lucid Linx, koji provodi UN Women projekat..
“Primjenjujući Priručnik za provođenje obuke policijskih službenika za postupanje u slučajevima nasilja u porodici i nasilja nad ženama, edukatori su u potpunosti pripremljeni za repliciranje obuke u narednom periodu, uz eventualno ažuriranje sadržaja u skladu s izmjenama propisa i razvojem prakse”, rekla je Karađinović.
Obraćanjem policiji, preživjele traže zaštitu sistema, i očekuju pomoć i podršku. Na ovaj način, one pokazuju i određeno povjerenje koje ni na koji način ne smije biti ugroženo. Ukoliko tokom prvog kontakta preživjela ne naiđe na potrebnu podršku, opada i njeno povjerenje u sistem.
“Ovo može dovesti do obeshrabrivanja preživjele ili drugih preživjelih od prijavljivanja nasilja te odbijanja svjedočenja, koje ima veliku važnost u krivičnom postupku”, kaže Karađinović.
Koliko je edukacija u ovoj oblasti značajna svjedoče i bh. nevladine organizacije kojeu lokalnim zajednicama godinama rade sa preživjelima. Iz ovih organizacija često bilježe da se osobe koje trpe nasilje u porodici ustručavaju zatražiti pomoć od institucija koje bi ih trebale zaštititi, posebno policije.
Razlog leži u činjenici da većina preživjelih ima negativno iskustvo s reakcijama policijskih službenika/ca, objašnjava Jasna Zečević, predsjednica Udruženja Vive Žene koje se od 1994. bori za bolji status žena koje su preživjele nasilje u Tuzlanskom kantonu, ali i širom BiH.
“Bez obzira na to što je uloga policije jasno definirana u pravnom okviru BiH, i dalje postoji mnogo pitanja u vezi sa podrškom i pomoći žrtvama rodno zasnovanog nasilja, naročito žrtvama nasilja u porodici”, dodala je Zečević.
Od nerazumijevanja do otvorenosti i poštivanja standarda
Osim obuke koja obuhvata mnoge važne segmente kao što su pružanje hitne zaštite, provođenje zaštitnih mjera i procjena rizika ugroženosti preživjele, značajan dio posvećuje se i senzibilizaciji policijskih službenika/ca za pitanje ravnopravnosti i preispitivanje ustaljenih rodnih uloga. Dosadašnje iskustvo pokazuje da čak i polaznici/e koji na početku obuke ne pokazuju razumijevanje za preživjele, do kraja programa pokazuju veću otvorenost i dosljednost u postizanju standarda da svaka prijava nasilja bude praćena zahtjevom za izricanjem zaštitne mjere.
Da bi ovo znanje bilo preneseno na razumljiv i prihvatljiv način, važno je da obuku vrše osobe u koje policijski službenici/e imaju povjerenje. Upravo zbog toga, u program su uključeni profesionalci i profesionalke koji imaju dugogodišnje iskustvo u radu na predmetima nasilja u porodici i nasilja nad ženama, kao i istraživanju ove vrste krivičnih djela, njihovih uzroka i posljedica.
Jedan od redovnih predavača je i Goran Telalović, danas u penziji, a u svojoj policijskoj karijeri koja je trajala više od 20 godina obavljao je i funkciju oficira i komandira. Posljednjih sedam radnih godina proveo je kao šef Odsjeka za edukaciju u Ministarstvu unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona. Zakonske izmjene koje je bilo potrebno uvrstiti kako bi se ispoštovali zahtjevi Istanbulske konvencije donijele su mnoge promjene, i zbog toga je edukacija unutar policije posebno važna.
“Zakoni se usvoje, objave se u službenim glasnicima – neko ih pročita ili ne pročita. A mi, na Balkanu, imamo tu crtu da sami procjenjujemo šta u zakonu valja, šta ne valja, šta treba primijeniti, a šta ne, i to modificiramo kako nam odgovara. Neko ko je pročitao zakon na takav način, naopako uči sljedećeg koji dođe. Nakon Istanbulske konvencije bilo je mnogo novina, uozbiljila se situacija po pitanju nasilja u obitelji i shvatili smo da to ne funkcioniše kako treba”, smatra Telalović.
Jedan od pokazatelja koliko je ovakav vid edukacije efikasan su i rezultati anonimnih testova koje polaznici/e rade na početku i kraju obuke koji pokazuju višestruka povećanja znanja u pojedinim oblastima, posebno onima koja se odnose na senzbiliziran pristup preživjeloj i procjeni njene ugroženosti.
Pomak vidljiv i na terenu
Da bi se sa sigurnošću moglo govoriti da je edukacija policijskih službenika/ca donijela i pozitivne pomake na terenu i dodatno utjecala na povjerenje preživjelih prema policiji, bit će potrebno da prođe još neko vrijeme, kao i da se urade dodatna istraživanja. Ipak, već sad je vidljivo da edukacija i dosljednija primjena propisa ostavljaju svog traga.
“Ovo vidimo u povećanom broju prijava nasilja u porodici i nasilja nad ženama, kao i značajnom broju zahtjeva za izricanje zaštitnih mjera”, kaže Nina Karađinović.
Da rad sa policijskim službenicima/ama donosi vidljive rezultate potvrđuju i iz Udruženja Vive Žene. Kroz svoje aktivnosti često sarađuju sa policijom, a dosadašnje edukacije i promotivne kampanje podržane od Evropske unije i UN Women, usmjerene na postupanje u slučajevima nasilja u porodici, donijele su značajne rezulate. Jedan od njih je i taj da se tokom 2021. godine broj zahtjeva za izricanje zaštitnih mjera koje su podnijeli policijski službenici/e povećao na 59% zahtjeva u odnosu na broj prijava, dok je taj procenat prije tri godine iznosio samo 20%.
Obuka policijskih službenika/ca u BiH bit će nastavljena i u budućnosti a plan je da u narednom periodu njih još minimalno 50 prođe kroz edukaciju. Važan korak bit će i integrisanje modula koji se odnose na postupanje u slučajevima nasilja u porodici i nasilja nad ženama u redovan program obrazovanja kadeta Policijske akademije u Sarajevu. Na taj način, o značaju njihove uloge u pružanju podrške preživjelima, mladi policijski službenici/e učili bi i na samom početku svojih budućih karijera.