Rekostrtukciju travnjaka na stadionu “Asim Ferhatović Hase”, koju od početka prati niz kontroverzi, uzećemo kao modus operandi cijelog procesa. Završetak radova je i dalje neizvjestan, a posebno je upitan tehnički prijem terena jer su sporni njegova nivelacija, tvrdoća, kao i vodopropusnost, odnosno drenaža. Prema saznanjima Valtera, cijena materijala za hranidbeno-nosivi sloj je oko 30 KM. U isto vrijeme, kvarcni sloj koji se postavljao na stadionu u Banjoj Luci je iznimno skuplji, a njegov kubik je koštao više od 150 KM.
Piše: valterportal.ba
Vico Zeljković, trenutni predsjednik Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH i sestrić Milorada Dodika, koji je reprezentaciji BiH i njenom imidžu do sada nanio veliku štetu u međunarodnoj i sportskoj javnosti, ima samo 34 godine i ogromno bogatstvo u nekretninama.
Od onoga što se zasad zna, u Bosni i Hercegovini, ali i Republici Hrvatskoj, gdje je prije nekoliko godina registrirao firmu „za trgovinu i usluge“ sa klasifikacijom djelatnosti „kupnja i prodaja vlastitih nekretnina“.
Zeljkovićeva kompanija znakovitog naziva Vinina-Mia (jedna od njegovih kćerkica zove se Mia) registrovana je u Trgovačkom sudu Zagreb, sa otvorenim transakcijskim računom u banci (OTP banka). Sjedište firme je u zagrebačkoj ulici Kvintička 5, a zanimljivo je da firma tokom proteklih nekoliko godina nema prihode.
Prema nepotvrđenom informacijama više nezavisnih izvora, unazad nekoliko godina Zeljković je ušao u biznis kupovine nekretnina (apartmana) u mondenskim ljetovalištima u Hrvatskoj.
Za samu registraciju firme Vinina-Mia predsjednik N/FSBiH je priložio banjalučku adresu u Ulici Meše Selimovića 12. Iako je rođen u Bosanskoj Gradišci, kako nam je na terenu potvrdilo više Banjalučana, to je adresa prebivališta njegovih roditelja.
No vrlo blizu, gotovo u susjednoj ulici (Kralja Nikole) je stvarno Zeljkovićevo prebivalište. Na toj lokaciji izgradio je modernu vilu sa ozbiljnim video-nadzorom, kako i dolikuje mladim biznismenima.
Ni to nije sve. Mještani s kojima smo razgovarali tvrde da je Zeljković vlasnik i vikendice u Krupi na Vrbasu, zapravo, nepoznat je broj nekretnina koje je kupio ili sagradio posljednjih godina.
BROJ NEKRETNINA RASTE, STADIONI PROPADAJU
I dok mu cvjeta biznis s nekretninama, Zeljković je kao odgovorno lice i prvi u hijerarhiji odgovoran je za silne probleme koji zbog loše kvalitete i koruptivnih radnji prate rekonstrukciju travnjaka na fudbalskim stadionima u BiH te još nije izvršen tehnički prijem pojedinih, kao u slučaju terena na stadionu Asim Ferhatović Hase (Koševo u Sarajevu), gdje FK Sarajevo igra i međunarodne utakmice.
Naš portal je u posjedu obimne dokumentacije koja to dokazuje.
Podsjećamo, krajem 2021. evropska fudbalska krovna organizacija UEFA je odobrila projekat rekonstrukcije 12 glavnih terena na stadionima klubova Premijer lige BiH. Ovaj projekat predstavljao je i obuhvatao vjerovatno najznačajnije aktivnosti za razvoj bh. fudbala od samog nastanka Saveza. Planirano je da klubovi u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli i ostalim gradovima posjeduju najsavremenije hibridne terene. Projekat je većinski finansiran iz UEFA fondova, dok su manjinskim dijelom učestvovali klubovi i lokalne zajednice.
Međutim, radovi na terenima su kasnili i na vrijeme i u potpunosti, zanimljivo, završen je samo jedan – Gradski stadion u Banja Luci, na kojem igra FK Borac i za koji je Zeljković kao bivši predsjednik kluba emotivno, ali i poslovno vezan. Ostali klubovi čiji su tereni su rekonstruirani bilježili su gubitke jer su igrali na tuđim stadionima (FK Sarajevo, npr., svoje je utakmice kao domaćin igrao u Zenici).
Okončanje radova na stadionu Asim Ferhatović Hase očekovalo se još početkom prošlog proljeća, kada je bilo planirano da se na ovom travnjaku igra odgođeni gradski derbi između Sarajeva i Željezničara.
Naravno, ovaj derbi je ponovo odgođen i odigran tek 12. maja 2023. na terenu koji nije tehnički primljen.
Vrijedi naglasiti da je prilikom odabira ponuđača naš Savez odbio ponudu firme Sis Pitches, koja je izgradila čak sedam od osam terena na stadionima na održanom Svjetskom prvenstvu u Kataru, te šest od osam terena za potrebe SP u Rusiji. Interesantno je da je SIS Pitches oborio rekord u postavljanju travnjaka na stadionu Khalifa – a što su uspjeli za samo 13 i po sati. Kao razlog odbijanja njihove ponude iz Saveza su naveli kako izražavaju sumnju u najavljene rokove završetka radova.
Rekostrtukciju travnjaka na stadionu Asim Ferhatović Hase uzećemo kao modus operandi cijelog procesa, a od početka je ovu aktivnost pratilo niz kontroverzi. U ovom trenutku završetak radova je i dalje neizvjestan jer prošivanje terena zbog problematičnog i spornog hranidbeno-nosivog sloja nije moguće završiti u planiranim rokovima. Posebno je upitan i dalje tehnički prijem terena jer su, prema tvrdnjama stručnjaka koje smo kontaktirali, sporni njegova nivelacija, tvrdoća, kao i vodopropusnost, odnosno drenaža.
ULOGA SRĐANA MANDIĆA
Prema saznanjima Valtera, materijal za hranidbeno-nosivi sloj je dopremljen iz Tuzle i njegova cijena je oko 30 KM. U isto vrijeme, kvarcni sloj koji se postavljao na stadionu u Banjoj Luci je iznimno skuplji, a njegov kubik je koštao više od 150 KM.
Nakon što je s pravom izražena sumnja u kvalitet materijala iz Tuzle od strane uposlenika Centra za sport i rekreaciju (CSR) Općine Centar Sarajevo, koji upravljaju stadionom, zatražena je analiza spornog materijala u Federalnom institutu za agropedologiju. Rezulati ove analize su u najmanju ruku zabrinjavajući.
Ono što je posebno sumnjivo u čitavoj priči jeste i činjenica da su u Općini Centar rezultate analize tri mjeseca krili od vijećnika, ali i od javnosti, zanemarujući stalna pitanja, inicijative i donesene zaključke predstavničkog tijela ove lokalne zajednice. Prema dokumentu koji je u posjedu našeg portala, iz Nogometnog saveza BiH, očekivano, ne priznaju ovu analizu, ističući da je nisu tražili, te CSR-u zamjeraju korištenje termina „hibridni“ koji, kako ističu, „navodi na pogrešnu premisu“.
Zanimljivo je i to da je u jeku svih peripetija i iznimnih problema sa terenom stadiona na Koševu (ali i mnogim drugim) Zeljković čest gost načelnika Mandića, pri čemu nikad nije pomenut niti jedan od evidentnih problema koji su kontinuirano pratili ovu aktivnost.
Da bi cijela priča poprimila neke sasvim nove konotacije, Valter saznaje da je između Mandića i Zeljkovića nedavno distribuirano pismo namjere o tome da se nacionalni stadion (na kojem bi utakmice igrala reprezentacija BiH) ipak gradi na Koševu, a ne na lokalitetu sarajevske općine Novi Grad, kako je to javnosti do sada bilo plasirano.
Ukoliko se to uistinu desi, stadion Asim Ferhatović Hase izgubio bi status olimpijskog zbog gubljenja atletske staze, dok bi FK Sarajevo ostalo bez svog doma, što bi bio veliki udarac samom klubu ali i njegovim navijačima, kao i kompletnom bh. fudbalu u cjelini.
Kada je pak riječ o samom terenu na ovom stadionu, rokovi za izvođenje radova probijeni za više od šest mjeseci i ne zna se kada će biti službeno i tehnički okončani. U međuvremenu na koševskom „travnjaku“ počele su da rastu i gljive.
Firma iz Holandije je u nekoliko navrata pokušala prošiti postavljenu travu, ali nije uspjela jer je polomila više dijelova mašina kojima je to pokušano izvesti.
Grčka firma koja je postavila travnati dio na terenu odabrala je firmu Novoprom iz Modriče, koja bi dostavljala tzv. dohranu za travu. Jedna vreća dohrane košta 50 KM i pokriva 25 m2, a za površinu od 5.000 m2 potrebno je 200 vreća dohrane mjesečno, ili više od 10.000 KM, što na godišnjem nivou samo za ove namjene iznosi preko 120.000 KM.
Nosilac posla postavljanja hibridnih terena na bh. stadionima je srbijanska firma Vick Group, čiji vlasnik je izvijesni Saparavalo s kojim u konzorciju radove izvode grčka firma Hellasod i holandska firma Tarkett.
Podružnica ove srbijanske firme je otvorena u Bijeljini i to zbog održavanja terena u Tuzli i Banja Luci. Inače, u čitavu priču je trebao biti uključen i Žarko Rosić, čija je firma trebalo da postavlja grijače u ove terene, ali se zbog uočenih nepravilnosti u odvijanju kompletnog procesa lično pobunio i odbio raditi neregularno te zaprijetio da će s time izaći i u javnost. Međutim, iz nepoznatih razloga to nije učinio.
TRI MJESECA KRILI ANALIZU
Iako smo u skladu sa Zakonom o pristupu informacijama načelniku Općine Centar Srđanu Mandićuposlali pitanja vezana za ove propuste, odgovore nismo dobili, što je Mandićeva praksa i njegov uobičajeni ignorantski odnos prema istraživačkim medijima (čak su i u vrijeme Nedžada Ajnadžića iz Općine Centar odgovarali na pitanja).
Na naša pitanja nisu odgovorili ni iz FK Sarajevo.
Zanimljivo je da je i sam načelnik Mandić rezultate analize Zavoda za agropedologiju puna tri mjeseca krio od Općinskog vijeća.
Za naš portal predsjedavajući Općinskog vijeća Centar Sejad Đozo kaže da su vijećnici o svemu saznali iz medija te da je Javna ustanova Centar za sport i rekreaciju (CSR) od Federalnog zavoda za agropedalogiju tražila i dobila analizu nosivo-hranidbenog sloja podloge na fudbalskom Olimpijskom stadionu Asim Ferhatovic Hase.
„Na decembarskoj sjednici Općinskog vijeća sam kroz formu inicijative tražio da nam se ta analiza dostavi službeno. Također sam tražio i da se vijećnici izjasne o ovoj inicijativi i ona je dobila jednoglasnu podršku svih prisutnih vijećnika. S obzirom da analizu nismo dobili, ponovo sam zatražio isto na januarskoj sjednici OV, i postavio pitanje zašto nam načelnik, nadležna služba i CSR ne dostavljaju Analizu, te naglasio da je Vijeće vlasnik stadiona i da, kao takvo, upravlja općinskom imovinom. Ali i pored toga odgovor nismo dobili. Ista pitanja smo postavili i na februarskoj sjednici, jer ni do te sjednice Analizu pomenutog Zavoda službeno nismo dobili“, kaže Đozo za Valter.
Tek u martu ove godine Vijeće je konačno dobilo rezultate analize te su na sjednici zatražili da se formira i općinska komisija koja će pokušati utvrditi sve okolnosti i probleme po pitanju ovog projekta. Ona je formirana, ali nakon što su gotovo svi radovi završeni. Rad ove komisije još uvijek je u toku.
Valter je u posjedu dokumentacije, posljednjeg izvještaja ove komisije, koji tek potvrđuje sve naše navode i informacije. Komisija pod predsjedavanjem Velije Katice, naime, sugeriše da Općina Centar prestane (zaustavi) investiranje u rekonstrukciju terena dok se sve okolnosti, pod kojima je Ugovor potpisan na iznos 2.478.405 KM, ne razjasne.
„S obzirom da se naše sjednice uvijek održavaju krajem mjeseca, kako sam naveo, znači da smo puna tri mjeseca čekali da zatraženu analizu dobijemo i službeno, iako smo na tri sjednice tražili i postavljali pitanja vezana za svu problematiku projekta postavljanja trave na stadionu. Odgovore na većinu pitanja nismo dobili, iako smo kao Općina učestvovali sa preko 500.000 KM u implementaciji ovog projekta“, ističe Đozo za naš portal.
Nekadašnji vođa Hordi zla (navijača Sarajeva) Amir Puzić Džine za Valter navodi da su navijači ogorčeni zbog nezainteresovanosti nadležnih institucija koje žmire na očiti kriminal.
„Olimpijski stadion propada – i svi šute. Nikome nije stalo“, poručuje.
Upravo je prije nekoliko dana održan novi sastanak između Mandića i Zeljkovića – u Mandićevom kabinetu. Tema je bio „nacionalni stadion“.
Načelnik Mandić ni ovo nije htio komentirati, kao ni Zeljković, ali ništa otvoreniji nisu ni u Nogometnom savezu BiH.
Naime, i Mandiću i Nogometnom savezu, kao i samom Zeljkoviću, uputili smo mailove s pitanjima (Zeljkoviću i u vezi s kupovinom nekretnina), ali niko od njih nije želio da na njih odgovori.
Poznato je da je Nogometni savez BiH od svog formiranja riznica korumpiranih čelnika koji su uz pomoć političkih veza komotno uživali u pozicijama. Urednik našeg portala (Almedin Šišić) je prije 15 i više godina napisao serijal tekstova o korupciji u NS BiH, koji su tada vodili Ahmet Pašalić (kao direktor) te Munib Ušanović (sekretar), dok je glavni blagajnik bio Miodrag Kureš.
Nakon serijala tekstova i podastrijetih dokaza Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu, Ušanović i Kureš su procesuirani i osuđeni na zatvorske kazne, dok se Pašalić izvukao.
Danas je zbog sprege politike i pravosuđa teško i zamisliti da se nešto slično može dogoditi, pogotovo bez velike podrške javnosti.
Za početak, zbog općeg interesa neophodno je zatražiti nezavisnu kontrolu i nadzor izvršenih radova preko odgovarajućih tijela UEFA-e, kojim bi se ustanovili svi nedostaci i anomalije što su pratile postavljanje hibridnog terena na stadionu Asim Ferhatović Hase (ali i ostalim stadionima – izuzev Borčevog).
Od same upravljačke strukture UEFA-e, pak, ne treba očekivati nikakvu reakciju jer je prije nekoliko dana prestižnom funkcijom nagradila Vicu Zeljkovića, predsjednika Saveza koji instruiran od Dodika radi sve na urušavanju fudbala u vlastitoj zemlji istovremeno dok mu cvjetaju poslovi s nekretninama.
