Dom zdravlja Glamoč godinama funkcioniše u uslovima koji opterećuju i pacijente i osoblje, dok oronula infrastruktura, finansijski dugovi i česte kadrovske promjene otvaraju pitanje stabilnosti sistema. U danima snijega, kiše i jakog vjetra, dotrajala zgrada dodatno postaje izvor opasnosti, a ne spasa, kako za one koji u nju dolaze po pomoć, tako i za one koji u njoj rade.
Tekst i fotografije: Lejla Ćirić
Zgrada Doma zdravlja u Glamoču svojim izgledom ni najmanje ne odaje svoju istinsku, veliku važnost. Njena spoljašnost gotovo je u potpunosti oronula, a nadstrešnica ispred glavnog ulaza izgleda kao da će se svakog trenutka srušiti, svakim danom predstavljajući sve veću opasnost kako za korisnike, tako i za djelatnike Doma zdravlja u Glamoču.
„Cijela zgrada je problem, dotrajala je. Skoro smo zamijenili stolariju i jedan dio krova, ali ono što je svima trn u oku jeste nadstrešnica, odnosno glavni ulaz. Kad sam došao, bio sam razočaran, s obzirom na to kako Dom zdravlja izgleda”, govori Sead Čolić iz Livna, koji je u trenutku našeg razgovora tek šest mjeseci obavljao dužnost direktora Doma zdravlja u Glamoču.
Kao rješenje problema nadstrešnice, Sead navodi projekat koji obuhvata njenu rekonstrukciju, kao i izgradnju dvije garaže za vozila hitne pomoći, budući da u je u zimskom periodu vozila, nakon boravka na minusima, izuzetno teško zagrijati za prijevoz pacijenata.
„Najvjerovatnije ćemo ove godine početi sa realizacijom tog projekta. Većinom se finansiramo iz sredstava Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Kantona 10. Prošle godine su nam dodijeljena sredstva za novo sanitetsko vozilo koje košta 100.000 KM”, ističe Sead.
Kako nam navode iz pomenutog Ministarstva, oni nastoje „ravnomjerno, u skladu s utvrđenim prioritetima, pružati podršku svim zdravstvenim ustanovama, vodeći pritom računa o stvarnim potrebama i raspoloživim mogućnostima”. Planovi za kapitalna ulaganja dolaze od rukovodilaca zdravstvenih ustanova, koji procjenjuju prioritete i kandiduju projekte prema Ministarstvu.
Prema podacima koje nam je ustupila ministrica Dijana Novković-Pećanac, Ministarstvo je oko 2023. godine Domu zdravlja Glamoč osiguralo 115.830 KM za nabavku laboratorijske opreme i sanitetskog vozila. Naredne, 2024. godine, za rekonstrukciju krovišta i vanjske stolarije izdvojeno je 118.544,97 KM. Za nabavku sanitetskog vozila i opreme za stomatološku službu je Domu zdravlja Glamoč odobreno 104.830,02 KM tokom 2025. godine.
„Ukupno je za kapitalna ulaganja izdvojeno 339.204,99 KM. Pored toga, u posljednje dvije godine Dom zdravlja Glamoč dobio je i 300.000,00 KM za tekuće poslovanje, što uključuje podršku redovnom funkcionisanju ustanove”, navodi za eTrafiku ministrica Novković-Pećanac.
Kako naglašava, odgovornost za osiguravanje tehničke ispravnosti objekta je na upravi Doma zdravlja i njenom osnivaču, što je u ovom slučaju Skupština Kantona 10. Njihov rad kontroliše inspekcija, dok Ministarstvo pruža finansijsku i sistemsku podršku.
„Napominjemo i da je Dom zdravlja Glamoč 2023. godine, aplicirao na javni poziv Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica sa projektom rekonstrukcije nadstrešnice. Iako je projekat odobren, njegova realizacija nije provedena”, dodaje ministrica.
Novinarka eTrafike pokušala je da razgovara sa osobom koja je u tom periodu bila direktor Doma zdravlja, kako bi saznala zašto nadstrešnica nije rekonstruisana ako je za nju obezbjeđen novac, ali on nije želio da odgovara na njena pitanja.
Mali broj stanovnika, manje novca iz budžeta
Dom zdravlja Glamoč ima 2.563 osiguranika, što također predstavlja značajnu prepreku, jer Zavod za zdravstveno osiguranje sklapa ugovor na osnovu tog broja.
„Mi imamo mali broj osiguranika i zbog toga dobivamo manji iznos za naša redovna poslovanja. Vrlo je teško rasporediti iznos i na plate radnika i na samo funkcionisanje Doma zdravlja. Moramo imati pokrivenu službu od 24 sata, po sedam dana u sedmici. Moramo imati doktora, sestru, vozača, bilo hiljadu ili pet hiljada stanovnika”, objašnjava direktor Sead Čolić, ukazujući na značaj funkcionisanja Doma zdravlja.
Pored spoljašnje, neophodna je i unutrašnja adaptacija objekta. Prolazak ispod ruševne nadstrešnice, vodi direktno u veliku i nefunkcionalnu čekaonicu, koja je tokom zimskih mjeseci izrazito hladna.
„Za unutrašnju adaptaciju objekta imamo projekat kojeg su radile arhitekte, kako bi se prostor iskoristio maksimalno i kako bi se postigla energetska efikasnost, za što je potreban potpuno novi raspored objekta kako bi se uštedilo što više energije”, govori Čolić.
Dom zdravlja Glamoč se grije na pelet, odnosno ima radijatorsko grijanje. Raspored prostorija nije ekonomičan, zbog čega su se mnogo toplotne energije rasipa. Rekonstrukcijom prostorija bi se smanjilo gubljenje toplote, ali i troškovi grijanja.
Spisak nedostataka zgrade Doma zdravlja je dug, ali nezaobilazni su toaleti u kojima se i dalje nalaze čučavci, što je posebno otežavajuće za starije pacijente i osobe koje se teže kreću.
„Kada govorimo o tom dijelu zgrade, koji se odnosi na toalete, stanje je izrazito loše. Ipak, higijena se održava na visokom nivou”, opisuje Čolić stanje koje traje godinama.
Dugovanja prema Poreznoj upravi
Dugovanja prema dobavljačima svedena su na 10.000 KM, dok prema Poreznoj upravi osnovica duga iznosi oko 700.000 KM, koja se akumulira više od deset godina. Dom zdravlja to samostalno ne može finansirati, a prema riječima Seada Čolića, očekuje se podrška Vlade, koja trenutno radi na rješavanju tog pitanja.
Dom zdravlja Glamoč početkom marta imao je 19 zaposlenih, uključujući dva doktora opšte prakse, jednog stomatologa, osam medicinskih sestara, dva vozača, dok ostatak čini pomoćno osoblje, te osoblje koje radi u administraciji.
„Jednom mjesečno dolaze dva specijalista, jedan za pedijatriju, a drugi za fizijatriju. U pregovorima smo sa doktorima internističke službe, psihijatrije i ginekologije,” navodi Čolić, ističući da je cilj proširenje dostupnosti specijalističkih pregleda.
Pedijatri i fizijatri imaju svu neophodnu opremu za obavljanje pregleda, dok su za ginekološku sondu pronašli donatora koji im je osigurao sredstava. Direktor tvrdi da bi uskoro mogli početi i s tim pregledima.
„Nije uslovno, ali odrađuje se posao. Bez obzira na sve, sekundarna infekcija se nikad nije desila. Medicinske usluge su čak na većem nivou od naših mogućnosti koje naša infrastruktura daje. Vidite u čemu radimo, ovo je van svake uslovne zgrade da tako nazovemo, a ne doma zdravlja”, govori doktor Goran Malidža, čiji je raspored podrazumijevao sedam dana rada po 24 sata, da bi zatim sedam dana boravio u Banjaluci, nakon čega se ponovo vraćao u Glamoč da radi sedam dana po 24 sata.
Goran je kroz svoj rad u Domu zdravlja Glamoč obavljao i porodičnu i hitnu medicinu, išao da sanira povrede radnicima u šumu udaljenoj i do 50 kilometara, pa sve do porođaja žene, često u uslovima koji zahtijevaju brzu reakciju i potpunu posvećenost.
„Brojčano najnadmoćnija struktura stanovništva su starije osobe, ogroman je broj pregleda, lijekova, uputnica van kantona”, govori Malidža, koji je svojih sedam radnih dana provodio i spavajući u Domu zdravlja, u jednoj prostoriji malih dimenzija.
Raste broj oboljelih od raka
Doktor je istakao da se u Glamoču bilježi značajan porast malignih oboljenja u širokom spektru. Svakog mjeseca u Dom zdravlja Glamoč javi se minimalno jedna osoba, a dan prije našeg razgovora čak četiri osobe, što predstavlja alarmantnu brojku za ovako malo mjesto.
„Osnovni sanitarni čvor, dio za vađenje labaratorijskih nalaza, previjalište, mjesto pregleda, sve je staro, to je iz praistorije. Godinama nije obnavljano, ovo je jedna građevina koja je u ruševini”, govori Malidža, ukazujući na paradoks da ovako dotrajala zgrada nosi odgovornost za ljude koji se bore s teškim oboljenjima.
Izbjegla nesreću u pet minuta
Sa doktorom se slaže i medicinska sestra Ilijana Radanović, koju je prije dvije godine po povratku s pauze dočekao bakarni krov koji je vjetar srušio. Da je došla svega pet minuta ranije, pao bi na nju.
„Stanje je katastrofalno. Unutra je bilo obnove, ali i dalje ima dosta vlage. Plafon je u više navrata otpadao, posebno u pedijatrijskom predsoblju gdje dolaze mala djeca i bebe. Ova zgrada je od prioritetnog značaja, trebalo bi da bude insitirucija”, govori Ilijana za eTrafiku.
Pored toga što zgrada izgledom ne liči na bilo kakvu instituciju, u njenoj blizini ne postoji ni natpis da je riječ o Domu zdravlja kao javnoj ustanovi, niti postoji putokaz na javnom putu koji upućuje na bolnicu.
„Mojoj kolegici je pozlilo kad se vraćala s mora, nisu mogli da pronađu Dom zdravlja. Otišli su ispred zgrade šumarije jer je ona jedina bila osvijetljena”, prisjeća se doktor Malidža.
Iz Ministarstva navode da žele da osuguraju kontinuiranu podršku Domu zdravlja i omoguće postupno unapređenje uslova rada. Za eventualnu inicijativu za izgradnju novog objekta ili obimniju rekonstrukciju, potrebno je da uprava Doma zdravlja i Skupština Kantona procijene potrebe, a zatim izrade projektnu dokumentaciju i finansijski plan.
„U ovakve uslove vrlo je teško dovesti doktora, teško je nekoga privući u ovu sredinu. Pogotovo kada vidi zgradu u kakvom je stanju, ujedno i svoje mjesto boravka”, kratko dodaje Sead Čolić.
Ponovno mijenjanje kadra
Doktor Goran Malidža je mjesec dana nakon našeg razgovora iznenada napustio Dom zdravlja Glamoč, nakon četiri godine rada. U međuvremenu je došlo i do promjene na poziciji direktora, pa Sead Čolić više nije na toj funkciji. Nagle promjene u samom rukovodstvu ustanove dodatno otežavaju mogućnost da se stanje stabilizuje i krene ka poboljšanju.
Na pitanja da li je Opština Glamoč upućivala zahtjeve i inicijative nadležnom Ministarstvu u vezi sa stanjem zgrade Doma zdravlja, da li su prilikom izrade općinskog budžeta planirali sufinansiranje sanacije te zgrade, kao i koje su to institucije odgovorne za sigurnost pacijenata i zaposlenih Doma zdravlja Glamoč, odgovore nismo dobili.
Istovremeno, ostaje slika mjesta u kojem se ljudi i dalje liječe, čekaju i nadaju se, iako ih dočekuju uslovi koji više liče na borbu nego na brigu, dok zgrada sama tiho govori koliko je vremena već prošlo bez promjene.