Trinaest godina nakon inicijative za otvaranje javne kuhinje u Zvorniku, ona još uvijek nije počela sa radom. Ove godine je iz budžeta ‘teškog’ 75 miliona KM, izdvojeno skromnih sedam hiljada za ovu namjenu. Za to vrijeme, socijalno ugrožene Zvorničane hrane nevladine organizacije i pojedinci.
Tekst i fotografije: Stefan Todorović
Želeći da svojim sugrađanima priušti kvalitetan obrok i toplu atmosferu, Marko Hajduković sa prijateljima svake nedjelje organizuje besplatan ručak u restoranu „Stari grad” u Zvorniku, čiji je i vlasnik. Ovdje svako može da dođe i ruča, pa i ponese ručak za svoje najmilije, bez ikakve naknade. Na ovaj način Marko svake nedjelje obezbijedi između 40 i 50 obroka za svoje sugrađane.
„Ovu akciju sam počeo u dogovoru sa svojim drugarima. Na moju inicijativu smo odlučili da udijelimo onaj višak što imamo, da usrećimo nekog, da bar nedjeljom damo ljudima taj jedan kuvani ručak, jer ima mnogo ljudi koji to sebi, nažalost, ne mogu da priušte. Neke ljude je sramota, pa im naspem i dam da ponesu na drugi izlaz. Ja ne želim nikakvu reklamu, ovo radim iz srca, da barem grad učini više za ove ljude, a ne da se pare rasipaju na kojekakve gluposti”, poručuje Marko.
Do prije šest mjeseci, nedjelja je za njega bila jedini neradni dan, odmor koji je provodio s porodicom. Međutim, sada i nedjelju provodi radno, pripremajući ručak za svoje redovne goste, ali i one koji ne mogu da ga priušte.
„Od ovoga ja ništa nemam, samo sam ispunjen. Ništa mi ljepše nema, nego kad vidim 30-40 ljudi i samo čujem kašike. Svi ćute i samo čujem kašike da lupkaju. To mi je najveća sreća. Ne očekujem ništa ni od koga. Od srca što imam, to ću da podijelim, koliko mogu i do kad budem mogao”, kaže on.
Kako ističe, većinu troškova snosi sam. Gosti restorana takođe mogu da ubace svoju donaciju u kasu koja se otvara jednom mjesečno, a taj novac se preusmjerava na kupovinu hrane za obroke.
„Zbog raslojavanja društva, Zvornik treba da ima javnu kuhinju. Što se kafane ‘Stari grad’ tiče, apsolutno podržavam njihovu akciju, nekoliko puta sam i sam učestvovao u spremanju obroka i svjedok sam da nikad niko nije ostao gladan. To je jedno divno druženje i svako je dobrodošao”, poručuje Mirzet, jedan od stalnih posjetilaca ovog ugostiteljskog objekta.
Raste broj ljudi kojima je potrebna pomoć
Na području Zvornika, 157 osoba dobija stalnu novčanu pomoć, podaci su kojim rapolaže Centar za socijalni rad. Korisnici ove pomoći su osobe koje imaju minimalne prihode ili ih nemaju uopšte, osobe sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom, kao i osobe koje nisu sposobne za rad. Kako ističu iz Centra, tokom 2025. godine, porastao je broj ljudi kojima je potrebna pomoć kako bi preživjeli.
Brigu o najugroženijim stanovnicima djelimično je preuzela i humanitarna organizacija Međunarodni forum solidarnosti „EMMAUS”. Posljednjih devet godina, „EMMAUS” svakog dana dostavlja oko 1.000 obroka za osobe sa područja: Doboj Istoka, Doboja, Gračanice, Lukavca, Tuzle, Srebrenice, Bratunca, Zvornika, Velike Kladuše, Gradačca i Srebrenika.
Većinom se radi o starijim, bolesnim i iznemoglim osobama, koje žive same u ruralnim područjima i ne mogu da same pripreme obrok niti da dođu do javne kuhinje. Rad Udruženja se finansira kroz međunarodne projekte, a građani Bosne i Hercegovine mogu da pozovu broj 17011 i tako doniraju 2 KM za kupovinu namirnica.
„Svakodnevno se pripremaju svježi, hranjivi obroci u kuhinjskim kapacitetima Udruženja, a za područje Zvornika obroci se pripremaju u kuhinji u Srebrenici. Timovi ih svakodnevno dostavljaju korisnicima direktno na kućni prag, osiguravajući da podrška stigne onima kojima je najpotrebnija”, rekli su nam iz udruženja „EMMAUS”.
Javne kuhinje još uvijek nema
Prošlo je 13 godina od prve inicijative za osnivanje javne kuhinje u Zvorniku. Tada je iz gradskog budžeta izdvojeno 50.000 KM, ali kuhinja nije počela s radom. Krajem 2025. godine, na prijedlog Mladena Radovića odbornika u skupštini grada Zvornika, ovo pitanje je ponovo pokrenuto.
„Primijetio sam veći broj ljudi koji sa zdjelicama nešto čekaju kod robne kuće. Saznao sam da su u pitanju socijalno ugrožene kategorije i smatrao sam da je sramotno i neprihvatljivo za grad poput Zvornika, da neko u centru grada, i na minus 15, na taj način čeka pomoć. Podnio sam zahtjev za razmatranje pitanja javne kuhinje kroz Skupštinu grada Zvornika, ali je na moje iznenađenje prijedlog prihvatio sam gradonačelnik Zvornika. Naredio je da se formira radna grupa, čiji sam član, i da se nađu najbolji mehamizmi kako bi se ovaj projekat što prije i što kvalitetnije realizovao”, ističe Mladen Radović.
Kako ističe, najbolji izbor za nosioca ovog projekata je upravo udruženje „EMMAUS”, koje već poznaje stanje na terenu i radi sa socijalno ugroženim osobama.
„U ranijim godinama oni su od grada dobijali 5.000 KM godišnje, sada je to povećano na 7.000 KM i rečeno je da se preko budžetskih rezervi, ukoliko bude bilo potrebno, taj iznos može amandmanima i povećati. Takođe, gradska uprava se obavezala da „EMMAUS”-u obezbijedi prostor gdje će se ti obroci dijeliti socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Inače, to je organizacija koja u svom vlasništvu ima štale, stoku, u Srebrenici imaju svoje imanje gdje proizvode i pripremaju hranu za ljude kojima je pomoć potrebna”, kaže on.
Budžet Zvornika za ovu godinu iznosi 75 miliona KM. Za obroke socijalno ugroženima izdvojeno je 7.000 KM, što je 583 KM mjesečno.
Usvajanjem budžeta grada Zvornik za 2026. godinu, predviđena su sredstva za podršku rada Udruženja, te otvaranje prostorija gdje će korisnici socijalne pomoći moći na dostojanstven način da preuzmu svoj obrok. Iz Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti gradske uprave grada Zvornik, potvrđena nam je saradnja sa „EMMAUS”-om, te da je Gradska uprava na sebe preuzela obavezu da obezbijedi dodatna sredstva za sufinansiranje projekta „Jedan obrok dnevno”, kao i prostor za podjelu obroka korisnicima iz gradskog područja.
„Za realizaciju ovog programa u Zvorniku imamo podršku lokalne samouprave kroz godišnji budžet grada, a Udruženje usko sarađuje sa nadležnim centrima za socijalni rad. Procedura uključivanja korisnika podrazumijeva da nadležni Centar za socijalni rad uputi zahtjev, nakon čega tim Udruženja obilazi korisnika te ga, uz njegovu saglasnost, uključuje u program. Korisnici mogu biti uključeni i na lični zahtjev ili zahtjev članova porodice, uz provođenje iste procedure. Ovakav sistem omogućava da pomoć stigne onima kojima je najpotrebnija, osiguravajući transparentnost i pravičnost u distribuciji”, kaže nam Lejla Farić, koordinatorka na projektu „Jedan obrok dnevno”.
Tačan datum pokretanja javne kuhinje još uvijek nije poznat, kao ni njena lokacija.