Iako je sirova hrana već nekoliko godina trend u svijetu, kod nas ulazi na mala vrata. Ipak, da je sve više Banjalučana zainteresovano za ishranu termički neobrađenom hranom biljnog porijekla, dokaz je i velika gužva na otvaranju udruženja građana “Družimo se i živimo zajedno”, koje radi na buđenju svijesti građana o zdravom načinu ishrane.
Udruženje su osnovale Desa Budić i Dušanka Đurić, medicinska radnica i profesorica istorije i geografije, nakon što su i privatno počele da koriste živu hranu u svojoj kuhinji. Odlučile su da na ovaj način, kroz radionice i mogućnost isprobavanja, približe Banjalučanima sirovu hranu, ali i da promovišu zdrav način života uopšte, kroz organizovanje druženja u prirodi, planinarenja, ronjenja i drugih aktivnosti.
“Sirova hrana je primarna tema udruženje i ljudi će ovdje moći da probaju naše specijalitete ali da nauče kako da ih sami pripremaju”, kaže Dušanka koja je prije tri godine počela da priprema sirovu hranu u svom domaćinstvu.
U udruženju pripremaju nekoliko vrsta čorbi, salate, slatke i slane namaze, sokove, energetske pločice i sirove kolače, a recepte pronalaze na internetu i u knjigama stručnjaka iz ove oblasti.
“Sirova hrana zove se još i živa hrana a njena struktura nije promijenjena od momenta kad se ubere do momenta kad se unese u organizam, pa su tako zadržani svi hranjivi sastojci. Ne koristimo namirnice životinjskog porijekla, upotrebljavamo hladno cijeđena ulja, a ovdje, kao što vidite, nemamo ni šporet ni šerpu”, kaže Dušanka za eTrafiku.
U planu je organizovanje radionica o sirovoj hrani koje će se održavati jednom mjesečno, a na kojima će učestvovati poznati ljudi iz regiona koji su zagovornici ovakvog načina ishrane.
“Pored toga, ovdje ćemo otvoriti jednu malu biblioteku gdje će ljudi moći da dolaze da čitaju i pozajmljuju naše knjige, ali i da donose svoje, da se druže, probaju našu hranu i dobro se zabave. Takođe, stavićemo akcenat i na saradnju sa poljoprivrednicima koji imaju svoje proizvode organskog porijekla, ali i na saradnju sa svim ljudima koji se samostalno bave pravljenjem nekih predmeta koji će ovdje moći da izlažu i prodaju te svoje proizvode”, kažu u ovom udruženju.
Predsjednica udruženja “Družimo se i živimo zdravo”, je Desa Budić koja već godinu dana jede isključivo sirovu hranu. Na taj način je, kaže, riješila problem sa štitnom žlijezdom koji je dugo imala.
“U jednom obroku uzimam salatu, čorbu, namaz, sok i slatkiš. To jedem jednom dnevno i imam dovoljno energije za cijeli dan. Sad se osjećam i izgledam mnogo bolje, idem na fitnes i jogu, a moje bivše radne kolege me jedva prepoznaju nakon što sam otišla u penziju”, priča Desa.
Trenutno najmlađi član udruženja je Dušankina kćerka Anastasija koja ima 15 godina. Kao i svaki tinejdžer i ona voli da pojede pljeskavicu ili picu, ali joj se i sirova hrana sviđa.
“U školu za užinu nosim nešto iz mamine kuhinje, a drugovi iz razreda su probali i uglavnom im se sviđa. U početku im je bilo neobično što ja, na primjer, grickam datule na odmoru, ali i oni su probali i sada nisam jedina koja ih jede u školi. Naročito vole energetske pločice i često mi traže još. Neke moje drugarica dolaze kod nas kući i jedu našu hranu koja im se jako sviđa”, priča Anastasija.
Kada je riječ o Banjalučanima, ima dosta zainteresovanih za ovaj način ishrane, ali u udruženju kažu da se još uvijek najčešće radi o ljudima koji se bore da povrate narušeno zdravlje. Dodaju i to da su iznenađeni velikom zainteresovanošću studenata za ishranu sirovom hranom.
“U početku uzimaju samo da probaju ili zato što znaju da bi nakon pljeskavice Ili bureka bilo dobro da pojedu nešto zdravo, a onda se naviknu i standardne obroke zamijene nekih sirovim. Problem je u i predrasudi koja kod nas vlada da je zdrava hrana skupa, što ne mora biti tačno. Vi, recimo, za pet kilograma povrća koje ste platili oko 10 KM, možete da pripremate ručak za porodicu za najmanje tri dana. Ne trebaju nama ni aronija ni godži bobice koji su skupi, kad imamo svoju pšenicu, ječam, raž, heljdu i razno povrće po povoljnim cijenama”, poručuju u udruženju.
U planu im je da počnu da prave i sirovi, odnosno dehidrirani hljeb od pšeničnih klica i heljde kao i krekere i slane grickalice. Hrana se, kažu, smatra živom do 41 stepena, pa tako mogu da prave i hljeb uz pomoć dehidratora koji radi ispod te temperature, a proces isušivanja traje između 24 i 48 sati.
Svi zainteresovani mogu doći u prostorije udruženja svakim danom osim nedjelje do 17 časova u ulici Kralja Petra I br. 55, ili da se informišu na brojeve telefona 065/696-326 i 066/235- 340. Cijena hrane nije fiksna i svako ko želi može doći da proba, a nude i uslugu dostave hrane na željenu adresu.
eTrafika.net – S. Terzić/foto – G. Terzić