Veliki je broj žena čija su imena zabilježena u istoriji zbog njihove moći i uticaja na svjetska zbivanja, ali i skandala i poroka. Ipak, jedno se ne može osporiti: njihova imena ostala su upamćena čak i više nego njihova djela.
Da li su se rodile sa sudbinom koja im je predodredila vječnu slavu ili su same težile njoj najbolje govore njihovi životi.
Merilin Monro (1926-1962)
Rođena je u sirotištu okružne bolnice u Los Anđelesu kao Norma Džin Mortenson, a 1956. promijenila je ime u Merilin Monro. Imala je teško djetinjstvo i tri braka iza sebe. Ipak, uspjela je da postane glumica, pjevačica, model, zabavljačica i najpoznatije ime Holivuda i šou-biznisa. Njena smrt bila je predmet raznih spekulacija i teorija zavjere. Postoje indicije da je ubijena zbog ljubavne afere s američkim predsjednikom Džonom Kenedijem, da se iz nehata otrovala prekomjernim uzimanjem lijekova ili da je sebi smišljeno oduzela život, riješivši da okonča neprestana razočarenja u karijeri i ljubavnom životu. Ova filmska diva bila je u istovremenoj aferi s obojicom braće Kenedi. Smatra se da je smrtnu presudu potpisala onog momenta kada je poželjela da se uda za Džona Kenedija i ugrozi mu brak i predsjedničku karijeru.
Bila je kulturna, modna i gej ikona i jedan od najvećih seks-simbola 20. vijeka. Njene izreke se još prepričavaju. Svojevremeno je za Holivud rekla:
– Holivud je mjesto gdje će vam platiti hiljadu dolara za poljubac i pedeset centi za dušu. Znam jer sam dovoljno puta odbila prvu ponudu i još se držim druge.
Koko Šanel (1883-1971)
Bila je vanbračno dijete uličnog prodavca i domaćice, koji su pored nje imali još petoro djece. Majka je uspjela da Gabrijelu krsti očevim prezimenom Šasnel. Greškom crkvenog službenika, koji je u krštenici upisao Šanel, Gabrijela je dobila prezime po kojem će postati poznata.
Kada je imala 11 godina, majka joj je umrla, a otac nije htio da preuzme brigu o djeci, pa je završila u sirotištu i o njoj su se brinule časne sestre. Tu je izučila krojački zanat. Sa 16 godina napušta sirotište i počinje da radi kao krojačica. Nedugo zatim, seli se u Pariz gdje počinje da radi po noćnim klubovima kao igračica i pjevačica. Nadimak Koko, koji će kasnije početi da koristi kao ime, “zaradila” je pjevajući pjesmu “Qui qu a vu Coco dans le Trocadero”, u kafeu “Rotonda” na Monparnasu.
Zahvaljujući finansijskoj pomoći vojnog oficira i bogatog nasljednika Etjena Balzana, čija je ljubavnica bila, Koko 1909. otvara svoj prvi butik. Posao je odlično krenuo i Gabrijela ne samo da je kreirala šešire, već je svojim mušterijama počela da nudi jednostavne kreacije koje su se odlikovale praktičnošću i udobnošću, koje su zapravo predstavljale začetak njene “nove mode”.
Uprkos početnom prihvatanju, njena odjeća se teško probijala, ali uz pomoć novog muškarca, jedne od njenih najvećih ljubavi, industrijalca Artura Kapela, Koko otvara nove butike. Već 1920. godine “Šanel” je predstavljala respektabilnu modnu kuću koja je zapošljavala više od 300 radnika. Početkom dvadesetih godina prošlog vijeka Koko širi područje svog kreativnog djelovanja na visoki modni dizajn, kreirajući komforne i elegantne kostime, haljine, ženske pantalone, nakit i parfeme. Početak priče o Koko Šanel uklopio se u dobro poznati kalup nesrećne i siromašne djevojčice koja tokom života upornošću i trudom stiže do slave i bogatstva.
Eva Peron (1919-1952)
Imala je harizmu vođe, glumački talenat, aristokratsku ljepotu i energiju kojom je inspirisala ljude da se bore za ono što žele. Njen život protekao je kao po scenariju za film, trajao je 33 godine i za to vrijeme Eva Peron postala je jedna od najmoćnijih žena u svijetu. Postala je prva argentinska dama i druga žena latinoameričkog predsjednika Huana Perona. Trudila se da Argentina bude bolje mjesto za život ljudi, a njen narod odužio joj se time što ime Evita simbolizuje kult slobode, borbu za prava siromašnih i emancipaciju žena.
Aktivno je učestvovala u sindikatima, osnovala fondaciju koja je izgradila hiljade škola i domova za djecu širom Argentine, a zaslužna je za uvođenje osiguranja za najsiromašnije slojeve društva. Umrla je u 33. godini od raka materice, a cijela Argentina je taj dan bila zavijena u crno.
Mata Hari (1876-1917)
Bila je poznata zabavljačica i kurtizana 20. vijeka. U legendu ju je odvela sumnja da je njemačka špijunka, zbog čega je i strijeljana. Neki izvori tvrde da je bila dvostruka špijunka, a neki da se nikada nije bavila špijunažom.
Rođena je kao Margareta Getruda Zele 1876. godine u bogataškoj porodici u Holandiji. Iako se udala za jednog oficira još sa 19 godina, nije joj išao porodični život. Dvoje djece koje je rodila umrla su još u djetinjstvu, a ubrzo se i razvela. Od 1905. počinje da radi kao egzotična plesačica u Parizu pod umjetničkim imenom Mata Hari. Početak Prvog svjetskog rata mnogima je donio bijedu, ali ne i njoj. Upoznala se sa visokim njemačkim oficirima, a mnogi od njih bili su joj i ljubavnici. Ove veze došle su joj i glave. U februaru 1917. u njenu hotelsku sobu upala je Francuska tajna služba, koja ju je optužila da je misteriozni špijun N21. Neki izvori tvrde da je Mata Hari bila Francuzima žrtveno jagnje jer im je pravi špijun umakao. Osuđena je na smrt strijeljanjem, a i sam čin strijeljanja ostao je u legendi jer ima više verzija. Po jednoj, Mata Hari se držala hrabro, po drugoj je poslala poljubac streljačkom vodu, dok se po trećem skinula pred vojnicima. U svakom slučaju, ostala je jedna od najintrigantnijih i najzanimljivijih žena 20. vijeka.
Indira Gandi (1917-1984)
Godine 1966. Indira Gandi je postala predsjednica Vlade Indije. Skoro dvije decenije bila je na čelu države, druge u svijetu po broju stanovnika. Imala je veliku vlast i moć, ali joj je život ipak bio tužan i nesrećan. Na njenu sahranu 1984. godine, poslije atentata koji su izvršili ekstremni Siki, došli su najviši državnici iz sto svjetskih zemalja.
glassrpske.com