Da je poljoprivreda vrlo perspektivno područje za razvoj preduzetništva na našim prostorima, dokaz je i priča tri mladića iz Šamca. Saša Božić, Petar Nikolić i Perica Sailović, diplomirani inženjeri Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci, još za vrijeme studija došli su na ideju da zasade sopstveni voćnjak. Ideju su sproveli u djelo i dokazali da poljoprivreda nikako nije oblast iz koje bi mladi ljudi trebalo da bježe u neke druge poslove.
Saša i Petar su zaposleni i pohađaju master studije Poljoprivednog fakulteta, Perica je odlučio da ne nastavi dalje školovanje i posveti se poslu. Ideja o podizanju zajedničkog voćnjaka nastala je još za vrijeme osnovnih studija, odnosno na drugoj godini fakulteta.
„Sama ideja javila se na predavanjima o voćarstvu i vinogradarstvu. Mislili smo da ne bi bilo loše zasnovati vlastiti zasad, prvenstveno zbog profesionalnog iskustva, ali i eventualne finansijske dobiti. Petar i ja smo pitali Pericu da li bi ušao sa nama u posao, odgovorio je potvrdno i tako je sve počelo“, priča Saša o samim počecima, dodajući da su za vrijeme studija sva trojica bili stipendisti opštine Šamac i da su taj novac odvajali za izgradnju voćnjaka.
Godinu dana razmišljali su šta i kako posaditi, a usput su adekvatno pripremali zemljište za budući zasad. Veliku podršku pružio im je profesor sa fakulteta Miljan Cvjetković, koji je svojim stručnim znanjem nesebično pomogao da njihov voćnjak dobije formu savremenog i intezivnog voćnjaka za visokoprofitabilnu proizvodnju.
„Jedna od pozitivnih okolnosti koja nam se desila jeste ta da smo sva trojica uspjeli da nađemo posao u struci po završetku osnovnih studija, ali i to što smo za sva naša ulaganja dobili 40% povrata sredstava. Sve ta sredstva dobro su nam došla u drugoj godini za održavanje zasada“, objašnjava Božić .
Jedan od problema i, kako kažu, jedina stvar koju su previdjeli, jeste obim posla u voćnjaku. Pored primarnog zaposlenja i fakuleta, teško je naći vrijeme potrebno za kvalitetno održavanje zasada. Ipak, sva trojica daju sve od sebe da slobodno vrijeme iskoriste na najbolji način i pravovremeno obave potrebne radnje u voćnjaku.
„Imamo pola hektara voćnjaka na kojem smo posadili 750 stabala kruške od kojih je viljamovka dominantna, a manji broj je oprašivača Santa Marija, Abate Fetel, Citronka i druge.“
Budući da su u našim krajevima ima mnogo kvalitetne zemlje, voćarstvo i druge grane poljoprivrede mogli bi da budu jedan od puteva, kako za opšti razvoj, tako i mlade koje bi tu našli šansu za samozapošljavanje. Potrebno je mnogo znanja, ulaganja i prije svega rada da bi se zasnovao i održavao kvalitetan voćnjak i postigli vrhunski rezultati, ali to je jedini način da današnja poljoprivreda profitabilna, poručuju ovi perspektivni mladi ljudi.
„Svaka godina je specifična na svoj način, a od jednog hektra voćnjaka može da živi jedna porodica, iako su cijene jako nestabilne. Naš voćnjak je tek stupio u treću godinu, sadnice su još mlade, tako da još uvijek ne ostvarujemo maksimalan profit koji očekujemo u narednim godinama,“ rekao je Petar Nikolić za naš portal.
Ipak, u našem društvu imamo situaciju da mladi sve više „bježe“ od poljoprovrede u neke druge, čak i manje profitabilne poslove, a naši sagovornici smatraju da takav stav nije ispravan.
„Mladi sve više bježe od poljoprivrede jer se, nažalost, taj posao smatra sramotnim. Mi smatramo da je situacija suprotna i da je riječ o plemenitom poslu jer pored finansijske koristi proizvodnja hrane donosi i dodatnu satisfakciju proizvođačima koji nastoje iz godine u godinu da proizvedu više, bolje i kvalitetnije. To je posao koji pruža mogućnosti da stalno napredujemo i tako ostajemo kokurentni na tržištu i tu uvijek ima mjesta i mogućnosti za one koji to žele“, zaključuju mladi poljoprivrednici.
Nažalost, ovakvih primjera je sve manje, a mi se nadamo da će ovi mladići poslužiti kao inspiracija svim ostalim mladim ljudima da uzmu stvar u svoje ruke i počnu sami da iskorištavaju prirodne potencijale koje nudi naše podneblje.
Tekst je nastao u sklopu projekta “Može i drugačije”, koji finansira Fondacija SHL, a glavni partner je Hypo Alpe Adria banka.
eTrafika.net – Goran Cvjetković