Urbana revitalizacija definiše se kao funkcionalno i strukturno mijenjanje dijelova grada koje finansiraju određene korporacije ili država. Dok se u svakodnevnom medijskom i političkom diskursu proces revitalizacije (ponovno davanje života) predstavlja kao nešto što neizbježno ima pozitivan efekat na sve aspekte urbanog razvoja, neophodno je imati i drugačiji pristup, i pokušati vidjeti da li je taj učinak na kraju zaista uvijek pozitivan i za koga.
Piše: Anja Zulić
Revitalizacija vs džentrifikacija
Na proces revitalizacije, nerijetko se dovezuje džentrifikacija odnosno proces tokom kojeg se jeftine zgrade, ili čitavi dijelovi grada, najčešće radnička mjesta, pretvaraju u skupe zgrade, čime se mijenja “klima naseljenog mjesta”. Zbog novog životnog standarda koji postaje preskup za dotadašnje stanovnike, dolazi do njihovog iseljavanja, i useljavanja novih stanara, najčešće pripadnika dobrostojeće srednje klase.
Naselje Nadodrze u poljskom gradu Wroclawu, udaljeno je nekih 20-ak minuta hoda od samog centra grada (Rynek), i predstavlja mjesto susreta starih, oronulih građevina i najnovije moderne gradnje. Naselje koje je prije desetak godina, zbog nedostatka javnih investicija vodilo borbu sa lošim socio-ekonomskim uslovima, nezaposlenošću, i kriminalom, sada glasi za “simbol revitalizacije u Wroclawu”.
Nadodrze se prostire na 16 km2 i ima više od 130.000 stanovnika. Najveći broj stanovnika su Poljaci, a na ovom području živi i veliki broj Roma, te je Nadodrze i najveća romska zajednica u Wroclawu.
Revitalizacija Nadodrze započela je 2009. godine, a implementacija programa finansirana je od strane Gradskog vijeća Wroclawa, a dijelom putem Evropskih fondova. Programi su imali za cilj unaprijediti komunalnu infrastrukturu, javni prijevoz, škole, sigurnost kao i podstići lokalnu ekonomiju. Čitava akcija podržana je od strane NGO sektora. Trenutno Nadodrze broji 80 nevladinih organizacija koje djeluju unutar okruga, radeći na manjim projektima.
Veliki mural “Brama do Nadodrza” predstavlja ulaz u naselje, a danas šetnja kroz okrug, jedini dio grada koji nije bombardovan tokom Drugog svjetskog rata, tjera vas da se okrećete, zastajete, na trenutke zgražavate, a kasnije oduševljavate onim što vidite. Industrijsko naselje koje krase građevine iz 19. vijeka, sa uličicama i prolazima koji su najčešće ukrašeni muralima ili grafitima, i primamljivim izlozima lokalnih zanatlija, galerija i kafića ima neobičnu atmosferu. Tokom procesa revitalizacije jedno od primarnih ciljeva bilo je učiniti ovaj dio grada upravo primamljivim za turiste, u čemu se može reći da i uspijevaju. Međutim, kada prođete mural i krenete ulicama Nadodrze imate osjećaj da ste pobjegli od te turističke vreve koja karakteriše centre. I zaista jeste.
Pored tehničke obnove odabranih javnih zgrada, zelenih površina i parkova, pokrenuti su i projekti za obnovu fasada i dvorišta u stambenim zgradama. Kako bi Nadodrze postalo alternativa Ryneku, i mjesto za zabavu, opština grada iznajmljuje lokale umjetnicima po veoma niskim cijenama. Sada je tu veliki broj malih galerija, neobičnih kafića, šoping mjesta. Takođe, ovdje možete pronaći obućara, krojače, keramičare, različite male radionice u kojima se proizvode unikatne stvari. Grad nastoji ovaj okrug učiniti mjestom “neobičnih zanimanja”, i privući kako investitore i turiste, tako i nove stanare.
Značajnu ulogu u povezivanju dugogodišnjih stanovnika naselja sa gradskom upravom ima “Łokietka 5 – Infopunkt Nadodrze”. Infopunkt se bavi društvenim, kulturnim i ekonomskim projektima i predstavlja neformalno središte za društvenu integraciju, mjesto susreta i razmjene informacija. Jedan od projekata koje je Infopunkt sproveo bio je i “Galerija na otvorenom”. U sklopu projekta mladi umjetnici pomagali su starijim sugrađanima i vlasnicima radnji da dizajniraju svoje izloge, kako bi osvježili njihov izgled, i povezali tradicionalno sa savremenim.
Izgubite se u Nadodrze
Ovaj dio grada svakako vrijedi posjetiti i istražiti. Pored lijepih parkova kao što je “Plac Św. Macieja”, možete posjetiti i napuštenu željezničku stanicu “Wroclaw Nadodrze” dizajniranu u njemačkom stilu, ili samo lutati ulicama u kojima ko zna šta vas čeka. Pošto je situacija sada drugačija, nego prije desetak godina, umjesto velikog broja alkoholičara na ulicama naselja, sada su tu moderne prodavnice sa craft pivima, namijenjene potencijalno drugačijoj skupini ljudi. Mada, alkohol je to i dalje. Možete isprobati tradiocionalni romski sladoled, ili posjetiti Riblji šop gdje se svakodnevno prodaje svježi bakalar i skuša. Tu je i tradicionalna pekara, koja postoji od 1979. godine. Izgled ovih radnji, zasigurno će vas privući da ih posjetite, a to je valjda i ono što se i očekuje?
U čemu je problem?
Proces revitalizacije Nadodrze još uvijek traje. Iako se sada čini da Infopunkt igra značajnu ulogu i brine o prvobitnim stanarima naselja i održava komunikaciju, postavlja se pitanje kada sve više kapital bude igrao ulogu da li će i dalje situacija biti ista? Problem je i što ovaj proces obuhvata obnovu zajedničkih prostora, i renovaciju zgrada izvana, dok stanje u stanovima unutra ostaje isto. Kada se zgrade renoviraju, povećava se i cijena stanarine, tako je vrlo teško govoriti da do procesa džentrifikacije ako već nije došlo, neće doći. Da li će Nadodrze uspjeti biti koliko alternativno mjesto toliko i dom svojim starijim sugrađanima, godine će pokazati.
