Protekle lokalne izbore obilježilo je nekoliko afera u vezi sa samim sprovođenjem izbornog procesa poput onih u Srebrenici, Doboju i Travniku gdje Centralna izborna komisija BiH (CIK) nije potvrdila izborne rezultate zbog sumnji u regularnost procesa. Bili smo svjedoci govora mržnje i loših izbornih praksi zbog kojih, upozoravaju stručnjaci, povjerenje u demokratski sistem pada na najniže moguće grane.
Piše: Aleksandar Gluvić, MojaBanjaluka.info
Prije početka kampanje pažnju javnosti privukao je sporni spot Ujedinjene Srpske. Video ocijenjen kao govor mržnje odjeknuo je društvenim mrežama i dobio lavinu negativnih komentara. Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, smatra da sporni spot podstiče neprijateljstvo među narodima.
„Jasno je da se u spornom videu na stereotipan i uvredljiv način prikazuju pripadnici određenih naroda u BiH, kao i da se podstiče neprijateljstvo između njih. Međutim, sama stranka nije zbog toga pretrpjela teže posljedice i prevelike sankcije. Čak je na krilima nacionalizma i vidljivosti koja je došla sa tim videom uspjela dobiti dodatne poene u političkoj trci, što je ljudima iz te partije vjerovatno bio i cilj na početku“, objašnjava Lučka.
CIK BiH je donijela odluku o poništavanju ovjera za kandidovanje na izborima, ali je Sud BiH poništio tu odluku i omogućio Ujedinjenoj Srpskoj učešće u izbornoj trci. Stručnjaci ističu da je razlog poništenja odluke nepravilna primjena zakonskih odredbi od strane CIK-a, te da to ne znači da taj govor nije bio govor mržnje ili neprimjeren za političku utakmicu.
„Takvim postupanjem u javnost je poslata poruka da se praktično nekažnjeno može širiti mržnja. Krivica svakako postoji i u samim zakonima, ali moje mišljenje je da je postojala pravna podloga za jače sankcionisanje zbog tog sramnog videa. Samo je pitanje ko želi i smije da to uradi“, završava Lučka.
DEMOKRATSKO DNO
Interesantan je i primjer Doboja gdje pojedini kandidati na 22 biračka mjesta imaju 100 odsto glasova među kojima se posebno ističe nosilac liste SNSD-a Sanja Vulić sa nevjerovatnih 22.445 glasova. To bi praktično značilo da je cijelo naselje apsolutno složno i podržava jednog kandidata što je gotovo nemoguće.
„Izbori u Doboju još jednom su pokazali ono što je već odavno poznato, a to je da se demokratija u Republici Srpskoj, ako se tako može uopšte i nazvati, nalazi na samom evropskom dnu. Takve izborne malverzacije nisu viđene niti u jednom evropskom izbornom sistemu i jedina razumna odluka CIK-a bila bi poništavanje izbora u Doboju“, poručuje politički analitičar Darko Kuzmanović.
On dodaje da je scenario viđen u Doboju loša poruka kompletnom demokratskom društvu te da je povjerenje u demokratski sistem palo na najniže moguće grane i biće ga veoma teško povratiti.
POLITIČKO SUČELJAVANJE (NE)POSTOJI
Izborno sučeljavanje kandidata u BiH skoro da ne postoji, pa samim tim se kandidati nisu borili za glasove birača argumentima i idejama, ali jedan od svijetlih primjera je Gradiška. Ova lokalna zajednica imala je dva kandidata za gradonačelnika i čak tri javne debate za vrijeme izborne kampanje.
Mirko Samardžija, jedan od dva kandidata na prošlogodišnjim izborima u Gradišci, ističe važnost javnih debata i iznošenja programa.
„Kampanje su se pretvorile u međusobna prepucavanja kandidata na ličnoj osnovi i argumentovana rasprava je rijetkost. Što se tiče Gradiške, smatram da su izbori korektno održani“, poručio je Samardžija.
Reizabrani gradonačelnik Gradiške, Zoran Adžić, ističe da je ponosan što su pritužbe izostale kada je u pitanju izborni proces u njegovom gradu.
„Gradiška je primjer demokratskog grada“, poručio je Adžić.
PROMJENA IZBORNOG ZAKONA ZA BOLJE SUTRA
Po mjerenju uglednog britanskog magazina „The Economist“ Bosna i Hercegovina se na listi od 167 zemalja svijeta nalazi na 102. mjestu po razvijenosti demokratije, spadajući u grupu država sa „hibridnim režimom“, odnosno onih zemalja koje nisu uspješno obavile tranziciju, te se nalaze negdje između demokratije i totalitarizma.
U takvim sistemima društvo je naviklo na mnogobrojne malverzacije, a stručnjaci ističu da su zbog toga građani BiH odavno izugbili nadu u „bolje političko sutra“.
Anketa koju je Centar za razvoj „Alfa“ proveo uoči lokalnih izbora 2020. godine o angažovanosti građana na političkom planu i izbornim procesima upravo svjedoči takvoj političko-društvenoj atmosferi.
Iz Udruženja kažu da su preko dobijenih rezultata uvidjeli da je većina anketiranih apatična, te da građani ne vjeruju političkim subjektima, a ogorčenost na političke procese je i te kako izražena.
(skala od 1-negacija do 5-potpuno saglasan)
Stručnjaci ističu da je građanima potpuno jasno u kakvoj se političkoj klimi nalaze i da ne žele učiniti mnogo kako bi iz nje izašli. Negativan stav je postao ustaljena praksa i to je ono što nas svakim danom sve više udaljava od nekog boljeg sutra. Sagovornici ističu da se iz „političke magle“ neće izaći dok kao društvo ne budemo spremni na veću angažovanost i akciju.
Promjena Izbornog zakona BiH nasušna je potreba, jer bi, kako kažu stručnjaci, jedino u tom slučaju mogao da se napravi kakav-takav korak naprijed u smislu procesa demokratizacije društva.
„Trebamo svakodnevno ukazivati na negativne aspekte u političkoj praksi i na taj način nuditi alternativu. Od izuzetnog je značaja komunikacija sa građanima preko svih nivoa vlasti, jer glas naroda se mora čuti i uvažiti. U suprotnom ćemo zapasti u još veću letargiju, a to naprosto ne smijemo da dozvolimo“, poručuju iz Centara za razvoj „Alfa“.