Mirko Despić, direktor Jahorina Film Festivala koji je nedavno održan na Palama, rekao je za portal eTrafika.net da je u svakom trenutku veoma važno ukazivati na potrebu za očuvanjem životne sredine i prirodnih bogatstava u BiH.
Ona je naveo da se u BiH svakodnevno zloupotrebljava priroda i da svi moramo da se trgnemo i damo svoj doprinos u njenom očuvanju. Prema njegovim riječima, to je i cilj Jahorina Film Festivala, koji je poslije Sarajevo Film Festivala, najveće filmsko dešavanje u BiH.
“Ideja samog festivala je da stvaranjem i prikazivanjem ekološkog i turističkog filma pružimo i naš mali doprinos tome da mjesto u kome živimo, država u kojoj živimo, pa i planeta na kojoj živimo postanu bolje mjesto sve nas. Ovo je naš način da pokažemo sve ekološke probleme u BiH, ali i na cijeloj planeti kroz eko filmove iz mnogih zemalja svijeta”, rekao je Despić za naš portal.
Koliko ste do sada uradili na razvijanju svijesti ljudi u BiH o značaju očuvanja prirode?
Prije svega mi pokušavamo da kroz veliko medijsko izvještavanje skrenemo pažnju na probleme sa kojima se suočavamo kada govorimo o zaštiti životne sredine. Moram napomenuti da je do 2007. godine kad je počeo festival, proizvodnja filmova o ekologiji na ovom području bila na veoma niskom nivou, ovakvi filmovi su se radili sporadično u BiH i više su to bile televizijske priče. Tako se domaći filmovi u početku nisu ni mogli takmičiti sa stranim i morali smo odvajati nagrade, da bismo danas došli u situaciju u kojoj filmovi iz BiH stoje rame uz rame sa najvećim svjetskim produkcijama kao što je Nacionalna Geografija. Ovo je pokazatelj da smo mnogo uradili na podizanju svijesti kod ljudi o samoj potrebi snimanja eko filmova, kao i što smo produkcijom i njihovim prikazivanjem na televiziji uspjeli da ukažemo na neke ekološke probleme sa kojima se BiH suočava. Takođe, sve veći broj ljudi je u prilici da vidi kako se to treba boriti protiv zagađenja i na koji način radi država na zaštiti životne sredina, kao i kakav doprinos svi mi možemo da damo.
Osjete li se promjene u razmišljanju ljudi nakon gledanja ovakvih filmova i ukazivanja na važnost očuvanja životne sredine?
Svakako. Mnogi sa festivala odlaze pod utiscima i mogu da kaže da smo mnogo uticali na promjenu razmišljanja kod ljudi i okretanje BiH ka turizmu kao prosperitetnoj grani na koju može da se osloni, što sa sobom donosi i veću brigu o životnoj sredini jer znamo da turizam bez ekologije ne može da opstaje. Ovo je jako dobro prikazano na jednom filmu koji smo imali na festivalu gdje se domorodačko stanovništvo na Andima bori protiv silnog otpada koji ostavlja veliki broj turista koji dolaze da vide ostavštine drevnih Maja. I ovo je najbolji primjer sklada između čovjeka (domorodaca) i prirode, koji bez obzira na sve ne narušavaju eko sistem. Isto tako i mi ako želimo da se bavimo turizmom moramo obučiti svoje stanovništvo kako da se bori za očuvanje prirodne sredine da bi turisti dolazili, a mi i dalje imali lijepu prirodu.
Može li se reći da Jahorina Film Festival doprinosi promociji turizma BiH u svijetu?
Naravno da može, jer na samom festivalu okupi se mnogobrojni ljudi iz svih branši, ne samo filma, gdje održavamo okrugle stolove o zaštiti životne sredine, ali i promovišemo turističke potencijale, što svi gosti kasnije nose sa sobom u svoje zemlje.
Rekli ste da turizam i ekologija idu jedno uz drugo, a u sklopu festivala imali ste sekciju „Ekologija duše“ odnosno filmove koji svojom tematikom skreću pažnju na potrebu očuvanja prirodne okoline i na čistotu ljudske duše. Koliko je bitno da se napravi taj sklad između čovjeka i prirode?
To zaista ide jedno sa drugim i budući da smo dobijali filmove koji govore o čistoti ljudske duše i tome kako se odnose prema prirodi, te da ti filmovi imaju za cilj da promovišu sklad između čovjeka i prirode, morali smo da uvedemo tu kategoriju gdje je čovjek u prvom planu i njegov odnos prema prirodi. Dobili smo mnogo dobrih filmova prema kojima ne možete ostati ravnodušni. Kad je u pitanju BiH, posmatrajući je kao cijelinu svi smo mi i uzvodno i nizvodno, i jedni druge zagađujemo, i jednostavno moramo da se dogovaramo kako da riješimo probleme, pogotovo imajući u vidu mogući razvoj turističke privrede i ugroženost svih prirodnih ljepota koje nas okružuju.
Kakav odnos kod nas ljudi imaju prema samoj prirodi?
To nema pravila, i upravo se zbog toga trudimo da uključimo što veći broj ljudi u ovu priču i pokušamo što više stanovnika BiH da osvijestimo o potrebi za življenjem u skladu sa prirodom. Vidjećete širom BiH i ovakvih i onakvih primjera. Mi dodjeljujemo i nagradu za najbolji ekološki projekat i želimo da istaknemo važnost odnosa prema prirodi i sve više ljudi se uključuje od školskih do velikih projekata, koji u prvi plan stavljaju naš odnos prema prirodi.
Da li se kod nas dovoljno posvećuje pažnje razvoju turizma i ekološkim pitanjima?
Sve zavisi koliko se pojedine institucije, ali i pojedinci angažuju, ali mislim da ne možemo da se pretjerano hvalimo velikim uspjesima na tom planu. Mi upravo zbog toga pokušavamo da manje projekte učinimo dostupnim javnosti. Iskreno, BiH je daleko od željene situacije, ali ohrabruje da se sve više radi na očuvanju životne sredine i da se sve veći značaj pogotovo u FBiH.
Prema Vašem mišljenju, koji su to načini kojima bi se moglo uticati na poboljšanje eko i turističke situacije u BiH?
Pazite, mi smo odlučni u tome da damo svoj doprinos na ovaj način i imamo više sličnih projekata koji bi doprinijeli razvoju, pogotovo kad se radi o međuentitetskim projektima. Ipak, moram da napomenem da je to kod nas grana u začetku jer smo imali velika ratna razaranja i tada se nije vodilo računa o prirodi. Trenutno je važno da u prvi plan stavimo razvoj turističke privrede što će morati postati važna razvojna grana BiH, a s tim ide i zaštita životne sredine. I bitno je da svako u svom domenu da doprinos tome i mislim da će tek tad stvari doći, koliko toliko, na svoje.
Za kraj, možete li izdvojiti neka mjesta u BiH o kojima bi se morala posvetiti znatno veća pažnja, kako zbog očuvanja prirode tako i zbog razvoja turizma?
Postoji veliki niz primjera, krenuvši od nacionalnih parkova gdje trebamo da ukažemo na mnoge probleme. U Nacionanom parku Sutjeska siječe se šuma Perućice, što je katastrofalno i mi pokušavamo o tome da napravimo film i tako skrenemo pažnju. Zatim, zaštićena područja poput Hutovog blata, koje je ugroženo izgradnom elektrana, kao i mnoge pećine koje su jedinstvene u svijetu. Da ne pominjem grad Sarajevo koji je najveća turistička destinacija. Ono što je sad jako bitno jeste da se kampanjski krene u razvoj turizma i da napravimo što ljepšu i čišću sredinu za sve nas koji živimo ovdje, ali i one koji su u prolazu.
eTrafika.net – Milovan Matić