Solarni paneli koji su donijeli svjetlost mnogim povratničkim porodicama u Zapadnoj Krajini i Hercegovini, promocija turizma i prirodnih ljepota BiH, te jedan od, sad već najpoznatijih festivala na ovim prostorima, “Desant na Drvar”, samo su neke od akcija koje sprovodi u djelo Regionalni razvojni centar iz Drvara.
Ova organizacija je jedna od onih koje već godinama pokušavaju da pomognu svima kojima je to potrebno, a njihov zadnji projekat u kome su doveli struju u kuće zaboravljenih povratničkih porodica samo su jedan od takvih primjera.
Članovi Regionalnog razvojnog centra su prošlog mjeseca završili sa prvim dijelom postavljanja solarnih panela kojima je omogućeno da trinaest, do tada zaboravljenih porodica, zauvijek ostavi iza sebe život u mraku.
Šef kancelarije ove organizacije Nebojša Jovičić objasnio nam je da je napokon završen pilot projekat postavljanja solarnih panela za ljude koji su se vratili na svoja ognjišta i koji su imali vrlo malo izgleda da će ikad dobiti struju, jer, kako kaže, ni jednoj elektrodistibuciji to nije bilo isplativo.
“Mi smo iz te potrebe zajedno sa UNDP-om realizovali ovaj projekat koji je od velikog značaja za mnoge porodice. Prvobitni plan je bio da se struja uvede u deset kuća, ali mi smo uštedama uspjeli da postavimo solarne panele u trinaest domaćinstava. Ovaj projekat ima višestruki značaj jer su ovim ljudima stvoreni osnovni uslovi za život koji su potrebni u 21. vijeku. Mnogim staračkim domaćinstvima život je dovođenjem struje uveliko olakšan, a višečlanim porodicama sa mladim ljudima koji imaju stoku stvoreni su uslovi za razvijanje poljoprivrede. Ujedno se smanjuje siromaštvo, ali i sama zaštita životne sredine”, objašnjava Nebojša.
Prema njegovim riječima na ideju za sam projekat su došli uvidjevši da veliki broj ljudi u BiH nema osnovne uslove za život i nakon obilaska terena u aprilu ove godine su odlučili da odmah startuju sa radom i što prije pomognu onima kojima je to potrebno.
Regionalni razvojni centar ne poznaje nacionalnosti i pomaže svim ljudima koji su ugroženi, pa su tako do sada strujom obradovali povratničke porodice iz Glamoča, Bihaća, Drvara, Stoca i Berkovića.
“Mi radimo sa ljudima različitih nacionalnosti, i nismo se opredijelili samo na jedan narod. Dodao bih da pored toga što smo pomagali domaćinstvima širom BiH da dobiju struju mi smo solarne panele postavljali i u škole, naručito u nerazvijenim opštinama. Tako smo radili škole u Kupresu, Bosanskom Petrovcu, Petrovcu i Driniću. Nakon postavljanja solarnih panela stvorene su velike uštede u školama, čime su nastali uslovi da se poboljša i nastava. Zatim poboljšani su uslovi boravka djece u školama koje su bile toplije, a uz to uspjeli smo i da zamijenimo stolariju”, ispričao je Nebojša za naš portal.
Njihov plan je da naredne godine obezbjede struju preko solarnih panela za još 25 kuća u kojima povratničke porodice više od 15 godina koriste svijeću.
Težak položaj mladih
Bogdan Runić, koji je takođe član Regionalnog razvojnog centra ispričao nam je da oni pored postavljanja solarnih panela pokušavaju da kroz razne projekte i akcije pomognu kako starim i nemoćnim osobama tako i mladima, posebno sa područja Zapadne Krajine.
“Mlade porodice na području zapadnokrajiških opština su zaista rijetke i mi pokušavamo da pomognemo mlade ljude koji će biti jednog dana nosioci zajednice kolika god da ona bude. Do sada smo mnoge povratnike podstakli i pomogli da na ovim prostorima počnu sa sopstvanim biznisom”, rekao je Bogdan.
On nam je ispričao da svaka povratnička porodica ima težak život jer je proces integracije uvijek dug i naporan, ali i da je ova kriza sve još više otežala.
“Da je život težak, zaista jeste. Mi stalno pokušavamo da nešto promijenimo na bolje ali ono što je bitno jeste da zajednica mora da ima kritičnu masu mladih ljudi koja bi gurala ka boljitku, i to je taj nedostatak svih malih sredina kakve su naše, jer mladi odlaze i mnogi se ne vraćaju. Iskreno, ovdje se danas sve svelo na pitanje radnih mjesta, da li ona podrazumijevala sjedenje u kancelarijema ili cijepaje drva, to više nije bitno, važno je samo da se radi”, naglašava Bogdan i dodaje da je bitno da se svaka od malih opština okrene sama sebi i pokušata iskoristiti resurse koje ima, jer je iluzorno očekivati da će neko doći sa strane i ulagati.
Članovi ove organizacije kažu da, i pored mnogih uspješnih projekata, njihov rad nisu prepoznali u državnim i entitetskim institucijama, te da od njih i nemaju neku posebnu podršku. Oni tvrde da od države podršku mogu očekivatai samo političke partije ili neki veliki ekonomski subjekti, a pošto oni ne predstavljaju ni jedno ni drugo, onda je logično da ta pomoć izostane.
Desant na Drvar
Među aktivistima po kojima je Regionalni razvojni centar poznat je svakako i “Desant na Drvar”, trodnevni festival na kojem mještani zapadnokrajiških opština imaju jedinstvenu priliku da uživaju u muzici nekih od najpoznatijih muzičara sa prostora bivše Juge, ali i da se upoznaju sa važnosti očuvanja životne okoline i zaštite turističkih potencijala.
“Zvijezda ovogodišnjeg festivala, do sada najvećeg, bio je Rambo Amadeus koji je inače i kum festivala i koji kod nas svira džabe. Uz to ove godine smo i izlagali solarne proizvode gdje smo ukazivali na značaj ekologije i promovisali energiju sunca. Pa smo tako pekli jagnje na ražnju uz pomoć sunčeve energije, imali solarni roštilj, kuvali kafu i mnogo toga, a sve uz pomoć sunca. Uz to na festival smo dovodili paraglajdere da promovišemo i taj vid turizma, imali izlete u Titovu pećinu i nadamo se da će u budućnosti festival da nastavi da se kreće u pravcu ukazivanja na značaj ekologije i tuizma”, rekao je Nebojša.
Festival traje već osam godina, ali je u zadnje dvije godine dobio na značaju i sve više je orjentisan na promociju turističkih vrijednosti, ne samo Drvara već i okolnih gradova.
“Cijela priča o festivalu je krenula iz ljubavi prema rock ‘n’ rolu, a zadnjih godina to je dobilo mnogo veći značaj. Sve više se susrećemo sa pozitivnim kritikama, najviše zbog toga što se trudimo da dovedemo dobre bendove i ponudimo šarolik sadržaj”, ispričao je Nebojša.
On je naglasio da pored svih problema sa kojima se susreću ljudi sa ovih prostora, kako u Drvaru, tako i u ostalim zapadnokrajiškim opštinama, pomirenje već odavno prestalo da predstavlja problem.
“Pomirenje se desi samo od sebe. Mi smo prije radili projekte koji su promovisali suživot, ali prvi put kad su se ljudi počeli spajati kroz biznis, sport, kulturu, pa i miješane brakove sve je opet došlo na svoje”, kaže Nebojša i dodaje da je ispred nekad poznatog i rado viđenog Drvara dug put obnove, ali ne i nedostižan.
“Šansa uvijek postoji, ali to je toliko dugotrajan proces. Ljude bi sigurno trebalo restartovati pa da od nule krenemo sa izgradnjom identiteta grada. Sigurno je da Drvar neće biti opet onako prepoznatljiv po NOB-u, ali toga se ne treba stidjeti i treba uz to promovisati sve trenutne ponude ovog grada. Turizam je jedna od grana koja nudi svijetlu budućnost Drvaru jer je mnogo stranaca koji su izrazili želju da žive ovdje zbog hrane, vazduha i klime i to je nešto što treba isticati”, zaključio je Nebojša.
Za veliki broj ljudi koji žive u Drvaru Regionalni razvojni centar je još uvijek nepoznanica, a kako su nam rekli članovi ove organizacije, Drvarčani nisu ni za 15 godina shvatili kakav NVO imaju u svom gradu, a koji radi na prostoru cijele BiH. Ipak, ta se slika polako mijenja, ali trebaće vremena da svi shvate značaj onog što su do sada uradili ovi ljudi.
Pogledajte zanimljiv film koji je snimljen za vrijeme postavljanja solarnih panela:
eTrafika.net – Milovan Matić