Radomir Nešković, politički analitičar i profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci govori o institucionalnoj krizi u BiH, uticaju međunarodne zajednice i neozbiljnosti političara da se upuste u rješavanje problema na nivou države.
U intervjuu za eTrafiku Nešković je kazao da u BiH ne postoji volja da se okonča agonija koja traje više od jedne godine, a najveće krivce pronalazi u domaćim političarima koji vlast bukualno pretvaraju u lično vlasništvo.
1. Prošlo je već godinu dana od izbora, a BiH još uvijek nije formirala vlast na nivou države, kakvo je Vaše mišljenje o trenutnoj krizi u zemlji?
Nešković: Neformiranjem Savjeta ministara vladajuće političke elite su demantovale same sebe, jer su godinama zahtijevale da se ovlaštenja za vođenje države prepuste domaćim snagama i da se međunarodni faktori više ne miješaju. Događaji su pokazali da domaće elite nisu u stanju da se dogovore o bilo kom pitanju i da same nisu u stanju da efikasno vode državne poslove.
2. Koliko će to imati uticaja na dalji proces integracija BiH u EU?
Nešković: Bosna i Hercegovina je na samoj nuli kada je riječ o evropskim integracijama. Ovom krizom BiH neće pokvariti dosadašnje rezultate kojih uopšte i nema. Činjenica da su dva izvještaja Evropske komisije negativna o napretku BiH govori sama za sebe. Integracioni procesi suprotni su interesima vladajućih elita, naročito u oblasti monopola na tržištu i raspolaganja javnim finansijama i zato su vladajuće elite formalno za intgeraciju u EU, a praktično čine sve da ova integracija bude što kasnije ili da je uopošte i ne bude. Nažalost BiH je na posljednjem mjestu kada je riječ i evropskim integracijama, jer nije ispunjen osnovni uslov, a to je spremnost i komptetentnost vlasti da vrši reforme društva i države.
3. U vrijeme ekonomske krize kada zemlje kao što je BiH opstaju na osnovu međunarodnih zajmova, kakve posljedice mogu nastati ukoliko BiH zbog nemogućnosti da uspostavi vlast ne dobije novac iz predpristupnih fondova EU?
Nešković: Nijedna ozbiljna država koja ima odgovornu vlast ne uzima međunarodne zajmove za pokrivanje tekućih budžetskih troškova, međunarodni zajmovi se uzimamaju za investicije, a ne za tekuću javnu potrošnju. IPA fondovi služe da pomognu državama potencijalnim kandidatima i zvaničnim kandidatima da riješe probleme u državi i društvu i izgrade konvergentan sistem sa EU kako bi mogle postati članice. BiH ima problem i oko preuzimanja ovih sredstava pomoći, jer se partijskii lideri ne mogu da dogovore u koje projekte će se uložiti sretstva iz IPA fondova. Loše ekonomske posljedice ne zanimaju vladajuće elite, jer one ih i ne osjećaju. Elite radije putem medija stvaraju virtuelno društvo “blagostanja”, “prosperiteta”, “ekonomskog napretka” i prikrivaju realno stanje, jer je obmanjivanje naroda mnogo lakši posao, nego rješavanje realnih ekonomskih problema.
4. Koliko je BiH unazađena tokom ove godine dana zbog krize u konstituisanju vlasti i kako na BiH gledaju potencialni strateški partneri i strani investitori?
Nešković: Država koja je zadnja na Blakanu po svim ekonomskim i političkim parametrima teško može biti unazađena, gubi se i ono malo rejtinga što ga je država imala, stranih investicija nema i one se nikada ne realizuju u nestabilnim državama. Investiranje stranog kapitala svodi se na eksploataciju prirodnih resursa i ubiranje profita, a ulaganja industrijskog kapitala nema, pa se strana ulganja u BiH svode na kolonijalni model.
5. Iako je međunarodna zajednica još uvijek prisutna u BiH vidimo da je njen uticaj smanjen. Koliko je BiH, po Vama, održiva bez uticaja spoljnih faktora ako vidimo da se godinu dana političari u BiH ne mogu dogovoriti oko raspodjele vlasti?
Nešković: Bez snažnog prisustva i djelovanja međunarodnih subjekata, Savjeta za primjenu mira i Visokog predstavnika BiH ne može funkcionisati i ne može opstati. Sve dok je na snazi Dejtonski sporazum nužno je djelovanje međunarodnog faktora. Briselska faza nije ništa drugo, nego četvrta faza Dejtonskog sporazuma. Evroposki predstavnik Sorensen neće moći postići rezultat bez snažne podrške Visokog predstavnika i Savjeta za primjenu mira, a evropski principi ne mogu zamijeniti principe Dejtonskog sporazuma. Potpuno povlačanje stranog faktora i prepuštanje vlasti domaćim političarama imaće za posljedicu potpuni kolaps državne vlasti i međunacionalne sukobe.
6. Po Vašem mišljenju postoji li neki međunarodni uticaj za neformiranje Savjeta ministara i ko je osnovni krivac što do toga nije došlo?
Nešković: Međunarodni uticaj ne postoji, a glavni krivac su rukovostva političkih partija koje su pobijedile na izborima prošle godine.
7. Da li je trenutno moguća intervencija Visokog prestavnika Valentina Incka i kakve bi posljedice ona donijela sa sobom?
Nešković: Mislim da ne, jer njegov je mandat da intreveniše kada je ugrožen Dejtonski sporazum, neformiranje Savjeta ministara nije ugoržavanje Sporazuma. Postojala je situacija kada je HDZ u kantonima blokirao proces izbora delegata u Doma naroda Parlamenta FBiH, te je tada Visoki predstavnik reagovao i formirana je Vlada FBiH. U slučaju Savjeta ministara nema mandat ni razloge da interveniše, jer ‘postojeći savjet može da radi sve do izbora novog.
8. Stanje bez vlasti na nivou države, koliko je ojačalo same entitete i da li su RS i FBiH na neki način iskoristile trenutnu situaciju?
Nešković: Velika je zabluda vjerovanje da se slabljenjem državne vlasti na nivou BiH može ojačati državnost entiteta i da entiteti mogu da profitiraju ako ne funkcioniše državna valst u BiH. BiH je federativna država u izgradnji gdje entiteti ne mogu poništiti vlast na nivou BiH, niti vlast na nivou BiH može poništiti entitete, jer postoji federalni balans dva nivoa državne vlasti. Blokadom evropsklih integracija gube svi i entiteti i institucije na nivou BiH.
9. Da li su predizborna obećanja stranačkih lidera u BiH o jačanju entiteta i eventualnom stvaranju trećeg imale i imaju značaj u neformiranju vlasti na nivou države i slabljenju državnih institucija?
Nešković: Formiranje trećeg ( hrvatskog) entiteta je suprotno Dejtonskom sporazumu i imalo bi teške polsjedice po Republiku Srpsku. Srpska sada ima ovoliko vlasti samo zato što nema trećeg, hrvatskog entiteta, jer formiranjem tri entiteta nastao bi i četvrti (Distrikt Sarajevo). Ukupnu političku cijenu prekomponovanja BiH platila bi Republika Srpska, jer bi njen uticaj sa 50% opao na 25%. Nije moguće formirati treći (hrvatski) entitet bez negativnih posljedica po Republiku Srpsku. Zagovaranje trećeg entiteta imalo je direktan negativni uticaj na formiranje Savjeta ministara i na slabljenje institucija na nivou BiH. Nažalost u javnosti se prećutkuju negativne posljedice koje bi nastale po Republiku Srpsku kada bi se formirao treći entitet, a nijedan medij nije dao prostor da se negativni aspekti trećeg entiteta objasne javnosti.
10. Poslije ovoliko neuspjelih pregovora, šta bi se prema Vama, trebalo dogoditi da se preveziđe ova institucionalna kriza?
Nešković: Vladajuće elite u BiH osvajanje vlasti na izborima ne shavataju kao balans prava i odgovornosti. Kada na izborima dobijete pravo da vršite vlast vi imate i obavezu i odgovornost da je vršite.U BiH se pravo vršenja vlasti pretvara u vlasništvo nad vlašću u stilu “ osvojio sam vlast mogu da radim šta hoću vlast je moje vlasništvo”. Trebalo bi uvesti rok do koga se mora formirati vlast, a ako se ne formira tada bi se partije kažnjavale oduzumanjem određenog broja mandata.
eTrafika.net – Milovan Matić