Pravo da biramo i da budemo birani. U ove bi riječi stalo osnovno kada govorimo o učešću u javnom i političkom životu. Za osobe s invaliditetom, činjenica da ova kategorija nije dovoljno vidljiva u programima političkih subjekata koji vladaju ili teže da vladaju Bosnom i Hercegovinom, jasno je – teško da imaju šta birati.
Piše: Ana Kotur; Foto: Ajdin Kamber – Fotobaza.ba
„Pitanje invalidnosti u programima političkih partija često se provlači samo kroz socijalnu zaštitu. Međutim, pitanje invalidnosti jeste pitanje ljudskih prava i tiče se svih oblasti kao što su: obrazovanje, kultura, zapošljavanje, i tako dalje“, na početku razgovora će Dušica Lipovac, aktivistica u oblasti ljudskih prava osoba s invaliditetom i nekadašnja kandidatkinja na listi Ujedinjene Srpske.
Ujedinjena Srpska je politička opcija koja ima Program za izjednačavanje mogućnosti lica s invaliditetom u Republici Srpskoj, što se čini jedinim aktom koji bar na prvi pogled, uvažava ljudska prava ove populacije. Dokument datira iz 2020. godine, a sagovornica napominje da je rezultat mentorskog programa „Više od kvote“, koji je pohađala.
„Kada se osobe s invaliditetom uključe istinski u politički život, stavljajući po strani lični interes, tada i pojedine političke partije počinju više razmišljati o pravima osoba s invaliditetom, a samim tim ih uključuju u programske dokumente, ali sve to još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. Upravo smo mi ti koji iniciramo izradu posebnih dokumenata ili integraciju naših prava u postojeće strategije političkih partija“, kaže ona.
Jedna lasta ne čini proljeće, ali je ipak novina u tradicionalnom pristupu invaliditetu. Ova politička opcija se u nekoliko svojih ključnih akata poziva na „civilizacijska dostignuća u domenu ljudskih prava i sloboda“, kao i njihov dugogodišnji koalicioni partner – Savez nezavisnih socijaldemokrata, kojem su programski ciljevi „izgradnja i jačanje demokratskih institucija, države blagostanja i socijalne pravde putem parlamentarne demokratije i vladavine prava, ostvarivanje prava i sloboda građana predviđenih Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, bez diskriminacije po bilo kom osnovu“. Takođe, članarinu u ovoj političkoj stranci ne plaćaju članovi porodica ratnih vojnih invalida, a u okviru usvojenih programskih principa na Šestom saboru u Laktašima održanom 2018. godine, obavezuju se na usmjeravanje posebne pažnje na mlade osobe s invaliditetom.
Pravedno društvo jednakopravnih ljudi osnov je zagovaračkih aktivnosti i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, te se ova politička opcija poziva i na „žurno otklanjanje svih oblika diskriminacije svakoga stanovnika Bosne i Hercegovine“. U Smjernicama, načelima i ciljevima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022. – 2026. godine, posebno naglašavaju nužnost jačanja efikasnosti institucija nadležnih za zaštitu i promociju ljudskih prava. I u Programu XIII. sabora, polazeći od ravnopravnosti „kao temeljnog ljudskog dobra“, koje uključuje ravnopravnost različitih socijalnih i regionalnih skupina, u dijelu socijalne politike, zalažu se za pravednu socijalnu politiku, koja mora osigurati pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba obiteljima koje imaju djecu s posebnim potrebama…, invalidnim osobama, itd, a dalje i za zdravstvo koje posebno skrbi za zdravstvenu zaštitu invalida, među drugim kategorijama.
Da ovo nije tako neuobičajena praksa, smatra i Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, master pravnik iz uže naučne oblasti ustavnog prava.
„Svakako da bi za konkretan i detaljan odgovor valjalo napraviti podrobno istraživanje svih dokumenata političkih partija u BiH, bar onih najvećih, uključujući i eventualne inicijative koje nisu realizovane. Međutim, na osnovu ranijih istraživanja u kojima sam učestvovao, mogu da kažem da određene partije u svojim dokumentima posmatraju osobe sa invaliditetom kroz prizmu osiguravanja socijalne zaštite ili socijalnih usluga ili kroz prizmu kategorija kao što su ratni vojni invalidi“, kaže on.
Jedan od ciljeva Stranke demokratske akcije slijedi već navedene primjere – rad zasnivaju na uvažavanju i poštivanju, te zalaganju za unapređenje osnovnih ljudskih prava i temeljnih sloboda čovjeka i građanina u skladu sa međunarodnim dokumentima kojima se definiše ova oblast, …borbu protiv svih oblika diskriminacije i socijalne isključenosti, što će, naglašavaju u Statutu, ostvariti učešćem na parlamentarnim izborima, u organima vlasti, saradnjom sa političkim i nevladinim organizacijama i udruženjima građana, pojedincima, učestvujući u oblikovanju javnog mnijenja, kao i drugim oblicima demokratskog parlamentarnog i vanparlamentarnog djelovanja.
Postavljeni cilj razrađuju u Programskoj deklaraciji iz 2023. godine, u okviru koje posebno obrađuju statusna prava ratnih vojnih invalida, mirnodopskih vojnih invalida i boračke populacije.
Ova kategorija u fokusu je interesa i Partije demokratskog progresa, koja u Programu obnove iznosi, kako sami navode, optimistične pretpostavke za zapošljavanje boračkih kategorija, ali i navodi neke aktivnosti u dijelu ovog dokumenta koji nazivaju Obnovom lične i socijalne sigurnosti i zdravstvene politike – „Zdrava i sigurna budućnost“, s fokusom na invalidnini kao socijalnom davanju bez razlike u odnosu na uzrok invaliditeta, radnoj aktivnosti osoba s invaliditetom zasnovanoj na procjeni preostale radne sposobnosti, te regulacijom socijalnog preduzetništva. Iako je ova partija proglašena „jedinom koja ima kompletan program za osobe s invaliditetom“, u okviru istraživanja provedenog prema projektu „Ravnopravno različiti“, koji je podržala Europska unija, ostaje nejasno na osnovu čega je takav epitet dodijeljen tek djelimično dotaknutim pitanjima od interesa za ljudska prava osoba s invaliditetom.
„Osobe sa invaliditetom bi trebalo kroz akte partija posmatrati kao regularne učesnike svih političkih procesa i lica prema kojima bi diskriminacija morala biti otklonjena, a ne samo npr. kao korisnike određenih usluga. Iz toga je jasno da je potrebno perspektive partija okrenuti ka nedovoljnom učešću osoba sa invaliditetom u političkim procesima i nedostatka zastupljenosti unutar partija i političkih struktura u smislu njihovog broja, prava i potreba, a to bi svakako trebalo na pravilan način adresirati u aktima, odnosno usaglasiti sa međunarodnopravnim okvirom“, objašnjava Lučka.
Ističe, važno je da se akti političkih stranaka odnose na ravnopravnost građana i ostvarivanje ljudskih prava svih grupa stanovništva u Bosni i Hercegovini, da zabranjuju diskriminaciju i da zastupaju gledište ljudskih prava, ali i da pređu preko praga opšte norme.
„Izražavanje načelnog poštovanja ravnopravnosti nije dovoljno kako bi se osiguralo da osobe sa invaliditetom stvarno imaju jednake mogućnosti. Zato su potrebne konkretne politike i mjere koje će adresirati specifične prepreke s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju. Potrebno je, na primjer, promijeniti koncept posmatranja invaliditeta u svim aktivnostima, u svakom trenutku djelovanja i izmijeniti strateški okvir partijskih aktivnosti u pravcu integracije osoba sa invaliditetom na ravnopravan, jednoobrazan način koji nije zasnovan na ad hoc aktivnostima i mjerama. Ovo treba da ide od pristupačnosti u svim oblicima do osiguravanja posebnih kvota, kako u organima političkih partija tako i u rukovodstvu stranke“, zaključuje on.
Jedna od ad hoc aktivnosti s kojom je javnost bila u značajnoj mjeri upoznata je i objava fotografija iz Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić, koje je na Međunarodni dan prava djeteta 2019. godine objavila istaknuta članica Naše stranke, Sabina Ćudić. U politici „Društvo pravde, svima“, iz 2022. ova politička opcija konstatuje sistemsku diskriminiaciju u pogledu osoba s invaliditetom, ekonomsku diskriminaciju ove kategorije i navode da je potrebno napasti ovu dimenziju diskriminacije jasnim politikama. Politika „Pomoć u skladu s potrebom“, s druge strane, značajno naglašava „direktnu skrb i socijalno aktiviranje kao centralnu tačku budućeg pristupa“ ovoj grupi. Pokrenuli bi, navode između ostalog, i približavanje prava osoba s različitim uzrocima invaliditeta, iako je jedna od ključnih preporuka UN Odbora za prava osoba s invaliditetom Bosni i Hercegovini, potpuno ukidanje diskriminacije u ovoj oblasti.
Socijaldemokratska pratija Bosne i Hercegovine u svom se Programu zalaže za adekvatnu nadoknadu i socijalnu potporu nezaposlenima, nemoćnim i osobama sa invaliditetom, teže stvarati uvjete i sredstva zaštite posebno starih, osoba sa invaliditetom i nezaposlenih, ne trpe diskriminaciju po osnovu invaliditeta i žele optimizirati brigu o osobama s invaliditetom.
Kako navedoše naši sagovornici, za prvi dobar korak bi se i političkim partijama čiji su akti predmetom razmatranja u ovom tekstu, ali i drugima, moglo uzeti – pristupačna lokacija organa različitih razina kao dosljedno primjenjivanje i stvarno razumijevanje napisanog u strateškim dokumentima.
Ovaj tekst nastao je nakon treninga Fondacije Mediacentar o konstruktivnom i eksplanatornom izvještavanju o izborima.