Iako se o osnivanju banke humanog mlijeka u Republici Srpskoj govorilo godinama, kao o nečemu što je neophodno za prijevremeno rođenu djecu, ali i njihove majke, odziv majki dojilja je loš. Trenutno samo dvije majke doniraju humano mlijeko, a od početka rada banke bilo je ukupno 14 donatorki.
Piše: Snježana Aničić Petković; Foto: Alma Hasanović – Fotobaza.ba
Banka je zvanično otvorena prije dvije godine na Univerzitetsko kliničkom centru RS, a prošle godine je počela sa prikupljanjem prvih količina mlijeka. Sredstva za osnivanje prve banke prikupljana su u sklopu humanitarne akcije „S ljubavlju hrabrim srcima”, krajem 2020. godine, a sredstva su donirali građani i Vlada Republike Srpske.
Prema mišljenju pedijatrice Biljane Suzić, koja je subspecijalista ishrane na Klinici za dječje bolesti Univerzitetsko kliničkog centra RS, razlog za slab odaziv majki dojilja je vjerovatno loša informisanost. Dodaje da u prilog ne ide ni činjenica da se mlijeko trenutno prikuplja samo na području Banjaluke.
„Vjerovatno ih dosta ne zna da mogu donirati višak svog mlijeka i kako to funkcioniše, te da ne moraju dolaziti u Kliniku da bi donirali svoje mlijeko. Medicinske sestre odlaze kući po mlijeko, one im donose sterilne bočice, sredstva za higijenu, uputstva za prikupljanje, rukovanje i čuvanje mlijeka u kući. U porodilištima, savjetovalištima za dojenčad se jako malo govori o mogućnosti doniranja. Svakako bi pomogle i pisane informacije o banci mlijeka“, objašnjava doktorica Suzić.
Trenutno ne postoji mogućnost da se organizuje prikupljanje mlijeka i u drugim sredinama, ali se nadaju da će u budućnosti i to biti moguće.
„U banci se trenutno nalazi 61.065 litara doniranog mlijeka plus određene količine koje se nalaze u zamrzivačima majki kod njihovih kuća. Ukupno je skupljeno 107.675 litara doniranog mlijeka plus količine koje još nisu dopremljene. To jesu dovoljne količine da se zadovolje prioritetne grupe bolesne djece (prijevremeno rođena djeca tolerišu samo manje volumene hrane). Poslednjih mjesec-dva na odjeljenju intenzivne njege i patološke neonatologije su liječena djeca čije su majke većinom imale dovoljno svog mlijeka, pa je manje korišteno donirano mlijeko“, napominje naša sagovornica.
Zadovoljni su kako sve funkcioniše, iako smatraju da uvijek ima mjesta za napredak. Tvrde da je olakšano skupljanje mlijeka, a skladištenje, pasterizacija i mikrobiološke provjere se rade prema najsavremenijim preporukama i uz najsavremenije aparate. Doktorka Suzić ističe da su se medicinski radnici, koji imaju dodira sa bankom, dobro snašli i dodaje da i drugi treba da budu više uključeni, posebno u porodilištima i savjetovalištima za dojenčad.
„Podizanjem svjesnosti da je humano mlijeko značajno, doprinosi povećanju šansi za preživljavanje prijevremno rođene i teško bolesne novorođenčadi. Kada majka nema svog mlijeka najbolja alternativa njemu je donirano humano mlijeko. Zbog toga je važno doniranje humanog mlijeka. Medijska kampanja bi mogla poboljšati situaciju. Iz dosadašnjeg iskustva to bi moralo imati kontinuitet, bar dok ne zaživi u svijesti svih nas koliki je značaj humanog mlijeka. Svakako bi značajno pomogli i štampani materijali koji sadrže informacije o značaju doniranog mlijeka, načina donacije i koji treba da se dijeli i promoviše u porodilištu, dječjim dispanzerima, školama za trudnice. Takođe potrebno je i organizovanje edukativnih seminara o značaju humanog mlijeka“, govori za kraj.
Iako ističu da im je neophodna pomoć medija, ostaje nejasno zašto je ekipa eTrafike čekala čak dva mjeseca na odgovore iz Klinike, te bila prinuđena da nekoliko puta interveniše i podsjeća na dostavljena pitanja.
Hrana, ali i lijek
Humano mlijeko je hrana, ali i lijek za svu djecu koja su rođena prije vremena i uveliko olakšava majkama koje iz nekog razloga ne mogu da doje svoje dijete. Na primjer, majke mogu da budu životno ugrožene tokom ili nakon trudnoće, zbog čega ne mogu da uspostave laktaciju. Tada je od presudnog značaja banka humanog mlijeka, jer postojeće mliječne formule nisu jednako dobre kao majčino mlijeko.
Majčino mlijeko sadrži antitijela koja štite prerano rođenu djecu, ali i djecu rođenu u terminu, od bolesti i crijevnih infekcija. Dojenje je najbolji izvor djetetove ishrane, jer podstiče razvoj mozga. Prijevremeno rođena djeca ne mogu da sišu, a majke ne mogu obezbijediti dovoljne količine mlijeka, što je ozbiljan problem za djetetov život i razvoj.
Prema svojevrsnom rangiranju ishrane Svjetske zdravstvene organizacije, na prvom mjestu je majčino mlijeko, zatim majčino mlijeko koje majka ostavi u flašici da bi druga osoba hranila bebu, zatim mlijeko druge majke. Na posljednjem mjestu je mliječna formula.
Ukoliko imate višak mlijeka i želite da ga donirate onima kojima je potrebno, sve informacije o samom procesu možete dobiti svaki radni dan od 7 do 15 časova na broj telefona: 051/343-066, ili na imejl: banka.mlijeka@kc-bl.com.