Iako posjeduje izniman potencijal za razvoj, poput zadivljujućih krajolika, netaknute prirode i kulturne baštine, turizam u Glamoču još uvijek nije u potpunosti iskorišten. Glamoč još uvijek čeka da bude otkriven.
Tekst i fotografije: Emel Kovačević
Tri kilometra od centra grada nalazi se najveće jezero u Glamoču, jezero Hrast. Sa sedam bungalova i motelom u izgradnji, potencijalno je mjesto za razvitak i poboljšanje turizma u gradu. Često je posjećeno od strane stanovnika Glamoča, ali rjeđe turista.
„Dva puta sedmično idem tamo da pecam i istražujem to područje. Smatram da bismo mogli osnovati neko ribolovačko društvo koje bi to održavalo. Sigurno bi neki ljudi sa strane koji vole pecanje dolazili tu i uživali u pecanju i okolnoj prirodi. Tako da bi se malo po malo tu razvio turizam“, rekao je Damjan Borković, srednjoškolac koji svoje slobodno vrijeme provodi često u prirodi.
Kod Hrasta ne staju glamočke prirodne ljepote. Ova opština ima i Šatorsko jezero koje dijeli sa Bosanskim Grahovom, na kojem se turizam postepeno počinje razvijati zbog ljepote samog jezera, a i zbog prirodnih ljepota koje ga okružuju.
„Na Šatorsko jezero češće odem da boravim sa prijateljima, noćim i roštiljam. Volim da šetam na tom području netaknute prirode sa drugarima. Na Šatorskom jezeru se već pomalo razvija turizam jer tu svrati dosta motorista koji putuju kroz Glamoč, a osim njih na to područje dolazi dosta naših ljudi koji žele odmor. Mislim da bi trebalo poraditi na reklami glamočkih ljepota za koju možda većina ljudi nije čula“, kazao je Damjan.
Izletište Busija koje je poznato po rok festivalu, malo dalje u šumi skriva jedno od prirodnih bisera, jezero Zmajevac Busija. Svojom ljepotom i bojom šume često u ljetnim danima priziva Glamočake na uživanje. Samir Karahodžić sam je izradio skakaonice i klupe kako bi posjetioci mogli uživati i opustiti se u prelijepoj okolini.
„Smatram da put do jezera Zmajevac Busija treba malo poboljšati, urediti klupe, zakrpiti rupe na cesti i uglavnom urediti kako bi pristup samom jezeru bio bolji. Također, mostove koji su srušeni bi trebalo popraviti i malo bolje učvrstiti. Ista stvar je i za skakaonice i stolove, možda bi trebalo da se ugrade neke prave skakaonice, a ne drvene, jer se iz godine u godinu moraju mijenjati“, rekao je za eTrafiku.
Jezera nisu jedino iskoristivo bogatstvo Glamoča. Pored njih, ova opština ima dosta planina koje bi mogle biti važne za razvoj planinskog turizma. Staretina, Golija, Šator, Blagodija, Slovinj, Vitorog i još nekoliko manjih planina su često neposjećene.
„Što se tiče planinskog turizma, smatram da je najveći problem loša promocija. Treba više da reklamiramo stvari koje nam pruža Glamočko polje. Pojedini ljudi koji vole planine se skupe i odu da uživaju među vrhovima Glamoča, a ponekad se dogode i omanje planinske ture“, rekao je Nikola Matić, koji često odlazi u planine sa prijateljima.
Zbog slabog interesovanja Glamočaka za razvitak i poboljšanje turizma, ovaj kraj i dalje ostaje u anonimnosti pa još uvijek vrijedi izreka poznatog putopisca Evlije Čelebije koji je za njega rekao: „Mjesto u kutu, nikom na putu“.
„Smatram da bi za vrijeme boljih vremenskih uvjeta trebalo organizirati ljetne kampove na nekim manjim planinama koje bi spajale ljude sa istim interesovanjima. Osim toga mogle bi se osnovati i biciklističke staze koje bi vodile do naših planina“, predlaže Nikola.
Osim jezera, planina i ostalih prirodnih ljepota koje Glamoč nije iskoristio, u ovom gradiću nalaze se religijski objekti, spomenici, stare građevine i četiri poznata čuda: kamen na tri piljka, najveći nišan na Balkan — nišan Omer-age Bašića, Stari grad Tabija te rječica koja teče uzbrdo.
„Ako iskoristimo mnogobrojne kulturne spomenike i arhitekturu koja krasi naš grad, mogli bismo razviti turizam koji je ovome gradu isuviše potreban. Smatram da nismo svjesni onoga što imamo, mislim da su strani državljani ti koji bi više cijenili našu kulturni baštinu,“ za eTrafiku izjavila je Irma Isaković, koje je trenutno učenica četvrtog razreda srednje škole „Tin Ujević“ u Glamoču.
U širokom i toplom Glamočkom polju poznato je i arheološko nalazište kod Doma kulture, gdje je smješten kamen iz rimskog perioda u koji su uklesani Silvan i Dijana, drevna božanstva lova, rimski miljokazi kod Busije i još dosta legendi i zanimljivih priča.
„Vjerujem da imamo neistražene dijelove Glamoča i da bi aktivnim radom i boljom promocijom našeg grada mogli potaći turiste da posjete naš kraj“, izjavila je Irma za kraj našeg razgovora.
