Prednosti zvučnih knjiga bile su tema današnjeg okruglog stola, organizovanog u Specijalnoj biblioteci za slijepa i slabovida lica RS u Banjaluci.
Brajevo pismo je kultura življenja slijepih osoba, dok su audio knjige njihova potreba. One mogu biti u zvučnom ili elektronskom obliku, koje čitaju posebni softveri. Direktor Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica RS Želimir Radinović rekao nam je da je okrugi sto organizovan u čast stogodišnjice prve zvučne knjige, a njime se žele postići tri cilja.
“Prvi je senzabilizacija šire društvene zajednice na potrebe i probleme dijela našeg društa koji nema mogućnosti da prati crni tisak. Želimo prikupiti što više knjiga u audio formi, elektronskoj formi i na Brajevom pismu. Drugi cilj odnosi se na naše goste, jer je ovo prilika da uporedimo ono što se radi u Zapadnoj Evropi i kod nas. Treći cilj je da pričamo o mogućnostima audio knjiga i njihovom uticaju na školsku populaciju. Audio knjige trebaju postati pomagala u nastavi, ali da ne ne odnose samo na slijepe. Želimo skrenuti pažnju i na našu najstariju populaciju, pričati o audio knjizi koja može doprinijeti kvalitetu njihovih života”, kazao je Radinović.
Kada se govori o obrazovanju i inkluziji slijepih i slabovidih osoba, Specijalna biblioteka potpisala je ugovor sa Zavodom za udžbenike iz Istočnog Sarajeva, čime je dobila udžbenike za osnovno, srednje i visoko školovanje u elektronskoj formi.
“Oni su pohranjeni na serveru naše biblioteke, gdje su dostupni slijepim i slabovidim učenicima i studentima. Dobili smo i obećanje da ćemo cijeli fundus školske literature u RS dobiti u elektronskoj formi, što je izuzetno značajno za našu ustanovu jer smanjujemo diskriminaciju prema ovim osobama. U RS živi malo manje od 2.000 slijepih i slabovidih osoba, veliki broj njih nije oslijepio u djetinjstvu već kao posljedica bolesti što znači da su već završili formalni ciklus obrazovanja, pa biblioteka dođe kao nekakva nadogradnja. Naša osnovna misija je da pokažemo da zapravo da kultura nije nadogradnja, obrazovanje nije nadogradnja, već primarni cilj.”
Kako navodi Radinović, u Specijalnoj biblioteci trenutno ima oko 9.000 knjiga u audio formi ili na Brajevom pismu.
Dragana Milunović iz Narodne biblioteke Srbije, odsjek za slijepe i slabovide, boravila je u Kraljevskom nacionalnom institutu slijepih u Londonu, koji je jedan od najznačajnijih instituta te vrste u Evropi i ujedno najvećih proizvođača audio knjiga, i uopšteno razvoja servisa za ljude sa invaliditetom, prije svega za slijepe.
“Njihova praksa je dosta stara i mnogo se razlikuje od onoga što se kod nas radi, prije svega po načinu organizacije i finansiranja. Jedan od primjera dobre prakse jeste strateško promišljanje ove teme, dugoročna razvojna strategija koja kod nas obično nedostaje, kao i izdvajanje sredstava koja omogućavaju samostalno razvojnu politiku. Ova institucija se mnogo razlikuje od nas uglavnom jer se finansira iz dobrotvornih svrha. Kod nas takav sistem nije na snazi, ali definitivno nešto što možemo prepisati kao dobar sistem jeste osmišljena proizvodnja ovih publikacija u formatu audio knjiga”, rekla je Milunovićeva.
Ona je na okruglom stolu govorila i o sporazumu iz Markeša, koji je potpisan 2013. godina na diplomatskoj konferenciju u Markešu i iza njega stoji Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu.
“Značajan je jer omogućava nesmetanu prekograničnu razmjenu publikacija u alternativnim formatima kojih ima jako malo. Svega pet odsto svjetske literature dostupno je u formatima koji su alternativni. Bolja iskorištenost tog postojećeg materijala je jako važna. Sporazum iz Markeša je novi korak na međunarodno-pravnoj platfomi koji će zemljama potpisnicama omogućiti da cirkulacija bude dinamičnija”, zaključila je ona.
eTrafika.net – Vanja Stokić