Nakon što smo juče objavili tekst o satiričnim portalima iz regiona i napravili presjek vijesti koje su najviše uzdrmale javnost prethodnih godina, danas vam donosimo intervju sa pionirima među satiričnim portalima – njuzovcima, ali i pokušavamo saznati kako je moguće da se danas mediji tako lako “pecaju” na satirične vijesti i prenose ih kao istinite.
Zbog objave lažnih vijesti o “nedodirljivima” nismo imali ozbiljne prijetnje, ali su se dešavale druge krajnosti u kojima su se neki političari otvoreno hvalili na društvenim mrežama nakon što bismo ih pošteno “opleli” u svojim tekstovima, otkrivaju novinari popularnog satiričnog portala “Njuz. net”, koji za nekoliko dana slave četvrti rođendan.
“Takođe, jednom smo sasvim slučajno upoznali političara koji nam je rekao da umire od smijeha na naše tekstove o njemu… Naravno, to nam se nije svidjelo, jer može da znači da nas političari ne shvataju ozbiljno, ili da sebe shvataju previše ozbiljno i vjeruju da im niko ništa ne može”, ističu njuzovci.
Inače, “Njuz. net” je srpski satirični veb portal koji u službi skretanja pažnje na neku pojavu u društvu objavljuje lažne i izmišljene vijesti pod sloganom “Vijesti u ogledalu”. Od nastanka sajta, više puta se dogodilo da čak i poznate svjetske medijske kuće “nasjednu” na rudu i prenesu njihove izokrenute vijesti kao istinite.
Više na: Kad satirični portali naprave pometnju u javnosti!
“Ideja nikada nije bila da bilo ko, a pogotovo mediji, nasjednu na naše priče. Većinu tekstova na početku “Njuza” smo tako pisali da, pored apsurdnog naslova, u tekstu postoje detalji koji bi otkrili da je riječ o izmišljenom. Ipak, vremenom smo shvatili da, bez obzira na to koliko sumanuto djelovala neka objava, uvijek će se naći neko ko će u nju povjerovati. To se dešava i danas, mada je činjenica da se mediji znatno rijeđe pecaju. Ako ništa, jedna od zasluga “Njuza” je to što su obični čitaoci, ali i novinari, počeli da znatno pažljivije čitaju – kaže urednik Marko Dražić i otkriva da su pišući apsurdne i šaljive vijesti nekoliko puta pogodili.
“Prvo mi na pamet pada naša objava da se Guglovo vozilo izgubilo u Kaluđerici, da bi se nekoliko mjeseci kasnije ispostavilo da se to zaista desilo. I to, od toliko dijelova Beograda, upravo u Kaluđerici”, otkriva Dražić.
On na pitanje – da li njuzovci na jedan humoristički, duhovit, satirički, pa i kritički način pišu ono što je “zabranjeno” i poremećeno u srpskoj politici, privredi i društvu – odgovara da se trude da njihovi tekstovi, ili barem većina, imaju jasnu poruku i kritiku.
“Tu ponekad dolazi do “nesporazuma” sa čitaocima koji nas na prvom mjestu doživljavaju kao humoristički sajt, pa se zbune kada naiđu na vijest koja nije smiješna. Naravno, idealno je objaviti onu koja je istovremeno smiješna i nosi poruku u čemu najčešće i uspjevamo, ali u situacijama kada to nije moguće, uvijek ćemo se prije opredijeliti za manje smiješnu vijest sa jasnom porukom, nego za onu koja je samo smiješna, a ništa bitno ne govori”, objašnjava Dražić i kaže da bi njuzovci inspiraciju pronašli čak i da rade u “dosadnim” zemljama poput Danske i Švedske.
“Istina je da nam je posao svakako olakšan što živimo tu gdje živimo, ali mislim da u skoro svim zemljama postoje teme oko kojih je moguće graditi satiru i kritikovati. Inače, inspiraciju i ideje crpimo najviše iz svakodnevnih dešavanja, pa je jedno od prokletstava ovog posla što smo morali da počnemo da redovno čitamo novine. Iako ljudi zamišljaju kako mi ovde sve vrijeme umiremo od smijeha i kako je u našoj redakciji uvijek vrhunska zabava, moram priznati da nije uvijek tako. Nekada prilično ozbiljno djelujemo dok čitamo vijesti u želji da smislimo neki naš ugao”, kaže Dražić i navodi da u pisanju članaka za “Njuz”, koji dnevno ima oko 30.000 posjeta, učestvuje grupa od otprilike 12 ljudi, a s tim da i čitaoci imaju mogućnost da šalju svoje tekstove.
Vukojević: Novinari nisu dovoljno obučeni
Novinari jednostavno “zaboravljaju” na proces verifikacije i logiku nekog događaja… Borislav Vukojević
Borislav Vukojević sa Instituta za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka u Banjaluci ističe da odgovor na pitanje zašto današnji mediji lako padaju u zamku te satirične vijesti prenose kao istinite bez prethodne provjere nije jednostavan, te da se može kretati u dva pravca.
“Prvo objašnjenje bi glasilo da ponekad mediji svjesno “nasjednu” na to da prenose satirične vijesti, računajući na dodatnu posjećenost/gledanost/čitanost. Naime, mediji ne računaju na to da je to klasičan primjer manipulacije pažnjom publike, već zaneseni kratkoročnim interesom namjerno obmanjuju javnost. Naravno, prije ili kasnije se sazna da je nešto ipak samo satirična vijest, ali tada je već kasno, jer u doba medijske kulture informacije su kratkotrajne i uglavnom površne”, kaže Vukojević.
S druge strane, prema njemu, mnogo realnije objašnjenje je da novinari ipak ne poštuju osnovne principe odgovornog novinarstva.
“U periodu kada se mediji prilagođavaju niskom ukusu, kada su naslovi obojeni u žutilo, novinari jednostavno “zaborave” na proces verifikacije i logiku nekog događaja. Sve više informacija se prikuplja putem društvenih mreža i blogova, pa novinari često nasjednu na trikove hipersenzacionalizma; većina novinara nije obučena za profesionalnu proveru vjerodostojnosti internetskih izvora i slično”, skrenuo je pažnju na ovaj problem Vukojević.
eTrafika.net/Press – B. Rečević/O. Tešić