Kada se 1992. godine nekoliko žena okupilo kako bi pružile pomoć teško pogođenom ratnom stanovništvu Banjaluke, ni slutile nisu da će njihova „Duga“ i nakon 22 godine sa istom energijom i velikom humanošću bdjeti nad brojinim članovima i podsjećati ih da sunce sija i kad ga ne vidimo.
Te ratne 92. ljudima je bilo potrebno sve – hrana, odjeća, medicinske usluge, ali najviše psihološka pomoć da prebrode tešku situaciju koja ih je zadesila. Galina Marjanović, defetkolog po struci, zajedno sa još nekoliko prijateljica pretežno iz medicinske struke, počela je da pomaže ugroženim ljudima, prventstveno pružajući im zdravstvene usluge. Onda su počele da organizuju događaje za djecu iz izbjegličkih centara kako bi ih animirali. To su bili prvi koraci Humanitarnog udruženja žena „Duga“, prve nevladine organizacije u Srpskoj.
„Iako je ljudi bilo mnogo, trudile smo se da ostvarimo neki individualni pristup svima s kojima smo imali kontakt, što je kod njih izazivalo neki osjećaj sigurnosti i poštovanja. Uspjele smo da obezbijedimo pomoć za oko 500 porodica u prve tri godine našeg rada“, prisjeća se predsjednica „Duge“, Galina Marjanović.
Ubrzo su shvatile da i žene mnogo pate i pokušale su da pronađu načina da i njima pruže psihološku pomoć.
„Nakon godinu i po dana imale smo osnivačku skupštinu gdje smo napravile statut i program i plan sa jasnim ciljevima organizacije. Naš program nazvali smo psiho – socijalni, a cilj je bio da pružimo podršku ženama uz očuvanje njihovog psihičkog zdravlja, morala i humanosti, a drugi cilj bio je da se očuva tradicija kroz izradu ručnih radova. To je ujedno predstavljalo i način socijalizacije žena jer su se one kod nas družile, organizovale izložbe, putovale.. što im je vratilo samopouzdanje, a i doprinijelo očuvanju tradicionalnih tehnika rada“, kazala je Marjanovićeva.
Počeli su im se pridruživati i brojni umjetnici, etnolozi, etno – muzičari, pisci, slikari, književnici i „Duga“ je krenula sa organizovanjem revija njihovih radova, književnih večeri, a po svojim tradiocionalnim etno radovima postala je prepoznatljiva ne samo u Banjaluci, nego i regionu. Danas svoje radove izlažu u Beogradu, Njemačkoj, Londonu, a predmeti iz njihovih radionica nalaze se u brojnim značajnim institucijama širom svijeta.
„Naša Galerija postala je turistička destinacija gdje posjetioci mogu da kupe originalne rukotvorine i suvenire, tako da je „Duga“ dobila još jednu dimenziju – turističku. Turisti su zainteresovani da dođu i u našu radionicu i da vide kako mi to radimo. Mi onda pripremimo i nešto od naše tradicionalne kuhinje, žene obuku nošnje i nastojimo da im što uvjerljivije predstavimo naše običaje,“ kazala nam je Marjanovićeva.
Kroz kurseve šivanja, pletenja i tkanja, gdje starije žene izvorna znanja prenose na mlade ljude, „Duga“ daje svoj doprinos očuvanju identiteta i tradicije našeg naroda. Već deset godina organizuju kurseve tradicionalnog zmijanjskog veza koji je ušao u najužu nominaciju za UNESKO-vu reprezentativnu listu nematerijalnog nasljeđa. Pored toga imaju kurseve računara i stranih jezika za početnike.
„Posljednih godina žene nam se najviše priključuju iz razloga vlastitog ekonomskog jačanja. To su uglavnom žene koje dolaze da nauče tehnike šivanja i pletenja kako bi to znanje iskoristile da samostalno nešto prave i prodaju, ili da zarade od prodaje u „Dugi“. Pored toga što uče, ovdje se druže i zabavljaju. Naše mlade volonterke, diplomirane studentkinje, pišu projekte, idu na predavanja i prekograničnu saradnju i na taj način pomažu „Dugi“, a usput i nauče kako funkcioniše nevladin sektor, “ objasnila nam je predsjednica „Duge“.
„Duga“ trenutno broji oko 60 aktivnih članova i brojne polaznike raznih kurseva. U proteklim godinama rada evidentirali su 130 000 individualnih pomoći za izbjeglice, a dobitnici su brojnih plaketa i zahvalnica za svoj rad. U svom dvodecenijskom postojanju svakodnevno potvrđuju da se poslije potopa pojavljuje duga, da svaka njena boja simbolizuje jednu dobrotu kojoj nikad ne smijemo dozvoliti da se ugasi.
Prikupljanje odjeće
Od prvog dana svog rada „Duga“ svakodnevno prikuplja odjeću, obuću, posteljinu, a oko 100 banjalučkih porodica redovno donose svoje stvari u njihove prostorije. Imaju evidentiranih oko 500 porodica koje redovno dolaze i uzimaju stvari koje su im potrebne.
U ovom periodu sva prikupljena odjeća u „Dugi“ biće proslijeđena za poplavama ugroženo stanovništvo, a svi zainteresovani mogu donijeti odjeću u njihove prostorije na adresi: Kralja Petra I Karađorđevića 88 (kod zgrade Vlade).
“Dugina” Etno galerija
Tradiocionalne rukotvorine iz “Dugine” radionice izrađene tehnikama tkanja, vezenja, pletenja i keranja, kao i etno – suvenire rađene uz pomoć etnologa, dizajnera i umjetnika možete pronaći u njihovoj izložbenoj galeriji u Banjaluci na adresi Srpska 14, kao i na internet stranici http://www.etnosuveniri.com/
eTrafika.net – Sonja Terzić