Uticaj medija na opšte mentalno stanje čovjeka je složeno i višeslojno. Jasno nam je kako mediji utiču na pojedinca – oblikovanjem i biranjem sadržaja koji će se plasirati u javnosti i putem propagande kojom se utiče na stavove i mišljenja ljudi, i na promjenu njihovog ponašanja prema željama onih koji propagiraju.
Ali, mi ćemo govoriti o uticaju medija kao što je internet i jednog njegovog dijela, onog koji se najviše konzumira – društvene mreže.
Društvene mreže predstavljaju jedan od najnovih fenomena unutar danas dominantnog masovnog medija odnosno interneta, a o njihovom uticaju i popularnosti razgovarali smo sa psihologom Amirom Šulićem.
Jesmo li ikad razmišljali o dubini odnosa mediji-čovjekova psiha!? Evo kako taj odnos objašnjava psiholog Šulić:
– Svjedoci smo da se preko medija danas homogenizuju narodne mase, recimo u svrhu protesta, formiraju stavovi, ukrštaju mišljenja i tako dalje, tako da oni predstavljaju bitan prostor socijalne interakcije, koja je sve rjeđa i oskudnija u stvarnom svijetu. Naravno, kada imate veliki broj pojedinaca koji su članovi određene društvene mreže, putem nje je takođe olakšana i manipulacija od strane različitih interesnih grupa.
Velika koncetracija pojedinca na jednom mjestu je jako pogodna za manipulaciju, a pored toga karakteristike interneta kao medija utiču na to da masa konzumira sadržaje sa površnim usvajanjem, bez dovoljnog i detaljnog posvećivanja.
– Loša strana dostupnosti velikog broja informacija je ta da usljed prezasićenosti javnog prostora informacijama,dolazi do razvoja površnog pristupa društvenim fenomenima, jer jednostavno nemamo vremena da im se dublje posvetimo ako želimo da budemo pravovremeno informisani.
Veoma je teško vršiti generalizacije u pogledu motiva, ciljeva i posljedica korištenja društvenih mreža. Jedno je sigurno, ističe Šulić, a to je da nam je internet otvorio mogućnosti za razvoj i istraživanje različitih oblika subjektiviteta koje inače nemamo priliku da ispoljimo u svakodnevnom životu.
– Internet, kao i društvene mreže, mogu imati kako pozitivan tako i negativan uticaj na nas, baš kao i sve ostalo u životu, a njegov uticaj prije svega zavisi od toga na koji način ga koristimo. Samopoštovanje ćemo prije izgubiti u okviru porodice, u školi, odnosom vršnjaka prema nama itd., nego tako što smo aktivni u određenim društvenim mrežama.
Mnogi se pitaju šta je to u ljudskoj psihi kad kažemo: “E sad ću sjesti da vidim šta ima!” a ostanemo jedan ili više časova na društvenoj mreži? Da li je to možda neka vrsta bijega od realnosti koja za mnoge ne predstavlja prijatno mjesto za boravak, nešto kao nesvjesno vođenje pojedinca sadržajem da ostaje duže i duže?
Šulić daje odgovora na ovo pitanje, a to je da lakoća konzumacije sadržaja koje nam mediji nude omogućava da svakodnevno provodimo veliki dio našeg vremena uz neki od masovnih medija.
Internet je posebno zarazan, jer za razliku od drugih medija sadrži interaktivnu komponentu koja nas, kako kaže, asimilira, jer nam omogućava da pristupimo sadržajima koji nas interesuju, pa čak i da ih sami kreiramo, navodi on.
Amir Šulić nam stoga objašnjava koje su to prednosti, a koje mane boravka na društvenim mrežama, kada je u pitanju njihov uticaj na našu psihu.
– Prednosti društvenih mreža su mogućnosti izražavanja vlastitih mišljenja, stavova i ideja, sticanje novih ličnih ili poslovnih kontakata, razvijanje interesa i dijeljenje informacija. Negativne strane prije svega dolaze do izražaja kada ovaj oblik komunikacije sa drugima postane primaran, ovakav scenario ne podupiru istraživanja fenomena društvenih mreža. Pored toga smatram da negativne strane društvenih mreža ogledaju se u vrsti i obliku komunikacije koji je na njima pretežno zastupljen, a karakteriše ga površnost, ispraznost, zadovoljavanje egzbicionističkih i voajerističkih poriva itd.
Najznačajniji doprinos interneta može se reći da je u tome što je smanjio mogućnosti manipulacije informacijama vladajućih struktura i njihovih ideologija koje mediji prenose.
Zahvaljujući internetu, informacije nikada nisu bile pristupačnije, i nikada ih nije bilo tako teško kontrolisati.
– Nemogućnost kontrole ima, naravno, i svoje negativne posljedice, ali, stepen slobode koji je danas prisutan još samo na internetu je vrijednost našeg doba zbog koje se isplati preuzeti rizike koje ova sloboda nosi sa sobom.
Gdje je moral na internetu?
Etičke norme kojima se rukovodimo svakodnevno treba da primjenimo i u domenu inerneta. Principi dobrog i lošeg, i načini po kojima razlučujemo sta je pozitivno, a šta negativno primjenljivi su i u virtuelnom svijetu.
Moramo biti veoma oprezni prilikom iznošenja ličnih podataka, kako oni ne bi bili zloupotrebljeni.
Šulić apeluje i na roditelje:
– Neophodno je edukovati roditelje o opasnostima korištenja interneta kako bi bili u stanju pružiti adekvatnu zaštitu svojoj djeci i kako bi vrijeme koje njihova djeca provode za računarom, gledajući televiziju itd., ograničili na razumnu mjeru i na taj način obezbjedili što optimalnije uslove za njihov razvoj.
eTrafika.net – Erna Duratović