Mladi u BiH nikad nisu živjeli gore, a kao najveće probleme navode nezaposlenost i materijalnu i ekonomsku nesamostalnost. Čak dvije trećine mladih do svoje tridesete živi sa roditeljima, a troje od četvero nema posao.
Statistika pokazuje da je ova godina za mlade u BiH jedna od težih, a ovakvo stanje moglo bi da potraje i u naredne tri godine.
Prema istraživanju koje je provedeno ove godine u okviru UN programa mladi u BiH se jako teško osamostaljuju i pola života provode sa roditeljima. Preko sedamdeset posto mladih izdržavaju roditelji, a kao glavni problem ovakvog stanja u društvu navode nemogućnost pronalaženja posla i stvaranja uslova za ekonomsku samostalnost.
Veliki broj mladih u BiH, čak njih 25,7 odsto, uopšte ne traži posao, a kao osnovni razlog navode podmićivanje prilikom zaposlenja. Pored toga 95 odsto mladih tvrdi da su korupcija i mito nešto što je konstantno prisutno u našem društvu i zbog čega samo odabrani broj ima stalni radni odnos. Oni smatraju da obrazovanje uopšte nema uticaj pri zaposlenju, što pokazuje njihovo nepovjerenje u legalan način dobijanja posla.
Da je društvena pozicija mladih na jako niskom nivou pokazuje i činjenica da najveći broj njih, tačnije jedna trećina, radi u sektoru ugostiteljstva, turizma i poljoprivrede, bez obzira na stepen obrazovanja, a polovina mladih ne bira posao i radili bi u bilo kom sektoru.
Takođe, većina mladih nema riješeno stambeno pitanje, nema zasnovanu porodicu, ni djecu. Podaci UN programa pokazuju da tek svaka peta mlada osoba ima dijete, jer zbog nesigurne budućnosti sa strahom ulaze u bračni odnos, čemu pridonose i mjesečna primanja od 232 KM.
Danijel Radujković iz Banjaluke prošle godine je završio fakultet i još uvijek je na birou rada. On kaže da živi sa roditeljima i da u skorije vrijeme nema u planu da se osamostaljuje, jer ne računa da će uspjeti da nađe posao koji bi mu obezbjedio ekonomsku samostalnost.
– Jako je teško danas biti mlad čovjek. Posao dobiju samo oni sretni ili oni sa dobrim poznanstvima i “dubokim džepom”. Redovno sam odlazio na konkurse za razne poslove iz moje oblasti, ali jednostavno oni su već unaprijed zauzeti. To mi se posljednji put desilo na konkursu za pripravnika u Vladi RS, gdje sam čuo priče da je već popunjeno to radno mjesto, da bi se na kraju ispostavilo da je to istina, i da je ta osoba radila na mjestu za koje je raspisan konkurs dva mjeseca prije njegovog objavljivanja – ispričao je Radujković i dodao da polako odustaje od potrage za poslom, jer se uvjerio da bez novca i poznanstva ne može da dobije stalno zaposlenje.
Predsjednik Omladinskog savjeta RS Bojan Grebenar upozorava da je stanje alarmantno kada je riječ o mladim u BiH i da su za to najviše krive državne institucije, ali i same omladinske organizacije koje nisu dovoljno angažovane na obezbeđivanju boljih uslova za mlade.
– Mi smo dosta puta ukazivali na ove probleme, ali jednostavno nije bilo volje i želje da se oni pomjere sa mrtve tačke, kako kod vlada i opština, tako i u omladinskim i međunarodnim organizacijama. Do sada se nije ništa promjenilo, a mi još uvijek ništa ne činimo. Veliki problem je nezaposlenost, a uz to ide i nelegalna raspodjela radnih mjesta na osnovu rodbinskih odnosa ili kupovine posla. Mi ne možemo kontrolisati kako poslodavci zapošljavaju, ali pokušavamo inicirati mlade ljude da ne odustaju od potrage za poslom, jer ako nestane i upornosti onda ćemo prećutno odobriti zapošljavanja preko “veze” – objašnjava Grebenar.
Povodom međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, javnosti su predstavljeni podaci Strategije reforme penzijsko-invalidskog osiguranja u Republici Srpskoj. Prema ovim podacima broj mladih koji trenutno iznosi oko 250 000 do 2025. godine će biti prepolovljen.
U startegiji se kao glavni razlog nestajanju stanovništva mlađeg od 30 godina navodi jako teška ekonomska situacija u kojoj se mladi, usljed nemogućnosti pronalaska posla i stambenog zbrinjavanja, teško odlučuju na zasnivanje porodice.
eTrafika.net – Milovan Matić