Okružena gustom borovom šumom, Titova vila “Galeb” smještena je tako da sa brežuljka u Igalu posjetiocima pruža prelijep pogled na ulaz u Boku Kotorsku.
Ljetna rezidencija Josipa Broza, koja je prije nešto više od godinu dana prvi put otvorena za javnost, izgrađena je 1976. godine. Predstavlja jednu od nekoliko desetina luksuznih vila koje su bile izgrađene u bivšoj SFRJ i služile doživotnom predsjedniku Titu. Razlog gradnje vile bilo je uspješno Titovo liječenje u staroj banji u Igalu, koje je toliko uticalo na njegovo zdravlje da je odlučeno da se vila napravi u blizini ovog liječilišta. Upravo na tom dijelu Igala miješaju se mediteranska klima sa ulaza u zaliv i kontinentalna iz zaleđa Herceg Novog, jer se na 6 km vazdušne linije nalazi Orijen, najviša planina na istočnoj Jadranskoj obali. Klima koja se ovdje stvara na mikrolokaciji je pogodna za oporavak, pa je tako Igalo postalo banjski centar.
Titov prvi boravak u Igalu bio je 1976. godine u staroj banji, iste godine za šest mjeseci sagrađena je i vila, koju je projektovao arhitekta iz Herceg Novog Milorad Petijević, a Tito je došao u posjetu već 25. januara 1977. godine. Objekat čini 5.500 kvadrata na četiri nivoa, dok se na 75.000 kvadrata prostire park za koji je bio zadužen inženjer hortikulture Ante Sterniša.
Vila je projektovana za izuzetno komforman boravak 30 gostiju, uz mogućnost korištenja medicinskih i usluga rehabilitacije. Ugostila je, između ostalih, i mnoge svjetske državnike, ali i ličnosti iz javnog života. Tito je u vili boravio četiri puta, ostajao je između četiri i deset sedmica, tako da se dio državnih poslova završavao upravo u ovoj rezidenciji. Inače, kuća nikada nije imala u svom vlasništvu postavku ekskluzivnih upotrebnih predmeta, oni su donošeni iz Bijelog dvora i po završetku posjete vraćani nazad. Vila je 1985. godine odlukom saveznog izvršnog vijeća data u vlasništvo institutu “Dr Simo Milošević”, dok je prethodnih godina nekoliko puta zakupljivana i tadašnji zakupci su određivali kako i ko može ući. Međutim, to nije bilo pod nadzorom instituta. U vrijeme tih zakupa, dio ljudi je mogao da obiđe vilu, ali ovo je prvi put da institut organizuje obilazak.
Interesovanje za obilazak bivše rezidencije Josipa Broza je ogromno, a za razgledanje je osposobljen jedan dio vile. Moguće je vidjeti prostorije u kojima je Tito sa saradnicima i gostima održavao sastanke, apartmane u kojima su boravili njegovi gosti, kao i njegov i apartman njegove supruge Jovanke, koji su ujedno i najekskluzivniji dio vile. Pored toga, posjetiocima je dostupan i Titov radni kabinet, konferencijska sala, restoranska sala, dok se sa jedne od terasa pruža prelijep pogled na ulaz u Boku. U sklopu vile nalazi se i bazen sa mineralnom vodom, blatne i biserne kade, kao i atomsko sklonište u podrumu.
Konferencijska sala
Plavi apartman, radna soba
U sklopu vile postoji sala koju su još zvali kino dvorana, u kojoj je Tito volio da provodi slobodno vrijeme, a prema riječima ljudi koji su u to vrijeme radili u rezidenciji, Tito je u večernjim satima volio da pogleda po jedan kaubojski film. Volio je ljude iz svijeta umjetnosti, posebno filmske, koji su bili njegovi česti gosti. Između ostalih, ugostio je i čuveni filmski i bračni par Elizabetu Tejlor i Ričarda Bartona, uz napomenu da je Barton glumio Tita u jednom od filmova sa ratnom tematikom iz Drugog svjetskog rata. Prvi stranac koji je boravio u vili nije bio političar već muzičar iz Meksika Henrik Šering, koji je za Tita, goste i pratnju održao cjelovečernji koncert.
U nekim prostorijama vile nalaze se i fotografije iz vremena prvog Titovog boravka u Igalu u staroj banji, pored njih tu su i fotografije na kojima se može vidjeti i dio medicinskog kadra koji je brinuo o Titovom zdravlju, predstavnici lokalne i republičke savezne vlasti, te predstavnici društveno-političkih organizacija. Pored ostalih fotografija, tu se nalazi i zabilješka sa otvaranja izložbe cvijeća u sadašnjem hotelu “Topla”, koju je otvorila predsjednikova supruga Jovanka Broz. Naime, ona je u ovom objektu bila samo jednom, jer je kasnije udaljena iz javnog i političkog života. Inače, ta izložba cvijeća je postala sastavni dio tradicionalnog praznika mimoze koji se obilježava svakog februara.
Pored već pobrojanih pogodnosti, ljekovito blato, izvor mineralne vode i prelijep pogled na zaliv razlozi su zašto se vila napravila baš na tom mjestu. Naime, odatle se vidi ulaz u Bokokotorski zaliv sa ostrvom Mamulom, dio Tivatskog zaliva i Lovćen. Površina ispred terase pripada vili, ali je odlučeno da bude dio javne površine, dostupna gostima instituta i gostima Igala i Herceg Novog koji žele dio vremena provesti ovdje.
Mala trpezarija za Tita, dio gostiju ili pratnje, a jela koja su služena za ovim stolom spremao je Titov lični kuvar, koji ga je pratio na svim njegovim putovanjima. Na zidu je tapiserija koju je radila Jagoda Buić, poznata umjetnica na prostoru bivše Jugoslavije, koja je u to vrijeme živjela i radila u Dubrovniku.
Predsjednički apartman, prostorije su bojom odvojene u dvije cjeline. Prvi prostor u roze boji bio je za suprugu Jovanku, a iz spavaće sobe ide se u plavi ili Titov dio apartmana.
Na sljedećim fotografijama je čuveno plavo kupatilo, koje je bilo sastavni dio predsjedničkog apartmana. Kupatilo je uređeno brazilskim plavim mermerom, najskupljim materijalom korištenim prilikom izgradnje ove vile.
U podrumu vile nalazi se atomsko skloniše, za slučaj ratnog stanja ili izbijanja nemira. Zanimljivo da se u atomskom skloništu vile “Galeb”, prema riječima osoblja, nalazi akvarijum sa ribama. Voda u akvarijum dolazi iz istog ventila kao i za ostale dijelove vile, tako da je bi umiranje riba u akvarijumu bilo znak da je voda neispravna.
Titov kabinet, originalna postavka mobilijara
Čuvena kamin sala u kojoj je Tito volio da provodi svoje slobodno vrijeme uz vatricu, uživajući u čivasu i zvucima klasične muzike.
Posljednja Titova posjeta ovoj vili bila je 15. aprila 1979. godine, kada je Crnu Goru zadesio zemljotres. Tlo se treslo oko sedam časova i 15 minuta, a već oko devet časova Tito je prošao rivijerom sa svojim vozačem i pratiocem, i došao do današnjeg trajekta, gdje je potonuo dio magistralnog puta sa kućama. Pošto se dalje nije moglo, obišao je brodogradilište i sve što je bilo porušeno uz rivijeru, a zatim se vratio u vilu i suprotno ubjeđivanju svog obezbjeđenja, odlučio da ostane u Igalu. Noć je proveo u šatoru i tek sutradan u popodnevnim satima sa dubrovačkog aerodroma otišao za Beograd. Nakon toga, uputio je apel svim republikama tadašnje Jugoslavije da pomognu Crnoj Gori, što su oni naravno i učinili, pa je crnogorsko primorje tada izgrađeno uz njihovu pomoć i solidarnost.
Nakon smrti Josipa Broza 1980. godine, pa sve do Praznika mimoze 2007. godine, vila “Galeb” bila je zatvorena za javnost. Od 2000. godine uglavnom su je iznajmljivali bogati Rusi, najčešće putem turističke organizacije “Travel centar” iz Moskve, koja ju je zakupljivala godinama unazad. Međutim, od juna 2014. godine, vila je ponovo otvorena za sve one koji žele da osjete dah prošlog vremena. Vila je za zainteresovane otvorena ponedjeljkom, srijedom i petkom od 18 časova.
Ulaznice s konzumacijom (sok, voda ili kafa), koje koštaju tri evra, mogu se kupiti u turističkoj agenciji “Inig”, koja se nalazi u prizemlju Solitera I faze Instituta, kao i na samom ulazu u park Vile “Galeb”. Za sve posjetioce su obezbijeđene usluge vodiča na srpskom, engleskom i ruskom jeziku.
eTrafika.net – Nataša Mihajlović, foto – Milan Dobrilović