Vještina ukrašavanja barki, igra svjetlosti i zabava koja slijedi nakon toga učinili su Kotor, a ujedno i Boku, prepoznatljivima van granica Crne Gore. Radi se o jednoj vrsti karnevala u kojem glavnu ulogu imaju beskrajno maštovito dekorisane barke, iluminirajući efekti i zabava posjetilaca koji te noći preplave Kotor. Jedinstvenost ove manifestacije potvrđuje i činjenica da joj nema slične na području Crne Gore, ali i okoline.
Bokeljska noć proizvod je kolektivnog duha nastalog u prošlosti, koji je vremenom prilagođavan ili mijenjan shodno potrebama da se pokažu i sačuvaju vrijednosti kojima su nosioci tradicije vremenom davali lični pečat. Ova manifestacija ima za cilj održavanje tradicije kojom se želi na najljepši način dočarati primorski život i mentalitet ribara, pomoraca i Bokelja. Ukrašavanjem čamaca podrazumijeva se i takmičenje za najkreativniju i najljepšu brodicu. Svaki učesnik se potrudi da u toj noći što bolje, ljepše i originalnije ukrasi svoju barku ili brodić, kako bi prilikom defilea posjetiocima na šaljiv i sarkastičan način poslao poruku o raznim događajima i pojavama u društvu, gradu, državi. Dok brodice krstare jedna za drugom duž kotorske luke, uporedo na kotorskim trgovima traje zabava uz igru i pjesmu, na kraju večeri bira se najljepše uređena barka, a Bokeljska noć završava se svečanim vatrometom i koncertom.
Ovaj svojevrsni karneval ima izuzetan značaj za društveni, istorijski, kulturni i ekonomski razvoj Kotora i Boke Kotorske, te predstavlja kulturno-zabavnu manifestaciju od nacionalnog značaja. Svjedoči o važnim istorijskim događajima koji su se zbivali na ovom prostoru, značajnim ljudima koji su tu proveli dio svog života i posjećivali Boku.
Počela je da se organizuje u 19. vijeku kao Venecijanska noć, po uzoru na venecijansku feštu, da bi početkom 20. vijeka bila preimenovana je u Bokeljsku. Uprkos prekidima za vrijeme ratova, istrajala je sve do danas. Ipak, Kotorani itekako dobro pamte dvije Bokeljske noći. Prva je iz 1936. godine, priređena u čast engleskog kralja Edvarda VIII, kada se dobar dio engleske flote preselio u kotorski akvatorijum. Kažu da je ta noć bila neviđena, te da su okolna brda „gorjela“ od reflektora sa brodova engleske flote. Druga je iz 1959. godine, u čast predsjednika Jugoslavije Josipa Broza, koja je ujedno i jedina Bokeljska noć održana dva puta u toku godine, jer je ponovljena početkom septembra specijalno za Tita. Prema riječima starih Kotorana, tada je u zalivu bila skoro pa cijela flota Jugoslovenske ratne mornarice, i to je bila najblistavija Bokeljska noć ikad održana.
Najbolji način da otkrijete čari Kotora jeste da ga posjetite baš u toku Bokeljske noći. Održava se krajem avgusta, kada pred hiljadama posjetilaca fešta nad feštama stavlja tačku na ljetne karnevale. Ove godine učestvovalo je 39 barki, koje su defilovale u tri kruga (đira). Prema odluci žirija pobjednička barka Bokeljske noći 2015. je barka “Slonovi”, kojoj je pripala nagrada u iznosu od 1.500 eura.
…dok je trećeplasirana bila “Venecijanska gondola”.
Nakon proglašenja pobjednika, na ulicama Kotora nastavljena je zabava do jutarnjih časova uz muziku i ples.
Pjesnikinja Maja Perfiljeva, inače rođena Tivćanka, zavičaju je posvetila više pjesama, a najpoznatija je upravo čuvena pjesma Bokeljska noć.
BOKELJSKA NOĆ
Jedne će se noći lude
zapalit u nama vatre
čudit će se moje vale
kako zanos grli ljude.
Srce jednom mora planut
za sav život, za sve dane
mora nekad poslije tuge –
vjetar nosit naše lađe…
Zasjat će palaci
antike tarace
čakulat će šjore
zie Graciane…
Svi oriđinali
i sve karampane
hodit će na feštu
za nas Kotorane!
Ali kada nakon slavlja
opet dođu noći duge
divne plave moje vale
znat će tješit svoje ljude!
Srce jednom mora planut
za sav život, za sve dane
mora nekad poslije tuge
vjetar nosit naše lađe
eTrafika.net – Nataša Mihajlović, foto – Milan Dobrilović