Stotinjak građana Banjaluke učestvovalo je u današnjoj javnoj raspravi o izgradnji crkve na prostoru zelene površine u naselju Borik.
Vijećnica Banskog dvora bila je ispunjena nezadovoljnim građanima koji se nisu libili da javno kažu da ne planiraju odustati od tog dijela zemljišta. Među prisutnima našli su se stanovnici Borika, doktori nauka, ljudi iz struke, predstavnici NVO sektora i medija. Žustra rasprava bila je ispunjena emocijama i nerijetko na ivici sukoba. Građani su prepričavali svoje djetinjstvo provedeno upravo na spornoj lokaciji, gdje su se sankali, igrali i imali prve simpatije.
Oni se slažu u jednom – ne protive se izgradnji crkve, već izgradnji bilo kog objekta na toj lokaciji. Banjalučanin Boris Gagula ističe da je vjernik, ali ne želi da se zelena površina i igralište pretvore u hram.
“Banjaluka postepeno gubi epitet grada zelenila. Uništavamo sve zelene površine, gradske vlasti kažu da su one zapuštene, a takve su zbog njih. Picin park nije bio zapušten zbog nas već zbog gradske vlasti. Moje dvoje djece se sanka na toj površini, ali šta će raditi moja unučad, gdje će se oni sankati, da se neće spuštati niz crkvu? Nemam zamjerku na hram, već isključivo na lokaciju”, kazao je on.
Ispunjena vijećnica obradovala je mnoge Banjalučane koji su se plašili da će se na raspravu odazvati samo nekolicina. Jedna od njih je i Sanda Vukojević.
“Zaista želim da ova javna rasprava bude promjena i da građani shvate da ubuduće nijedan regulacioni plan ne smije da se promijeni bez saglasnosti i informisanosti građana”, rekla nam je ona.
Među prisutnima bili su i predstavnici Srpske pravoslavne crkve, koji su u obraćanju medijima rekli da je izgradnju hrama iniciralo upravo stanovništvo Borika.
“Danas smo vidjeli da neki građani ne znaju svojstvo crkve, da svaka parohija treba da ima svoj hram. U Banjaluci to još uvijek ne možemo postići, već na tri ili četiri parohije imamo jedan hram. Takav je slučaj i u Boriku. Tu imamo tri organizovane parohije, više od 2.100 porodica, što je oko 6.000 duša, koje od nas traže da im izgradimo hram među njihovim parohijama, u centru Borika. Tražili smo od Gradske uprave da nam se nađe lokacija kako bismo udovoljili tom narodu. Međutim, ovo je poprimilo neku drugu razmjeru, neki žele da pišu i šalju peticije. Molimo sve da imaju obzira, oko Hrama Hrista Spasitelja smo uredili prostor da se djeca igraju i to je primjer kako ćemo još bolje urediti taj prostor za djecu. Ne odustajemo od zahtjeva da nam se nađe lokacija za vjernike. Čekamo odgovor od Gradske uprave što se tiče lokacije. Uvijek smo za dogovor”, rekao je prota Ratko Radujković.
Na početku javne rasprave predstavnice Gradske uprave čitale su primjedbe na izmjenu regulacionog plana koje su do sada građani predali. Njih ima oko stotinu, a dio nije uvažen jer su ih proglasili “neregularnim”. Takav slučaj je bio i sa primjedbama Facebook grupe “Rođeni u Banjaluci” koja broji 9.700 članova. Administratorka te grupe Magdalina Kasun je prisustvovala raspravi i javno izrazila svoje nezadovoljstvo zbog postupka Grada.
“Ovih mjesec i po dana naša grupa gori od diskusija i rasprava. Radili smo jednu internu anketu i 750 članova grupe glasalo je protiv izgradnje objekta, a 132 za izgradnju. Očigledno je da većina građana nema ništa protiv izgradnje vjerskog objekta, već protiv izgradnje bilo kakvog objekta. Tu treba da bude park, jedno bolje igralište, fontana, oaza zelenila… Nadam se da će građani koji su se odazvali u ovako velikom broju ipak imati rezultate, odgovore još uvijek ne dobijamo. Nadam se da ćemo pobijediti u ovome”, rekla je Magdalina Kasun, koja je inače radnica Gradske uprave.
“Radim kao građevinska inspektorica. Teško je shvatiti problematiku i nama koji radimo na tome. Zakon je definisao proceduru i što se tiče Gradske uprave, ona je formalno-pravno sprovela proceduru kako treba. Poenta je što fizičko lice ne može pokrenuti inicijativu, već samo pravno lice. Problem je što niko ne pita građane šta oni žele. Mislim da bi odbornici trebalo da uvaže ovakvu javnu raspravu i peticiju, ukoliko dođe do nje, te odustati od usvajanja ovakvog regulacionog plana”, dodala je.
Boračko udruženje je pismenim putem predložilo da se na spornoj lokaciji izgradi spomen obilježje za pale borce, što je Gradska uprava djelimično usvojila i u dvorištu planirane crkve obezbijedila prostor za te namjene. Prilikom saopštavanja ove odluke prisutnima u vijećnici nastao je metež i glasno negodovanje.
Jelena Brkić iz Centra za životnu sredinu rekla nam je da će ta organizacija pomoći građanima u organizovanju peticije protiv izmjene regulacionog plana.
“Smatramo da ovaj i slični planovi nisu u skladu sa funkcionalnim razvojem grada, jer se direktno protive interesima i potrebama građana, te da bi gradske vlasti trebale da donose odluke koje su u skladu sa potrebama građana, a ne investitora. Građani su izrazili želju da Skupštini Grada upute peticiju, a mi ćemo im pomoći oko njenog organizovanja i formulisanja.”
Banjalučani su danas jasno i glasno rekli da ne planiraju odustati od zelene površine u Boriku. Komentar predstavnica Gradske uprave da je ta površina zapuštena naišao je na negodovanje, a prisutni su imali nekoliko prijedloga kako da se on uredi – fontana, veće igralište, park… Svi oni su saglasni u tome da ih gradske vlasti trebaju konsultovati za koje namjene treba koristiti njihov prostor, a da li će se to stvarno desiti ostaje da vidimo.
eTrafika.net – Vanja Stokić