„Šta je država bez kulture?“, pitaju se građani koji stoje ispred Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Gdje odlazi sva naša istorija, ako ne u muzej? Gdje odlazi ono što se sačuvalo iz pređašnjih vremena?
Ovakva pitanja šetaju kroz misli svih onih koji su 02.10. pokušavali da spriječe zatvaranje, najvažnije kulturne institucije Bosne i Hercegovine. U ovoj, prekrasnoj zgradi u Sarajevu stoje najbitniji istorijski eksponati koji svjedoče o istoriji Bosne i Hercegovine. Sada su vrata zaključana i u skorije vrijeme ne vidi se neki povoljan događaj za ovu instituciju.
Zašto?
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine zvanično se zatvorio 04.10.2012 zbog nedostatka neophodnih finansija. Zaposleni u ovom muzeju, skoro godinu dana nisu dobili plate, a grijanja, kažu nema od 1995. godine. U januaru ove godine muzej je bio privremeno zatvoren za posjetioce zbog nedostatka grijanja. Ponovo je otvoren na proljeće, ali, to nažalost, nije potrajalo.
Ovaj muzej koji, ima zaposlene stručnjake koji su, u Bosni i Hercegovini, jedini visoko obrazovani na nekim od polja kao što su numizmatika ili orijentologija, ne može nastaviti svoj rad zbog nedostatka primanja. Direktor muzeja, Adnan Buladžić kaže da je Vijeće ministara trebalo godišnje isplaćivati muzeju 800 000 KM, ali, to se nije desilo ni ove, ali ni prošle godine, kada su rukovodioci ovog muzeja predvidjeli blizak kraj. Adnan Buladžić naglašava da muzej ne može samo na komercijalnoj osnovi zaraditi neophodnih 1 350 000 KM koliko je potrebno za održavanje, plate i račune.
Ko je kriv?
Vijeće ministara, grad Sarajevo i ostali sektori državne politike zaduženi za kulturne institucije glavni su krivci za zatvaranje Zemaljskog muzeja, smatraju građani, ali i rukovodioci muzeja.
Buladžić kaže da krivi političare koji se predstavljaju kao najveći zaštitnici Bosne i Hercegovine. Tvrdi da su zaposleni muzeja i javnost nekoliko puta apelovali na državu da učini nešto za spasenje ove institucije.
S druge strane, predstavnici političkih organa kažu da je Ministarstvo kulture raspisivalo konkurse za finansiranje, ali da se Zemaljski muzej nikada nije prijavio.
Adnan Buladžić i Enver Imamović, nadležni Zemaljskog muzeja kažu da jedna institucija kao što je ovaj muzej ne bi trebalo da mora da moli za pomoć.
Skupe ulaznice?
2010. godine Zemaljski muzej je sklopio ugovor sa studentskim parlamentom i spustio cijenu ulaznice na samo 2 KM, a po toj su cijeni mogli posjećivati i učenici srednjih i osnovnih škola. Penzioneri i djeca predškolskog uzrasta imali su besplatan ulaz. Redovna cijena ulaznice za odrasle bila je 5 KM.
Prosječna dnevna posjećenost ovog muzeja bila je oko 100 posjetilaca. Možda zvuči puno, ali, koliko stanovnika ima Sarajevo i koliko cijela Bosna i Hercegovina?
Da li su škole dovoljno često pravile posjetu ovom, ili nekom drugom muzeju? Koliko je, zapravo, studenata pogledalo ove nevjerovatne eksponate?
Na prvom protestu protiv zatvaranja muzeja bilo je svega 40 ljudi, svjedoče članovi grupe AntyDayton. Na dan zatvaranja, 04.10. protestovao je veliki broj građana. Ali, jesmo li iskreni? Koliko istinski držimo do kulture? Zašto smo tu samo kada je bitka skoro gotova?
Budućnost?
Čak i danas, 17.10. još uvijek se ne zna budućnost Zemaljskog muzeja. Javnost se nada ponovnom otvaranju, ali, zaposleni su u nevjerici. Bez obzira što mediji cijelog svijeta govore o ovom trgičnom događaju, političari se još nisu izjasnili.
Buladžić kaže da ne zna šta će biti sa eksponatima. On predlaže da se, u slučaju da ponovnog otvaranja ne bude, eksponati podjele mjesnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, da bi se tako sačuvala istorija i uvećala kultura u manjim mjestima.
Nažalost, ovo vjerovatno nije kraj. Ovakva sudbina zadesila je i Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine, a javnost vjeruje da slijedi još zatvaranja. Na meti je još nekoliko muzeja i galerija, kako u Sarajevu, tako na ostalim prostorima BiH.
Kako će se kultura u našoj državi razvijati, ili makar održavati, još ćemo vidjeti, a do tada posjetite muzeje i galerije u svojoj okolini i podsjetite se zašto je kultura jedna od stvari koja nas čini ljudima.
eTrafika.net – Tamara Karanović