Iskustva ljudi govore da je prijateljstvo uz ljubav nešto najljepše i najdragocjenije što nam se može dogoditi. Često čujemo da nisu loša vremena, loši su ljudi, pa da li nakon te rečenice možemo vrednovati prijateljstvo u pravom smislu?
Razgovarali smo sa psihologom i sociologom, koji su nam objasnili problematike koje se javljaju po pitanju iskrenog prijateljstva, a donosimo vam i neke lične primjere.
Prema mišljenju psihologa Amira Šulića, prijateljstvo je kao i mnoge druge oblike međuljudskih odnosa veoma teško definisati. Ističe da je to prije svega zbog toga što ono na čemu se bazira prijateljstvo varira od jednog do drugog konkretnog prijateljstva.
Mogli bismo reći da se kvalitetan prijateljski odnos temelji na uzajamnom povjerenju, poštovanju, zajedničkim interesima koje, kako Šulić navodi, prati stepen bliskosti kakav dijelimo sa malim brojem odabranih osoba.
“Prema mom shvatanju, istinsko prijateljstvo ne odlikuje odsustvo konflikta, naprotiv, ako smo istinski bliski sa nekim nećemo se ustezati da iznesemo stavove koje naš/a prijatelj/ica ne dijeli sa nama, bez bojazni da ćemo ugroziti uspostavljenu bliskost”, govori Šulić.
Dakle, sve međuljudske relacije se povremeno suočavaju sa krizama, konfliktima i problemima različitih vrsta. Šulić ističe da bi njih trebali posmatrati kao prepreke čije prevazilaženje vodi ličnom razvoju, kao i razvoju odnosa sa drugom osobom.
Ono što je nepoželjno i što narušava jedan prijataljeski odnos, i usljed čega ga je nemoguće uspostaviti, su negativne crte ličnosti.
“Neiskrenost, licemjerje, egoizam i neproporcionalno investiranje osoba”, kako smatra Šulić, “prijateljski odnos dovode do ‘zahlađenja’ ili do prekida prijateljstva”.
Iskrenost i uzajamnost ključni
Iskrenost, kao bitna odlika prijateljstva zavisi od stepena bliskosti pojedinaca, uzajamnog povjerenja i poštovanja. Kako ćemo znati da li je uspostavljen iskren odnos?
“Ako nam neko sa kim nismo dovoljno bliski saopšti određene negativne stvari u vezi nas, često ćemo to doživjeti kao uvredu. Međutim, ako nam isto saopšti blizak prijatelj, njegove riječi ćemo (ili bi bar tako trebalo da bude) shvatiti kao konstruktivnu kritiku. Nezrele osobe pokazuju tendenciju da burno reaguju u ovakvim situacijama, osjećajući se ugroženo”, objašnjava ovaj psiholog i dodaje:
“Moći podnijeti istinu o sebi, prihvatiti je i iskoristiti je za vlastiti rast i razvoj odlika je funkcionalnih i zrelih ličnosti. Iskrenost cijenimo onoliko koliko smo spremni prihvatiti sebe kao nikada dovršen (a samim time i nesavršen) kontinuirani razvojni proces u kome se konstantno razvijam.”
Za Šulića princip uzajamnosti je uslov održanja prijateljstva, veoma je bitno šta se daje i šta se uzima. Ono što se razmjenjuje nikako ne smije biti materijalno dobro, jer je to onda sredstvo za postizanje cilja. Razmjena mora da bude na emocinalnoj osnovi, a ulaganje obostrano i podjednako.
Sociolog Ivan Šijaković ističe svoju definiciju ovog odnosa i problamatiku koja se javlja.
“Probletike koje se pojavljaju kod pojma prijateljstva potiču od toga šta se uzima za osnovu na kojoj se prijateljstvo i gradi. Ako su to interesi, lična ili grupna korist, onda je to simulirano prijateljstvo”, objašnjava Šijaković i nastavlja:
“Ako je u pitanju stalna upućenost na nekoga zbog posla ili nečeg sličnog, onda se može reći da je to više navika, rutina, nego prijateljstvo. Ako je to često susretanje na nekim mjestima, prostoru (prijemi, zabave, publika) onda to nije prijateljstvo već viđanje i površno poznanstvo. Ako je u pitanju pomoć ili podrška među ljudima, onda se to može tumačiti kao solidarnost, a ne kao prijateljstvo.”
Prijateljstvo danas
Pojam prijateljstva je relativan, posebno zbog prijateljstva koje se ostvaruje u virtuelnom prostoru, navodi Šijaković, a to su, na primjer facebook, user net grupe, forumi.
“Vrlo je teško danas imati prijatelja. Teško je naći nekoga ko će biti iskren, solidaran, pošten, odan, povjerljiv, bez zavisti, sujete, patološke vezanosti i slično. Iskrenost u današnjem vremenu nema nikakvu cijenu, niti se to smatra vrijednošću i jedini uslov za opstanak prijateljstva jeste uzajamnost.”
Lično iskustvo
Dvadesetjednogodišnja studentica novinarstva, Danijela Baljak, smatra da postoji pravo prijateljstvo, iako se sve teže pronalazi u vremenu kada svi gledaju svoj interes. Ona ga njeguje druženjem, iskrenošću, bezuslovnom ljubavlju. Ispričala nam je svoja negativna iskustva .
“Moje iskustvo pokazuje koliko je prijateljstvo krhko i lomljivo. Moj srednjoškolski najbolji drugar i ja smo se posvađali, jer smo oboje bili tvrdoglavi, povrijedili smo jedno drugo inateći se i ne razgovarajući mjesecima. Kada smo shvatili da nije vrijedno toga, već je bilo kasno, jer nismo na vrijeme shvatili da zarad pravog prijateljstva vrijedi preći preko ponosa.” iznosi nam svoju priču ova djevojka i dodaje:
“Zatim mi se desilo nekoliko puta da sam naivno vjerovala svojim ‘drugaricama’ koje su mi radile iza leđa. Nekako sam uvijek polazila od sebe, misleći da, ako ja njih ne ogovaram i poštujem, da one tako isto misle i osjećaju. Još jedan tužan primjer je kako ljudi ne znaju cijeniti neke stvari dok ih ne izgube, jer materijalno ih neće držati za ruku kad im bude teško, smijati se sa njima, pričati…”
Međutim, Danijela je iz svega toga izlazila jača i pametnija, ne gubeći vjeru da je pravo prijateljstvo ipak moguće, i sada su već stvari došle na svoje mjesto.
Za kraj ćemo vam pokloniti poučnu i lijepu misao od Šekspira koja kaže: “ Kad prijatelja imaš oprobana, čeličnom alkom za srce ga veži”
eTrafika.net – Erna Duratović