Publikacija “Nacionalni park Sutjeska – ‘mrtvi kapital’ ili laboratorija u prirodi” predstavljena je javnosti sinoć u Muzičkom paviljonu u Banjaluci. Publikacija sadrži rezultate naučnog istraživanja kanjona rijeka Sutjeske i Hrčavke koje je banjalučki Centar za životnu sredinu sproveo u okviru kampanje “Bitka za Sutjesku”.
Ova publikacija predstavlja svojevrstan nastavak prethodne (Bitka za Sutjesku, Stručna mišljenja o planiranim hidoelektranama u NP Sutjeska), a sadrži mišljenja stručnjaka o stanju pojedinih grupa, njihovoj biologiji i ekologiji, nacionalnoj i međunarodnoj zaštititi, ugroženosti i osjetljivosti pojednih vrsta, kao i o onom trenutno najvažnijem – uticaju izgradnje planiranih hidroelektrana na njihov opstanak.
Tokom sedmodnevnog rada na terenu, te višemjesečnog rada na determinisanju vrsta i priređivanju tekstova, 22 istraživača, od kojih je 12 njih iz Bosne i Hercegovine, a 10 iz regiona, pronašli su nekoliko novih vrsta za područje Bosne i Hercegovine, te jednu novu vrstu za nauku.
“Istraživanje je nadmašilo naša očekivanja”, istakla je koordinatorka istaživanja Iva Miljević.
Nova vrsta gljiva u NP Sutjeska
Vrstu gljiva Peziza montirivicola kao novu za nauku opisao je crnogorski mikolog B. Perić, a rad o njoj je publiciran u novembru 2015. godine. U rad je uključen i nalaz iz NP Sutjeska. Ova vrsta roda Peziza naseljava planinske i subplaninske obale tekućica (rijeke i potoci), te u tom smislu zahtjeva nenarušen i očuvan habitat. Na obali rijeke Hrčavke ju je pronašao Nedim Jukić, jedan od osnivača i pokretač inicijative za formiranje Amaterskog mikološkog udruženja iz Sarajeva. Pored registrovanog nalaza samo jednog plodnog tijela sa obale rijeke Hrčavke, vrsta je još ranije registrovana u Crnoj Gori i Švajcarskoj.
Leptiri u NP Sutjeska
U toku istraživanja faune leptira kanjona Sutjeske i Hrčavke utvrđeno je 68 vrsta dnevnih leptira, među kojima je sedam novih vrsta za Nacionalni park, kao i 48 vrsta noćnih leptira, od kojih je čak 47 vrsta koje do sada nisu bile registrovane u Nacionalnom parku.
Mahovine u NP Sutjeska
Istraživanjem je otkriveno šest novih vrsta mahovina za Bosnu i Hercegovinu. Jedna od njih je Cololejeunea rossettiana.
Naučna istraživanja i Bosna i Hercegovina u istoj rečenici?
“Rezultati do kojih smo došli obimom mnogo prevazilaze ovu studiju. Trenutno smo u pregovorima sa istraživačima da pokušamo da priredimo jedan tematski broj jednog našeg naučnog časopisa, pokušaćemo da to bude časopis banjalučkog Šumarskog fakulteta, gdje ćemo objaviti sva istaživanja, odnosno gdje ćemo svih 1.060 vrsta imenom i prezimenom nabrojati. Među njima je samo dvanaest, za Bosnu i Hercegovinu, potpuno novih vrsta. Od toga je sedam vrsta mahovina, četiri su vrste gljiva i jedan je vodeni insekt”, rekao je Đorđije Milanović, član udruženja za zaštitu stabala “Arbor Magna” i profesor na banjalučkom Šumarskom fakultetu.
Za potrebe ovog istraživanja utrošeno je oko 40.000 KM, ali Miljevićeva vjeruje da se sa mnogo manje sredstava mogu realizovati sporadična istraživanja širom zemlje.
“Tu su nam prirodno-matematički fakulteti u Banjaluci, Sarajevu i u Mostaru, i studenti koji su voljni da rade. Samo im je potreban neko da ih izvede na teren i da ih motiviše. Nažalost, kod nas je glavni problem ta motivacija studenata koja kreće od njih samih, pa od fakulteta. Naravno, problem je i sa nadležnim institucijama koje nauku redovno ostavljaju kao zadnju rupu na svirali. Sigurna sam da takvo stanje može da se promijeni”, navodi ona.
Čedomir Burlica, profesor banjalučkog Šumarskog fakulteta u penziji naglasio je da se mi sami trebamo okrenuti više prirodi. Trebamo je voljeti i posjećivati, a ne bježati od nje.
“Da bi nacionalni park bio laboratorija u prirodi, što on i jeste – i tu laboratoriju je neko svjesno zaključao – mi moramo promijeniti naše svijesti da se nađe taj ključ koji će laboratoriju otključati”, rekao je Burlica.
Uticaj malih hidroelektrana na živi svijet oko vodotoka
U Sjedinjenim Američkim Državama je prošle godine srušeno više od 50 malih hidrocentrala upravo zbog negativnog uticaja na živih svijet oko njih, navodi Milanović. Najprije stradaju vodeni insekti koji bar jedan dio svog života, u obliku larve ili lutke, provode u vodi, i oni predstavljaju hranu za sve žive organizme u vodi.
“Poslije toga, jedan veliki broj tih vrsta izlijeće napolje. Oni su izuzetno važni oprašivači svih biljaka koje žive oko tih vodotoka. Zamislite situaciju da u periodu vegetacije voda nestane ili se svede na taj takozvani biološki minimum, biloški minimum nije život već je ‘puka ne-smrt’, i tako ostavite biljku bez oprašivača, ona onda nema mogućnost reprodukcije. A kada hoćete da uništite neki organizam, onda ga ostavite bez mogućnosti da se razmnožava. Dalje se to nastavlja na životinjskim vrstama koje se hrane tim biljkama, pa i na velikim sisarima (medvjed, vuk, ris…)”, istakao je Milanović.
Kuda ide “Bitka za Sutjesku”?
“Dvije presude koje se tiču studije uticaja na životnu sredinu smo dobili u našu korist tako da je, što se sudskih postupaka tiče, stanje mirovanja. Jako je pozitivno što smo presude dobili u našu korist, a sljedeći korak je usvajanje prostornog plana koji bi trebao detaljnije da definiše korištenje tog područja. Dva puta smo uspjeli da skinemo sa dnevnog reda Narodne skupštine Republike Srpske taj sporni prostorni plan tako da u narednom periodu ne očekujemo da će biti postavljen na dnevni red. Možemo reći da je ova situacija trenutno zaključana tako da u narednom periodu neće doći do davanja dozvola za izgradnju hidroelektrana”, prokomentarisala nam je predsjednica Centra za životnu sredinu Nataša Crnković sudski epilog i dalji tok “Bitke za Sutjesku” .
Kako zaključuje Miljević, cilj je nastavak istraživanja u NP Sutjeska, ali i šire.
“Bosna i Hercegovina je jako neistražena zemlja i podaci koji se koriste su jako stari i nepotpuni”, kaže ona.
Pored predstavljanja publikacije, sinoć je otvorena i izložba fotografija koje su nastale tokom terenskog rada istraživača. Posjetioci Muzičkog paviljona mogu je pogledati do 31. decembra.
eTrafika.net – Miloš Orlić