Ono što mnogim putnicima na putu od Banjaluke prema Novom Gradu promakne jeste Kneževina koja se prostire na 50 kilometara kvadratnih. Osim toga što se u našoj državi još uvijek njeguje tradicija kneževina, zanimljivo je i to da je ona ove godine dobila najmlađeg kneza u svojoj istoriji.
Sovjet Kneževine Gornja Dragotinja i Marini u avgustu ove godine odabrao je inžinjera šumarstva Radovana Egića (30) za novog kneza, te time napravio izuzetak od pravila da ta osoba mora biti starija od 50 godina. Pored starosne granice, potrebno je da knez bude ugledan domaćin i porodičan čovjek, ali se u obzir uzimaju i komšijski odnosi i njegov posjed. Prije odabira, Radovan je bio član Sovjeta i predsjednik omladinske organizacije „Dom Mladosti“.
„Sovjet je kao razloge moga imenovanja naveo moj dugogodišnji angažman u očuvanju Kneževine, kao i aganžman u očuvanju kulturne baštine i poboljšanja položaja mladih na selu. Proglašenje za kneza mi je svojevrsna nagrada za moj trud i rad“, počinje Egić svoju priču za portal eTrafika, te dodaje da je on do sada najobrazovaniji knez i da pored maternjeg govori tri strana jezika.
„Na mladima svijet ostaje, a mladi su i pokretač svih pozitivnih stvari u državi, samo ako im se pruži pravilna motivacija. Lično smatram da djeca koja odrastaju na selu odrastaju u zdravijoj okolini, a pri tome ne mislim na čist vazduh i zdravu hranu. Ljudi na selu su dosta opušteniji i ukoliko se pravilno usmjere, veoma kulturni i bistri“, istakao je on.
Iako je njegova funkcija bez pravnih ovlaštenja, uspijeva pronaći način da se uslovi u Dragotinji poprave kako za mlade, tako i za starije mještane.
„Počeo sam sa pripremnim aktivnostima za realizaciju pilot projekta ’Razvoj ruralnog područja grada Prijedora’, koji je od strateškog značaja za Kneževinu, a koncept je uvršten i u strategiju Omladinskog savjeta Republike Srpske i Omladinskog savjeta Prijedor“, govori Egić.
Kako ističe, ovlaštenja nisu uvijek preduslov da se nešto napravi. Kroz 15 godina volontiranja i 10 godina vođenja Omladinske organizacije, Egić je malim koracima napravio krupne stvari.
„Ja trenutno imam neograničena ovlaštenja u selu kao knez, s tim da nemam zakonodavnu vlast, mada bih neke i kažnjavao zbog bacanja smeća, ali i tome ćemo stati u kraj“, govori on, te da je bitno raditi na razvoju sela kroz razvoj privrede.
Funkcija kneza nije mu jedina obaveza, pored toga što je diplomirani inžinjer
šumarstva, pjeva i u izvornoj grupi, a jedan je od osnivača grupe „Mlado Potkozarje“.
„Nekako sam navikao da mi život bude uvijek ispunjen i da sam aktivan. Sa Omladinskom organizacijom sam počeo kada sam upisao fakultet, pa nedugo zatim sa izvornim pjevanjem, nekako je jedno pratilo drugo i uspijevao sam sve da pohvatam. Porodica mi je tu bila velika podrška, jer sam povremeno morao da žrtvujem lične poslove kako bi obavio društvene“, kaže on.
U ovom malom mjestu još od 1984. godine održavaju se Dragotinjske večeri, tokom koji se prijatelji i mještani okupljaju i druže, iako su se odselili u druga mjesta. Određeno je da to bude drugi vikend u mjesecu avgustu, a 2003. godine uspostavila se Kneževina Dragotinja i izabao prvi knez nakon 150 godina.
Tokom godina izmijenjalo se šest kneževa, prvi nakon 150 godina bio je Ostoja Knežević, zatim Slobodan Brdar, Žarko Zgonjanin, Duško Milanović, Zlatko Brdar, Milan Karlica, te posljednji i aktuelni knez Radovan Egić. Sa Kneževinom uspostavljena su i sva obilježja koju ona treba da ima – grb, zastava i himna. Pasoš je nastao 2008. godine, a godinu kasnije i Ustav.
Sama manifestacija traje tri dana, a posljednjeg dana knez sa osam stražara defiluje kroz selo. Sve to prati bogat kulturno-umjetnički program sačinjen od folklornih sekcija i izvornih grupa. Zabranjeno je puštanje elektronske muzike, kao i upotreba razglasa, osim za potrebe programa. Kneževa šetnja praćena je vatrometom, ali kako kažu iz organizacije, nadaju se da će se vratiti stari običaj pucanja iz ceremonijalnog topa.
Kneževina posjeduje nekoliko izložbenih eksponata, pored etno izložbe značajno je spomenuti izložbe slikara akademika Branka Miljuša i slikara Alekse Milića.
eTrafika.net – Nikola Zgonjanin