Nakon simulatora automobila, kamiona i aviona, Tehnička škola u Banjaluci napravila je još jedan – za simuliranje vožnje helikoptera.
Piše: Vanja Stokić
Kao i prethodna tri puta, idejni tvorac je profesor Rinaldo Kastanja, koji je svojim učenicima zadao zadatke u vezi pravljenja simulatora, a kada je bio zadovoljan njihovim rješenjim, na scenu su stupili sponzori. Izrada je koštala nekoliko desetina hiljada KM.
“Firma Elas je radila šasiju, Spektra vanjske radove farbanja, a naš bivši učenik je radio dizajn. Neki sponzori su nam donirali rad svoje firme – kao što su sklapanje i montaža. Kabinet Predsjednika RS je donirao 5.000 KM, čime smo kupili komandni uređaj”, navodi Kastanja, te dodaje da se radi o multifunkcionalnom simulatoru, koji je prije svega namijenjen helikopteru.
U razgovoru za portal eTrafike, Kastanja kaže da su silumatori namijenjeni prije svega helikopteru Gazelle, koga imaju policija, Oružane snage i Helikopterski servis Vlade, kao i helikopteru marke Bell. U sistemu postoji nekoliko desetina različitih letjelica, a radi edukacije profesor Kastanja je ugradio prvi avion braće Rajt, kao i cepelin. Simulator je namijenjen nastavi kao dodatno sredstvo, a u planu je i pokretanje sekcije koju bi trebalo da vodi neko od profesionalnih pilota.
“U sistem je ugrađeno 25.000 aerodroma, sa potpuno pravim tehničkim podacima. Ugrađeno je i nekoliko najpoznatijih modela helikoptera koji se koriste. Nije samo letenje u igri, imamo i obrazovni dio, pa se tu nalazi i dio gradiva iz nastave. Sve je na engleskom jer je to službeni jezik u vazduhoplovstvu”, govori nam on.
Prilikom korištenja simulatora možete podešavati doba dana, godišnje doba, kao i vremenske uslove letenja. Takođe, tu je i opcija da letite po uslovima koji su na datom aerodromu upravo u trenutku kada koristite simulator, što se realizuje jednostavnim povezivanjem na Internet. Jako zanimljiv dio jeste i testiranje pilota u kriznim situacijama.
“Sistem nam dozvoljava da naredimo koji dio letjelice će da otkaže u kom trenutku. Recimo, simuliramo udar munje i posmatramo reakciju pilota”, objašnjava Kastanja dok upravlja jednom od ponuđenih letjelica.
Očekuju i saradnju sa aerodromom u Banjaluci, dok postoji i ideja da se simulator certificira, da bi se koristio u svrhe osvježavanja znanja pravih pilota.
“Osnovni cilj je postignut, ostaje pitanje održavanja i certificiranja. Želimo promijeniti nastavni plan i program vazduhoplovaca, jer po planu koji sada pohađaju oni mogu da rade na bukiranju karata u aerodromskim službama. Kada završe, oni imaju perspektivu u smislu studiranja na fakultetima u Beogradu, Zagrebu, pa čak i Moskvi. Prije nekoliko godina Vazduhoplovni fakultet iz Moskve je tražio učenike iz BiH, ali je školarina visoka, čak 5.000 KM. Želimo da se trenutno zanimanje vazduhoplovni tehničar pretvori u vazduhoplovni tehničar za motore i avioniku, što bi upućivalo da budu mehaničari za popravku avionike, što je u svijetu tražen kadar”, govori profesor Kastanja, te dodaje da su plan i program su neprimjereni onome što se traži u vazduhoplovstvu.
Primjera radi, ne postoji predmet Primjena računara, dok se u avijaciji bez računara ništa ne može uraditi. Tokom desetak godina postojanja smjera, nekolicina učenika je završila u toj struci.
“Nekoliko naših bivših učenika aktivno lete, a neki su certifikovani mehaničari, neki su kontrolori letenja… Nažalost, većina samo prođe kroz školu i radi desete poslove”, ističe on za kraj našeg razgovora.
Poveza vijesti: (FOTO) Učenici i profesor konstruisali simulator vožnje kamiona
