Na nedavnim izborima za rukovodstvo Studentskog parlamenta u Banjaluci studenti su najviše glasova dali Branku Trniniću, Nikoli Babiću, te Milanu Unčaninu. Ekipa eTrafike iskoristila je priliku da razgovara sa njima o tome šta studente čeka za vrijeme njihovog mandata.
Razgovarali: Goran Cvjetković i Vanja Stokić
Trninić, student treće godine ekonomije, izabran je za predsjednika Parlamenta, dok su Babić, apsolvent mašinstva, te Unčanin, student druge godine politikologije, potpredsjednici. Na početku razgovara, sva trojica su jasno istakla da nisu članovi nijedne političke partije, te da će se tokom djelovanja u Parlamentu voditi isključivo interesima studenata.
Studenti već duže vrijeme nemaju povjerenja u studentske organizacije niti svoje predstavnike, vi ste samim izborom naslijedili taj loš imidž, za koji lično niste ni krivi. Kako planirate da se borite protiv toga, pošto ćete prvo morati dokazati da niste loši i naopaki, pa tek onda da ste pravi izbor?
Branko Trninić: Svjesni smo svih prethodnih događaja koji su se desili na Univerzitetu. Mi taj loš imidž želimo promijeniti tako što ćemo uključiti druge studente u sam rad Parlamenta, i to dobre studente koji će nam svojim znanjem i angažmanom doprinijeti poboljšanju našeg rada, a samim tim i Univerziteta. Kao što znate, mi smo studentski predstavnici i borićemo se samo za prava studenata. Ne treba uključivati druge faktore, treba se izostaviti sve što nije studentska priča. Zajedno sa Skupštinom i Unijom trebamo raditi na poboljšanju Univerziteta.
Nikola Babić: Razlog našeg dolaska nije generalno vezan za loš rad naših prethodnika. Oni su imali dobrih inicijativa, ali smatramo da način na koji su se ponašali nije prikladan članovima Parlamenta.
Na koji način planirate uključiti studente?
Branko Trninić: Recimo, putem projekata. Dolaze nam Dani studenata, tu želimo uključiti sve studente koji žele. Zatim, studijske posjete u kojima će određeni studenti biti angažovani kao turistički vodiči.
Nikola Babić: Uključivanjem što većeg broja studenata u najveće projekte koje organizuje Parlament, a to su Dani studenata i STES. Takođe, i Studentske sportske igre mogu poslužiti većoj uključenosti studenata. Same igre prati i niz kulturnih dešavanja, što je prilika i za druge studente.
Na šta ćete staviti akcenat tokom svog mandata, koje probleme vidite kao ključne i prioritetne?
Branko Trninić: Prioritet je dom. Imamo mnogo studenata koji nisu mogli dobiti smještaj u domu, a sada imamo situaciju da su prvi i drugi paviljon potpuno uništeni, dok je treći djelimično uništen. Sada nam je to prioritet kojim se trebamo pozabaviti. Želimo staviti akcente na studentski standard, visok kvalitet nastave i poboljšanje naučno-istraživačkog rada. Neki smjerovi su poprilično zastarjeli, potrebno je uraditi detaljnu analizu, da se neki studijski programi u potpunosti izbace, a da se drugi uvedu. To se treba raditi zajedno sa analizom tržišta rada. Takođe, treba uvesti obaveznu praksu na svakom fakultetu, kako bi studenti nakon završetka fakulteta mogli lakše da se prilagode radnim uslovima.
Nikola Babić: Bolja preraspodjela rokova, stvaranje pozicije student-prodekan, kao i davanje mogućnosti fakultetima da prvo oni sami pokušaju riješiti svoje probleme, pa tek onda da stvar pređe na nivo Univerziteta, ako je to potrebno. To su stvari na kojima će novo rukovodstvo insistirati. Ako je rok septembarski, rok ne bi trebao počinjati 14, a završavati 28. avgusta. Isto tako smatram da oktobarski rok, koji je uvijek predstavljao problem, ne može završiti 2. oktobra. Ako je rok oktobarski, onda on treba da počne i završi u tom mjesecu.
Milan Unčanin: Dom je prioritet, ali je to najmanje u nadležnosti Studentskog parlamenta. Mi možemo da potenciramo tu priču, ali ne možemo ubrzati radove, osim da lično odemo i fizički pomognemo. Moramo podržati i projekte koje su imali naši prethodnici, a koji se realizuju godinama i pokazali se kao dobri. To su Dani studenata, Studenti u susret nauci i slično. Mi to sada moramo podići na viši nivo ako želimo da studenti vide da nešto radimo. Kada bi ostalo na istom nivou, ušli bismo u monotoniju.
Što se ostalih problema tiče, znamo za neke koje je iznijela prethodna garnitura i jako je važno da istaknemo da je tamo bilo zaista dobrih prijedloga, kao i nekih koji nisu u mogućnosti da se ispune. Smatram da trebamo preuzeti zahtjeve koji su bili dobri i da se fokusiramo na njih, a ostale da isključimo jer ni Univerzitet ni studenti nisu u mogućnosti da ih ispune. Imamo probleme koje je potrebno riješiti, ali smo mi tek preuzeli ovu funkciju i kroz svoj rad ćemo pokušati da se uhodamo i da upoznamo sve probleme studenata. Još uvijek nismo saznali koje sve probleme imaju studenti, pa ćemo pokušati da to rješavamo u skladu sa našim mogućnostima.
Vaši prethodnici su tokom protesta uručili rektoru 18 zahtjeva, od kojih je samo jedan ispunjen. Šta će biti s tim?
Branko Trninić: Na narednoj sjednici planiramo detaljno analizirati, a zatim revidirati te zahtjeve, da bismo na sjednici Parlamenta odvojili realne zahtjeve koji su u interesu studenata. Ima i nekih zahtjeva koji nisu u interesu studenata, njih ćemo ostaviti po strani. Moramo napraviti podjelu. Zahtjev ne može biti formulisan u jednoj rečenici, moraju se definisati na bolji način. Vidi se da su brzo pisani i da nemaju mnogo smisla. Jedan od zahtjeva je da se racionalizuju troškovi nastave. Ne znam šta se mislilo pod tim, jedino da se smanji svjetlost ili da se prilikom pisanja kolokvijuma ne piše na tri, već na dvije strane. Možda su mislili i na nešto drugo, ali ga nisu definisali kako treba.
Nikola Babić: Moram da kažem da se slažem sa većinom zahtjeva prethodne garniture Studetskog parlametna, koji su izneseni na protestima. Smatram da neki od njih nisu najbolje definisani, ali za većinu njih ćemo se i mi zalagati. Prevashodno mislim na zapošljavanje asistenata na fakultetima i promociju našeg kadra, što ide u korist Univerziteta. O aferi “Poljubac” na Tehnološkom fakultetu, koja s vremena na vrijeme postane aktuelana, pa se zataška, potpredsjednik kaže da na tome sada radi MUP i da on novih informacija o tome nema.
Milan Unčanin: Recimo, u tim zahtjevima je navedeno da postoji mobing nad studentskim organizacijama. Moje mišljenje je da to nije tačno. Član sam Kluba studenata FPN-a i niko nikad na nas nije vršio pritiske, radili smo samostalno, a vjerujem da je ista situacija i u drugim organizacijama. To je stvar sa kojom Univerzitet nema problema i nema potrebe da se bavi. Recimo, Univerzitetu su potrebni asistenti i potrebno je da najbolji studenti ostaju tu što je najduže moguće. Ne znam koliko je realno da do kraja ove akademske godine bude primljeno 100 asistenata, ali bi trebalo da se teži ka tome. Mislim da taj zahtjev nije u potpunosti izvodiv, ali bismo trebali da ga potenciramo. Takođe bi trebalo realizovati ideju studenta prodekana, čime bi se olakšao rad prodekana za nastavu i studenti ne bi imali problema sa preklapanjem ispitnih termina, niti probleme sa kolokvijumima. Studenti bi komunicirali sa studentom prodekanom, koji bi sve to prenosio profesorima na zajedničkom sastanku sa njima.
Hoćete li podržati proteste studenata ako dođe do njih? Da li ste spremni da vodite studente u protestima?
Branko Trninić: Proteste ne treba isključiti kao demokratsko sredstvo borbe za prava i unapređenje položaja studenata, ali je važno da studentski protesti zaista budu studentski, u pravom smislu te riječi, odnosno da budu zasnovani na rješavanju zahtjeva studenata našeg Univerziteta. Ne smije se ni u kom trenutku desiti bilo kakvo uplitanje politike. Studenti koji se nalaze u studentskim organizacijama ne bi trebali biti politički orijentisani. Važna je osnovanost studentskih protesta. Prvenstveno ćemo se zalagati za rješavanje studentskih zahtjeva dijalogom.
Milan Unčanin: Ako studenti istinski žele proteste, ako se dogovorimo da je to način za rješavanje problema i da će većina studenata izaći na ulice da nešto promijenimo, ja ću to apsolutno podržati. Zaista nemam namjeru da podržavam minimalne proteste od stotinjak ljudi, na koje ne bi bili svi pozvani. Proteste treba podržati ako su oni istinski i ako su u velikom broju. Ja kao pojedinac nisam ljubitelj protesta jer smatram da se sve može riješiti dijalogom, oni nisu nužni za rješavanje problema. Bitno je problem predstaviti nekome ko je nadležan za njega. Protesti su danas vrlo popularni i ljudi odmah kreću da protestvuju, što nije dobro rješenje. Bez konsultovanja sa pojedinim ljudima i razmišljanja, protesti mogu dovesti do većih problema nego što su bili prije njih.
Izbori za studentske predstavnike su održani kasnije nego što su planirani. Da li to znači da će se vaš mandat skraćivati?
Branko Trninić: Stvorila se vanredna situacija. Prema zakonu bi se izbori trebali održati u novembru, tumačeno je da nije obavezno da se održe tada. Preuzeli smo funkcije 15. januara i do tada nam traje mandat. Odlučićemo u zavisnosti od situacije, ako u tom periodu budemo imali bitne zahtjeve za rješavati, radićemo to i posle izbora. Ako ne, onda ćemo nove izbore održati u novembru. Sve zavisi od situacije.
Izabrani ste na godinu dana, plašite li se da fizički nećete stići odraditi sve što ste zamislili? Taj period je jako kratak.
Milan Unčanin: To je veoma kratko vrijeme da ispravljamo stvari koje su ostavili ljudi prije nas. Bitno mi je da se cijela ekipa pokaže kao dobra, da pokažemo da smo tu sa pravim ciljem. Mi na prvom mjestu predstavljamo studente i pokušaćemo sve ispuniti u najkraćem mogućem vremenskom roku, nadamo se da niko neće kočiti naše ideje. Nemamo loše ciljeve, želimo pomoći studentima i riješiti njihove probleme. Vrlo smo otvoreni za saradnju, studenti nam se mogu obratiti i reći sa čime se suočavaju. Mi ne možemo znati njihove probleme ako nam ih ne kažu. Potrebno je da nam se jave i da mi na nivou Parlamenta ponudimo adekvatno rješenje koje ćemo im predstaviti. Ukoliko ne budu zadovoljni ponuđenim, onda je na nama da pronađemo drugi način za njegovo rješavanje.