Ono što je krajem prošle godine privuklo ogromnu pažnju mnogih u Bosni i Hercegovini je veliki uspjeh Saše Ostojića, mladića iz Banjaluke. Njegovo ime bilo je na listi mreže lidera u generalnom sekretarijatu Ujedinjenih nacija.
Zajedno sa svjetski poznatim ljudima, dobitnicima Nobelove nagrade, bivšim i sadašnjim političarima, diplomatama, piscima i drugima, on je našao svoje mjesto u svijetu muškaraca lidera koji su doprijenijeli spriječavanju nasilja širom svijeta.
Da bi smo saznali više o njemu i njegovom radu, postavili smo mu nekoliko pitanja.
Šta nam možete reći o sebi?
Prije svega, moje ime je Saša Ostojić, imam 21 godinu i student sam grafičkog dizajna u Banjaluci. Od 2008. godine, kao edukator, bavim se radom na socijalno angažovanim projektima u NVO „Perpetuum Mobile“ – centar za razvoj mladih i zajednice Banjaluka. Tokom svog rada u NVO „Perpetuum Mobile“ i sektoru nevladinih organizacija, uopšte, uvijek sam pokušavao imati drugačiji pristup društveno angažovanim projektima. Znanje i iskustvo u grafičkom dizajnu inspirisalo me je da odem korak dalje i budem kreator vizuelnog identiteta pojedinih projekata, kao i da preuzmem aktivnu ulogu u prilagođavanju projekata za mlade u našem regionu.
Koje je glavno polje Vašeg rada i iskustva u oblasti kojom se bavite?
Glavno polje mog djelovanja je prevencija nasilja i promocija rodne ravnopravnosti. Ne bih da zapostavim promociju zdravih stilova života i prevenciju seksualno prenosivih infekcija (SPI), kao i rad na prevenciji zloupotrebe alkohola i droga. Kordinator sam regionalnog projekta „Mladići kao saveznici u prevenciji nasilja i konflikata na zapadnom Balkanu“ (Young Man Initiativ) podržanog od strane CARE International-a i norveškog Ministarstva spoljnih poslova, od 2010. godine. Osim toga, asistent sam na projektu „Peer Leaders Active Youth“(P.L.A.Y.) , omladinskog razvojnog projekta u okviru programa „Peer Lider Interanational“ (PLI).
Iza mene je veliki broj ljetnih kampova za mlade, koji imaju za cilj promovisanje nenasilne komunikacije i razvijanje liderskih vještina.
Vodio sam više od 200 edukativnih radionica za mlade iz ove oblasti. Jedan od najvećih izazova bio je rad na obrazovanju mladih u kazneno-popravnom zavodu Tunjice u Banjaluci. Pored toga, pomenuo bih i moj doprinos socijalnoj inkluziji Roma u Bosni Hercegovini i regionu.
S ciljem da pokažem ljudima kako je teško odrastati kao Rom u ovom regionu, bio sam dio ekipe koja je naparavila dokumentarni film „Moja priča“ koji se pokazao veoma uspješnim i dobio priznanja od institucija i pojedinaca.
Šta je mreža muškaraca lidera u generalnom sekretarijatu UN-a?
To je mreža muških lidera. Sekretar Ujedinjenih nacija Ban KI-moon pokrenuo je ovu mrežu u sjedištu UN-a u New York-u, 24 .novembra 2009. godine, na desetu godišnjicu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Cilj mreže je da podrži žene širom svijeta, prkosi destruktivnim stereotipima, podrži jednakost i inspiriše muškrace da glasno govore protiv nasilja.
Ko su članovi te mreže?
Članovi su sadašnji i bivši političari, vjerski i lideri zajednica, pisci, dobitnici Nobelove nagrade, civilno društvo i omladinski aktivisti, ličnosti iz svijeta kulture i drugi ugledni pojedinci.
Šta za Vas znači to članstvo u daljoj karijeri?
Mislim da je ovo najveći uspjeh i priznanje mom radu na tom polju. To što sam naišao na odobrenje UN-a nije mala stvar za mladog čovjeka . Naročito jer to uključuje poznate ljude kao što su Ivo Josipović, Paulo Coelho, José Luis Rodríguez Zapatero, Gary Barker i mnogi drugi. Nije to samo priznanje za rad. To je takođe velika motivacija i priznanje koje trebam opravdati na najbolji mogući način u mojoj budućoj karijeri. Čast je biti izabran od strane tako moćne organizacije, i ako mogu za kraj da citiram Mahatma Gandhi-ja: „Moraš biti promjena koju želiš da vidiš u svijetu.“
balkaninside.com / prevod: V. Džudža