Iako i ptice na grani znaju kako funkcionišu konkursi u školama širom Srpske, od ove prakse se ne odustaje! Unaprijed data pitanja koja će kandidatima biti postavljena na testu i manipulacije komisije kod bodovanja na stavci “intervju” i dalje su glavni alat kako bi podobni na rang listi preskočili najkvalitetnije kandidate.
Piše: eTrafika.net/Fotografija: JU Tehnološka škola Banjaluka (Izvor: FB stranica škole)
Zato najnoviji primjer iz banjalučke Tehnološke škole nikoga nije iznenadio ali jeste stvorio gorčinu zbog koje se rang lista nedavnog konkursa za profesora demokratije i ljudskih prava, kulture religija i filozofije nezaustavljivo širi društvenim mrežama.
Kandidatkinja Ana Galić, koja je rang listu i podijelila na Fejsbuku, i pored prosjeka od 9,29 i najduže provedenog vremena u evidenciji Zavoda za zapošljavanje, nije dobila posao jer je na testu ostvarila – nula bodova. Istovremeno, primljeni kandidat, sa prosjekom 7,33 na testu je “briljirao” i ostvario 3,05 od maksimalna četiri boda a i dobio veći broj bodova na intervjuu.
Primjera slične prakse je mnogo. Jedan od najupečatljivijih svakako je onaj, sada već čuveni, u Osnovnoj školi “Aleksa Šantić” u Banjaluci, poznat po tome što je na konkursu za radno mjesto pedagoga dobila snaha tadašnjeg ali i sadašnjeg predsjednika Narodne skupštine RS Nedeljka Čubrilovića, iako je imala neuporedivo manji prosjek od većine prijavljenih. Od 23 prijavljena kandidata, njih čak 20 je imalo bolji rezultat od izabrane kandidatkinje.
Ovaj slučaj bi imao uveliko manju težinu da na njemu nisu bile i dvije kandidatkinje sa izrazito dobrim prosjekom. Miroslava Milivojević tokom školovanja ostvarila je prosjek ocjena 9,89 dok je Zorica Sejmanović imala 9,57. Ipak, one su završile na trećem odnosno drugom mjestu dok je Olja Čubrilović, sa prosjekom 6,78 dobila posao. Naravno, briljirala je na testu i dobila 3,35 od maksimalna četiri boda. O kakvom je testu riječ najbolje govori podatak da je naredni najbolji rezultat tek 1,55.
Rang lista govori više od svih riječi:
Pored testa, druga stavka pomoću koje se mogu favorizovati slabiji kandidati jeste intervju. Portal eTrafika pisao je o primjeru iz prnjavorske Osnovne škole “Nikola Tesla”, gdje kandidatkinji D. P. nije pomoglo da dobije posao profesora razredne nastave ni to što je imala najbolji prosjek tokom školovanja niti što je imala najviše staža u struci.
Bruka prnjavorske OŠ „Nikola Tesla“: Jedan bod kao „nagrada“ za najbolji prosjek i najduži staž!
Tolika je razlika bila između nje i favorizovanih kandidatkinja (birala su se dva profesora razredne nastave na neodređeno vrijeme), da je komisija morala da se odluči na sraman čin – dvjema favoritkinja je dala šest, a njihovoj najvećoj konkurentkinji minimalan jedan bod!
“Od samog starta se znalo ko će biti primljen a najave su se, objavom rezultata, i obistinile. Iako imam najviše godina staža, a i najveći prosjek, komisija je izgleda procijenila da imam najmanju inteligenciju, te sam dobila minimalan jedan bod na intervjuu. Ubijeđena sam, da su mi mogli dati nulu, dali bi je. Imajući u vidu da su procijenili da nisam zaslužila ni dva, od mogućih šest bodova, ja onda zaista i ne treba da radim u toj, nekada cijenjenoj, vaspitno-obrazovnoj ustanovi. Neka rade kandidati koji su se pokazali ‘sposobniji'”, istakla je tada trećeplasirana kandidatkinja za eTrafiku.
Pisali smo i o konkursu iz Kozarske Dubice, u JU Srednjoškolskom centru „Nikola Tesla“, koji je tražio profesora geografije. Konkurs je pratio niz neregularnosti, a eTrafika je o svemu detaljno pisala, što je dovelo i do poništavanja istog.
Kandidat koji je imao slabiji prosjek već je radio u školi, i to mimo zakona, a na konkursu najbolje uradio tekst. Ista praksa uočena je i na konkursu za profesora razredne nastave u Osnovnoj školi „Petar Kočić“ u Šipragama. Kandidatkinja koja je izabrana kao prva sa liste već je radila u pomenutoj školi, dobila je bodove na kriterijum radni staž, iako je konkurs raspisan za pripravnika, a jedina je dobila i maksimalan broj bodova na intervjuu, iako je imala najslabiji prosjek ocjena tokom studiranja.
Istovremeno, kao četvrta na listi našla se Emina Čirkić, kandidatkinja sa prosjekom blizu desetke, dupli stipendista Fonda Dr Milan Jelić! Da slučaj bude još očitiji, izabrana kandidatkinja je u rodbinskim vezama sa direktorom škole Nikolom Kurušićem.
Konkurs je poništen tek nakon medijskog pritiska, a kao i u Dubici, prosvjetni inspektor se bavio samo sitnim proceduralnim greškama, dok su direktor i škola prošli bez posljedica.
Na isti način je sproveden i konkurs za nastavnika engleskog jezika u Osnovnoj školi “Vuk Stefanović Karadžić” u Kozarskoj Dubici. Prvorangirana kandidatkinja imala je šest bodova na intervjuu, dok su tri ostala kandidata zajedno imala isti broj bodova. Drugoplasirana Marijana Veselinović je imala prosjek 9,29 na studiju za engleski jezik, dok je prvoplasirana imala prosjek 8,14. Takođe, po radnom iskustvu Veselinovićeva je imala 2,7 bodova, dok je prvoplasirana imala 0,5 bodova. Međutim, dobijena samo dva boda na intervjuu poništila su sve što je ova kandidatkinja ostvarila tokom studiranja i rada u prosvjeti.
Brat Veselinovićeve, Igor Tomić javno je rekao da je pored očitog zakidanja na intervjuu, njegova sestra oštećena i na testu, gdje joj nisu priznali jedan tačan odgovor.
“Direktor škole Brane Mijatović rekao je mojoj sestri da je konkurs namješten i da će se isto desiti i u slučaju da on bude ponovljen usljed žalbe”, rekao je tada Tomić.
Miljatović je sam priznao da nije u redu da pored kandidata sa boljim prosjekom ocjena na konkursu prođe kandidat sa više bodova na intervjuu, ali da se na važeći pravilnik ne može uticati.
Igra sa bodovima i očita zloupotreba odigrala se i u Elektrotehničkoj školi „Nikola Tesla“ u Banjaluci na konkursu za radno mjesto profesora srpskog jezika.
“Komisija me je oštetila, prvo su mijenjali pitanja dok je test trajao, a zatim mi nisu priznali tačne odgovore. Oštećena sam za jedan bod i na intervjuu, za koji se zna da je sredstvo manipulacije”, rekla je nakon konkursa Slađana Plavšić, koja je među prijavljenim kandidatima imala najbolji prosjek ocjena tokom studija – 9,71.
Međutim, vrhunac se ogleda u tome što joj nisu uračunati bodovi koji joj pripadaju po osnovu radnog staža.
“Na moje pitanje predsjedniku komisije, Fuadu Šodiću, zašto mi nisu računati bodovi po osnovu radnog staža, on mi je rekao ‘da je to malo bodova, svega 0,37’ i da je kasno da to sve sada prepravljaju. Kandidatkinja koja je prošla na konkursu od mene je bila bolja za 0,14 bodova”, prepričala je Plavšićeva apsurdnu situaciju.
Podsjećamo, krajem 2017. godine razmatrale su se nove izmjene Pravilnika o prijemu radnika u osnovnim školama, koje je potom Ministarstvo prosvjete i kulture RS trebalo usvojiti. U tim izmjenama, o kojima je eTrafika prva pisala, bilo je predloženo do 15 bodova koje kandidati mogu osvojiti na intervjuu, umjesto dosadašnjih maksimalnih šest! Srećom, od ovih izmjena se potom odustalo.
Inače, o svim manjkavostima konkursa za profesore u osnovnim i srednjim školama, eTrafika je detaljno pisala u tekstu: Kako su sistematski obesmišljeni školski konkursi u RS?.