Bračni par Razija i Osman Selak svaki dan putuju liftom sa srednjeg dijela kaskadnih zgrada u nekada elitnom sarajevskom naselju Ciglane. Bez lifta bi njihov odlazak doktoru, u kupovinu ili šetnju bio skoro nemoguć jer bi morali koristiti usko stepenište sa 414 stepenica.
Piše: Džan Helać
Blokovi zgrada na Ciglanama su izgrađeni na strmim padinama, pa je kosi lift koji stanare povezuje sa ravnicom bio najbolje rješenje još od izgradnje osamdesetih godina. Tada je liftom upravljalo gradsko saobraćajno preduzeće, a danas stanari nisu sigurni kome plaćaju vožnju pola marke.
“Mi smo pri kupovini stana platili i ugradnju lifta. Nigdje stanari ne plaćaju lift. Pri tome, najveća malverzacija je što ne dobijamo kartu. Tako se javlja sumnja ko uzima taj novac i u koje se svrhe troši”, kaže bračni par Selak.
Lift je rekonstruisan prije godinu dana novcem Općine Centar i Vlade Kantona Sarajevo (KS), koje su dale ukupno 825.000 KM. No, počeo je raditi tek dva mjeseca nakon završetka rekonstrukcije jer ga nije imao ko održavati. Starom upravniku, Kantonalnom javnom komunalnom preduzeću GRAS, je istekao ugovor početkom 2018. godine, pa su Ministarstvo saobraćaja KS i Općina Centar potpisali tromjesečni privremeni ugovor o održavanju lifta sa gračaničkom firmom “Euro Prost d.o.o. Gračanica”, koja ga je i rekonstruisala.
Iako je resorni ministar Adnan Šteta prije toga najavio da je potrebno raspisati javni poziv za ovaj posao, prema riječima opizicionih vijećnika ugovor je dogovoren direktnim sporazumom.
Iako je planom javnih nabavki određeno 6.000 KM za ovu vrstu posla, Euro Prost dobija 13.500 KM mjesečno za održavanje i upravljanje liftom. Ako građani plaćanjem karata ne uspiju skupiti toliko, razliku plaća Općina Centar.
Načelnik Općine Nedžad Ajnadžić tu ne vidi ništa sporno.
“To je privremeni ugovor. Produžava se svakih godinu dana sa ministarstvom za saobraćaj i to će važiti sve do konačnog rješenja tj. kada budemo donijeli odluku o davanju saglasnosti za prenos u upravljanju. Na mjesečnom nivou Općina izdvaja 13.500 KM za njegovo održavanje jer je firma godinu dana radila na rekonstrukciji i taj posao dobila na isti način”, kaže on.
Ministar Šteta se oglušio na naš poziv da pojasni nejasnoće u vezi sa ovom nabavkom, a na stranici Ministarstva se ne pominju izdvajanja sredstava za lift.
S obzirom na nezadovoljstvo stanovnika Ciglana i nejasnoće u vezi sa dogovorenom cijenom, vijećnik Denis Challenger (SDP) je na sjednici Općinskog vijeća Centar pitao kome ide novac od korištenja lifta.
“Dobio sam odgovor da su to sredstva neophodna za korišćenje, upravljanje, kao i za troškove tekućeg održavanja. Oni tvrde da ne mogu zaraditi tih 13,5 hiljada maraka već manje. Preciznih pokazatelja nema”, kaže Challenger.
Euro Prost je obavezan isporučivati građanima notni račun s uračunatim PDV-om pri svakom plaćanju, ali građani od početka rada novog lifta ne dobijaju kartu niti bilo kakvu potvrdu kada plate 0,50 KM za vožnju.
Procjenjujući da tek svaki peti stanar na Ciglanama koristi lift za silazak i povratak, Euro Prost bi mogao dnevno zarađivati i do 1.000 KM. Vijećnik Anton Rajić (Naša stranka) tvrdi da se ne zna ko uzima novac iz kasa na stanicama lifta.
“Ko je zadužen za to? Samo čovjek dođe sa kesom i pokupi pare. Niko nema evidenciju gdje idu te pare, ti silni prihodi od liftaProsto, ne postoji sistem kontrole javnih nabavki”, ističe Rajić.
Međutim, načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić kaže da su malverzacije nemoguće i da su građani dobili “evropsko rješenje”.
“Ono što želim reći je sljedeće: da je potpuno automatizirana naplata i da ne može doći do bilo kakvih špekuliranja. Mašina kojom se radi automatizirana naplata tačno odbrojava svaku uplatu i svaki broj putnika. Isto tako, očitavanje broja karata se vrši zajednički. Na temelju toga, Općina sufinansira razliku do cijene koja je ugovorena sa onim ko je upravitelj”, objašnjava Ajnadžić dodajući da će se stalni upravitelj naći kada bude završena i izgradnja druge linije lifta.
Do tada, ugovor sa Euro Prostom je produžen od augusta 2020. godine, a građani i dalje neće imati dokaz o plaćenim vožnjama sarajevskim kosim liftom.
Načelnik preko grupe vijećnika već tri godine pokušava osnovati općinsku firmu za upravljanje kosim liftom koja je trebalo da se zove “Centar Invest” i da uposli 22 radnika. Vijeće još nije prihvatilo ovu inicijativu.
“Glavni razlog zašto sam bio protiv jeste taj da smo imali najave kako je Ajnadžić obećao svim nekim SDA kadrovima da će ih tamo zaposliti. Međutim, on još nije odustao od te priče. Razlog za tako nešto su lokalni izbori sljedeće godine”, kaže vijećnik Challenger (SDP).
Stari poznanici
Gračaničkom Euro Prostu ovo nije prvi posao za sarajevsku Općinu Centar. Sredinom 2018. godine su radili rekonstrukciju ovog lifta jer je petočlana Komisija u Općini procijenila da je ponuda od 705.700.00 KM (825.669 KM sa PDV-om), koju su dali sa sarajevskim Džekosom bolja od ponude koju su dali italijanski Maspero, BN PRO i Ipsa Institut iz Sarajeva 749.490 KM (833.058,13 KM sa PDV-om). Početkom augusta 2018. godine, direktorica Euro Prosta d.o.o. Gračanica Refija Begović i načelnik Općine Nedžad Ajnadžić su potpisali ugovor za rekonstrukciju lifta. Naknadno su ugovarali posebne nabavke za opremu lifta vrijedne skoro 150 hiljada maraka i privremeno upravljanje liftom od oko 160 hiljada maraka godišnje.
Nakon toga je stigao novi veliki posao. Osamnaestog novembra 2019. godine, ozvaničena je Obavijest o dodjeli ugovora za rekonstrukciju i druge trase lifta i postavljanje nove kabine za skoro 600.000 KM, tačnije 597.870,00 KM.
“Ja sam jako sretan da je to domaća kompanija, koja zapošljava isključivo Bosance i Hercegovce”, kaže načelnik Ajnadžić, dok šef Odjela za javne nabavke Općine Centar Admir Šehović nije htio govoriti o ovim nabavkama, kazavši kako je “zatvoren za medije i medijska pitanja”.
Sa Ciglana je već odvezena stara kabina, a Euro Prostovi radnici demontiraju i staru šinsku trasu.
“Paralelno sa ovim radovima u našim radionicama obavljamo pripremne radove za montažu novih šina i kabine kosog lifta, što podrazumijeva mjerenje i krojenje nove trase šina, pripremu elektroopreme i same kabine za prevoz putnika”, pojasnili su iz gračaničkog “Europrosta“.
Specifični uslovi za odabrane firme
Iz Fonda za otvoreno društvo BiH, koje prati javne nabavke, kažu da se na tenderima može vidjeti kada se poslovi prethodno već dogovaraju sa određenom firmom jer se propisuju specifični uslovi koje ispunjava samo preferirana kompanija.
“To u stvari pokazuje da li je namješten posao ili nije. Sljedeća stepenica jeste koliko je bilo ponuda. Ne mogu se ljudi uopšte prijaviti na takve tendere. Jer dođe jedna, eventualno dvije ponude, čime je tržište skroz isključeno“, rekli su nam u Fondu.
