Zbog verbalnih prijetnji i neprofesionalnog postupanja policije prema novinarki Nidžari Ahmetašević, Udruženje BH novinari i Linija za pomoć novinarima uputili su javni protest MUP-u Kantona Sarajevo. Sa druge strane, u policiji tvrde da se napad nije ni desio.
Piše: Vanja Stokić
Podsjećamo, incident se desio prošle sedmice, kada je novinarka Nidžara Ahmetašević u jednoj sarajevskoj ulici snimala privođenje izbjeglica i migranata od strane policije.
“Sve to sam snimila svojim telefonom, bez razloga su hapsili ljude. Kada su ih ubacili u vozilo, policajci su došli do mene i verbalno me napali. Vrlo su se neprofesionalno ponašali, prijetili su mi prekršajnom prijavom. Pokazala sam im svoju novinarsku akreditaciju, ali je nisu htjeli prihvatiti kao validan dokument, već su mi tražili dozvolu za rad. U BiH novinarima to nije uopšte potrebno, moja akreditacija je dozvola za rad. Zatim su legitimisali i mene i prijateljicu koja je bila sa mnom. Bili su jako neprijatni i stalno ponavljali da ću dobiti prekršajnu prijavu jer sam ih ometala u poslu. Nikoga ja nisam ometala, samo sam bilježila njihove postupke”, kazala je ona za portal eTrafika.
Upravni odbor BH novinara osudio je ovakvo postupanje policije, te je javno saopštio da smatra nedopustivim njeno legitimisanje i traženje „radne dozvole“ nakon što je prisutnim policajcima pokazala svoju akreditaciju i objasnila da se nalazi na radnom zadatku.
“UO BH novinara podsjeća MUP Kantona Sarajevo i sve policijske službenike kako novinari, u okviru svojih profesionalnih zadataka, imaju pravo snimati, fotografisati i izvještavati sa događaja od značaja za javnost, a da pri tome ne trebaju bilo kakvu dozvolu ili odobrenje policije ili bilo kojeg drugog državnog organa. Ova prava posebno su naglašena u Smjernicama OSCE za policiju u postupanju prema novinarima, i zaštićena su cijelim spektrom bosanskohercegovačkih zakonskih propisa i međunarodnih akata”, navedeno je iz Udruženja BH novinari.
Iz MUP-a kantona Sarajevo pak tvrde da su policijski službenici prihvatili press akreditaciju Nidžare Ahmetašević kao validan dokaz o profesionalnom angažmanu, te nisu protiv nje podnijeli bilo kakvu prijavu, niti je verbalno napadali.
“Ukoliko smatra potrebnim nadležnom Odjeljenju za unutrašnju kontrolu može podnijeti prijavu kako bi se utvrdila eventualna odgovornost policijskih službenika u vezi sa njihovim postupanjem u konkretnom slučaju. Od strane policijskih službenika istoj je sugerisano da se ubuduće prije nego vrši snimanje policijskih službenika, najavi putem nadležne službe, odnosno, identifikuje policijskim službenicima, kako bi isti o tome na vrijeme bili obaviješteni, odnosno, upoznati”, navode iz MUP-a.
Tokom samog napada, Ahmetaševićeva je pozvala Liniju za pomoć novinarima i zatražila podršku, te dobila odgovor da im se obrati mailom. Sekretarka Udruženja BH novinari, koje rukovodi Linijom, Borka Rudić za eTrafiku kaže da tokom telefonskog razgovora nisu mogli doći po potrebnih informacija o napadu, pa su iz tog razloga tražili pismeno obraćanje.
“Problem je bio što u toku telefonskog razgovora nismo mogli razaznati o čemu se tačno radi. Nekoliko puta je koleginica iz BH novinara zamolila da se koleginica Ahmetašević smiri i jasnije objasni šta je posrijedi. Kako nije uspjela dobiti odgovor, onda je zamolila koleginicu Ahmetašević da se obrati mailom. Isti dan ste i vi u svom članku objavili jednostran izvještaj, a da niste kontaktirali BHN i pitali zašto je od novinarke Ahmetašević zatraženo da se obrati putem maila! Ovdje se ne radi uopće o rigidnom postupanju na osnovu protokola, već o jednostavnom nastojanju da se dobiju konretne činjenice o samom incidentu”, navodi ona.
Rudićeva naglašava da rad Linije reguliše protokol, koji propisuje jasne procedure prve reakcije i svih kasnijih koraka, uključujući i prikupljanje materijalnih dokaza za poduzimanja pravnih i drugih mjera kako za članove BHN, tako i za sve druge novinare.
“Taj protokol uključuje i obavještavanje svih državnih i međunarodnih organa i institucija, kao i profesionalnih platformi za praćenje napada na novinare i ugrožavanje sigurnosti. U ovom trenutku nam nedostaje online aplikacija za prijavu slučaja telefonom. Ali i kada instaliramo tu aplikaciju, opet će napadnuti novinar morati jasno reći ili napisati šta se događa”, govori ona.
Takođe navodi da Linija za pomoć novinarima tokom ove godine nije registrovala veći broj napada ili neprofesionalnog postupanja od strane policije.
“Bilo ih je nešto više tokom protesta grupe ‘Pravda za Davida’ u Banjaluci u toku 2018, zatim u 2019. u prodručjima sa većim brojem migranata i izbjeglica. Važno je naglasiti da su protiv policajaca koji su napadali novinare poduzimane disciplinske mjere ili sudski postupci, što je ohrabrujuće. Isto tako treba reći da u jednom broju incidenata i napada na novinare, posebno kada je riječ o slučajevima izvještavanja o migrantima i izbjeglicama, novinari treba da sačuvaju profesionalnu distancu i izvještavati o činjenicama i na osnovu dokaza. Znam da to nije lako, da se često aktivistički i novinarski pristup isprepliću, ali često mogu donijeti probleme samim novinarima i dovesti u pitanje profesionalne standarde”, navodi Rudićeva, te dodaje da su u saradnji sa OSCE, BH novinari održali šest radionica pripadnicima policije i agencije SIPA.
Tokom prošle godine imali su sastanke sa svim institcijama nadležnim za zaštitu novinara, kojima su prisustvovali i predstavnici policije. Ipak, postupanja policije tokom ove godine i kršenje smjernica pokazatelj su da bi se sa ovim aktivnostima trebalo nastaviti.
“Očito nisu svi na jednak način upoznati sa medijskim slobodama, pravima novinara i kako postupati kad se novinari nađu na terenu ‘oči u oči’ sa policijom. Isto tako, ja moram skrenuti pažnju da postoje i smjernice za novinare u postupanju sa policijom, koje sadrže niz korisnih uputa i obaveza za same medijske djelatnike, kojih bi trebalo da se pridržavaju radi lakšeg obavljanja novinarskih zadataka i radi izbjegavanja nepotrebnih nesporazuma i incidenata. Osim edukacije policije, treba vidjeti na koji način se ove smjernice mogu prilagoditi novim okolnostima rada novinara i medija u digitalnom dobu. Podsjećam, smjernice su donesene 1997. godine”, navodi ona.
Povezane vijesti: